{"id":4617,"date":"2010-04-02T21:04:20","date_gmt":"2010-04-02T19:04:20","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/04\/02\/nova-nada-hrvatima-u-bih-benedikt-xvi-dolazi-u-hercegovinu\/"},"modified":"2010-04-02T21:04:20","modified_gmt":"2010-04-02T19:04:20","slug":"nova-nada-hrvatima-u-bih-benedikt-xvi-dolazi-u-hercegovinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/nova-nada-hrvatima-u-bih-benedikt-xvi-dolazi-u-hercegovinu\/","title":{"rendered":"Nova nada Hrvatima u BiH – Benedikt XVI dolazi u Hercegovinu"},"content":{"rendered":"
\"papa_republika\"\u201eUkoliko se dogodi pohod, onda je na redu pohod Mostaru, a iskreno bih se radovao da se dogodi ponovo i pohod Sarajevu. Pastirski pohod Svetog Oca sigurno je ohrabrenje i poticaj za krajevnu Crkvu\u201c, ustvrdio je kardinal Vinko Pulji\u0107.
Nakon najave premijerke Republike Hrvatske Jadranke Kosor da bi Benedikt XVI. 2011. mogao posjetiti Hrvatsku, po\u010delo se naga\u0111ati da bi sljede\u0107e godine mogao posjetiti i Bosnu i Hercegovinu.
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor, nakon nedavne audijencije kod pape Benedikta XVI., kazala je da bi on mogao do\u0107i u Hrvatsku 2011. Tako\u0111er, predstavnici vlasti BiH dosad su vi\u0161e puta Svetog Oca pozvali u posjet na\u0161oj zemlji. Za posljednjeg posjeta Svetog Oca regiji, nakon Hrvatske je uslijedio posjet Bosni i Hercegovini. Podsjetimo, papa Ivan Pavao II. po\u010detkom lipnja 2003. posjetio je Hrvatsku, da bi dvadesetak dana nakon toga do\u0161ao u drugi posjet Bosni i Hercegovini, te u Banjoj Luci pred 50 tisu\u0107a hodo\u010dasnika proglasio bla\u017eenim Ivana Merza. Prvi pohod bio je \u0161est godina ranije, kada je Ivan Pavao II. do\u0161ao u Sarajevo.

Dolazak kao poticaj <\/strong><\/p>\n

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Pulji\u0107 nedavno je za zagreba\u010dki Vjesnik kazao da je vlast BiH pozvala papu Benedikta u posjet, ali da biskupi o tome jo\u0161 nisu razgovarali. \u201eUkoliko se dogodi pohod, onda je na redu pohod Mostaru, a iskreno bih se radovao da se dogodi ponovni pohod Sarajevu. Pastirski pohod Svetog Oca sigurno je ohrabrenje i poticaj za krajevnu Crkvu\u201c, ustvrdio je kardinal. U Mostarsko-duvanjskoj biskupiji pak ka\u017eu da ne mora zna\u010diti da \u0107e za sljede\u0107eg posjeta BiH Papa, nakon Sarajeva i Banje Luke, posjetiti ba\u0161 Mostar te da o tome nemaju nikakva saznanja. Ina\u010de, Papin dolazak u medijima se spominjao i u kontekstu me\u0111unarodnog povjerenstva za ispitivanje fenomena Me\u0111ugorja. Mediji su pisali da ga je Benedikt XVI. utemeljio kako bi stekao sud o Gospinu ukazanju prije dolaska u BiH, na \u0161to opet drugi ka\u017eu kako \u0107e do kona\u010dnog crkvenog suda o ”me\u0111ugorskom fenomenu” pro\u0107i i vi\u0161e godina, tako da se to, prema ovim posljednjim, ne mo\u017ee vezati uz mogu\u0107i Papin posjet na\u0161oj zemlji. Za sada je jedino sigurno da razloga za dolazak u na\u0161u zemlju – itekako ima. Tijekom proljetnog zasjedanja u Mostaru biskupi Biskupske konferencije BiH su istaknuli da se broj katolika u BiH prepolovio, a da ih je svakim danom sve manje. Nekada je istih bilo vi\u0161e od 830 tisu\u0107a, a sada negdje oko 450 tisu\u0107a, a taj broj i dalje opada, istaknuto je. Kardinal Pulji\u0107 osobito je izrazio zabrinutost zbog te\u0161ke situacije u koju nas je dovela doma\u0107a politika, pripomenuv\u0161i da i strana politika od nas pere ruke. Gledano i s tog kuta,\u00a0 jasno je da bi Papin dolazak bio poticaj Hrvatima katolicima u BiH da ostanu u BiH, te da ovdje grade svoju budu\u0107nost i svoj dom. Sam Sveti Otac, tijekom nedavnog posjeta premijerke Republike Hrvatske, Jadranke Kosor, spominjao je va\u017enost za\u0161tite Hrvata u BiH, \u0161to vi\u0161e nego dovoljno pokazuje njegovu zabrinutost za katoli\u010dki puk na ovim prostorima.<\/p>\n

Dogodine beatifikacija <\/strong><\/p>\n

Ina\u010de, BiH \u0107e dogodine biti doma\u0107in iznimno sve\u010danom doga\u0111aju, koji bi tako\u0111er mogao biti povod za dolazak rimskoga prvosve\u0107enika. Naime, nakon beatifikacije Ivana Merza, Crkva u BiH, u Hrvata, Slovenaca, Ma\u0111ara i Austrijanaca, dobit \u0107e jo\u0161 pet bla\u017eenica. Radi se o pet \u010dasnih sestara koje su \u010detnici poklali u Gora\u017edu, poznatijim kao Drinske mu\u010denice. Sestre Jula Ivani\u0161evi\u0107 (Hrvatica), Berchmana Leidenix (Austrijanka), Krizina Bojanc (Slovenka), Antonija Fabjan (Slovenka) i Bernadeta Banja (Ma\u0111arica iz Hrvatske) umrle su da bi obranile svoju \u010dast i o\u010duvale zavjet Bogu. O\u010duvanje svoga blaga platile su stravi\u010dnom smr\u0107u, \u010detnici su ih poklali 1941. i bacili u rijeku Drinu. Nakon Ivana Merza, kojeg je blagopokojni papa Ivan Pavao II. proglasio bla\u017eenim tijekom posjeta Bosni i Hercegovini, i to u njegovu rodnom gradu, Drinske mu\u010denice su sljede\u0107e koje \u0107e biti uzdignute na \u010dast oltara. \u201eAko Bog dadne i dopuste okolnosti, na godinu, \u010dim prolje\u0107e grane, slavit \u0107emo beatifikaciju negdje u Sarajevu ili na kojem drugom prikladnom lokalitetu gdje se mogu okupiti ljudi bez posebno velikih problema. Poslije zavr\u0161ene beatifikacije, slijedi tre\u0107i stupanj, a taj je progla\u0161enje svetima\u201c, kazao je vele\u010dasni Marko Tomi\u0107, postulator kauze Drinskih mu\u010denica. <\/p>\n

Papa progla\u0161enje prepustio prefektu <\/strong><\/p>\n

Je li mogu\u0107e da Drinske mu\u010denice bla\u017eenima proglasi papa Benedikt XVI. na podru\u010dju Bosne i Hercegovine, te tako tu va\u017enu prigodu za katolike Bosne i Hercegovine, u\u010dini jo\u0161\u00a0 va\u017enijom, Tomi\u0107 nije mogao kazati. \u201eUvijek je mogu\u0107e da Sveti Otac proglasi nekoga bla\u017eenim po zavr\u0161enoj proceduri Kongregacije za kauze svetih. Me\u0111utim, sam Sveti Otac i odre\u0111uje tko to u redovnoj proceduri \u010dini. Benedikt XVI. je odredio da to redovito \u010dini prefekt Kongregacije, i to u biskupiji odakle se proces pokrenuo, \u0161to je u ovom slu\u010daju Vrhbosna. Dakle, ako bi bila posebna prigoda i uz tu prigodu se i Sveti Otac na\u0111e tu, onda je logi\u010dno u Crkvi da \u201eubi major cessat minor\u201c, \u0161to zna\u010di, manji ostavlja prostor ve\u0107emu. No, ne znam ni\u0161ta o tome da bi Benedikt XVI. na godinu dolazio u Bosnu i Hercegovinu. Za to su kompetentni odgovorni ljudi u vrhu vodstava Crkve i dr\u017eave\u201c, ustvrdio je vl\u010d. Tomi\u0107. Kada je u pitanju papa Benedikt XVI., upu\u0107eniji tvrde da se njegove posjete ne mogu vezati uz progla\u0161enje bla\u017eenima, budu\u0107i da on ne progla\u0161ava bla\u017eene, ve\u0107 svete. No, gdje god se proglasile bla\u017eenima i tko god to u\u010dinio, jasno je da su Mu\u010denice s Pala jedan veliki dar vjernicima u BiH, za koji svakodnevno treba zahvaljivati. <\/p>\n

Drinske mu\u010denice (\u2020 obala Drine kod Gora\u017eda, 15. prosinca 1941.) \u2013 \u010dasne sestre Dru\u017ebe k\u0107eri Bo\u017eje ljubavi<\/strong>
<\/strong>
\u010casne sestre, K\u0107eri Bo\u017eje ljubavi,\u00a0 do\u0161le su u Sarajevo na poziv nadbiskupa dr. Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je utemeljiteljica reda Franziska Lechner. Otvorile su na Palama kod Sarajeva, samostan \u201eMarijin dom\u201d 1911. Dr\u017eale su osnovnu \u0161kolu i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost. Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su:
\u2022 predstojnica s. Jula Ivani\u0161evi\u0107<\/strong>, (Hrvatica, Godinjak, Staro Petrovo Selo, * 25. studenog 1893.),
\u2022 s. Berchmanna Leidenix<\/strong>, (Austrijanka, Enzerdorf, * 28. studenog 1865.),
\u2022 s. Krizina Bojanc<\/strong>, (Slovenka, Zbure, \u0160amrjeta, * 14. svibnja 1885.),
\u2022 s. Antonija Fabjan<\/strong> (Slovenka, Malo Lipje, Hinje, * 23. sije\u010dnja 1907.),
\u2022 s. Bernardeta Banja<\/strong> (Hrvatica ma\u0111arskog porijekla, Veliki Gr\u0111evac kraj Bjelovara, * 17. lipnja 1912.)
Njegovale su bolesnike, pekle su kruh djeci dr\u017eavnog Dje\u010djeg doma te pomagale siromahe i prosjake s Romanije. \u010cetnici su 11. prosinca 1941. opkolili \u201eMarijin dom\u201d, oplja\u010dkali ga i odveli u zarobljeni\u0161tvo sve redovnice i jo\u0161 neke druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu uz preslu\u0161avanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je s. Berchmanna, shrvana od puta ostala i kasnije ubijena 23. prosinca 1941. Ostale \u010detiri \u010dasne sestre odvedene su do Gora\u017eda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. Smje\u0161tene su u vojarnu na katu. Vojarnom je zapovijedao major Jezdimir Dangi\u0107. \u010cetnici su u pijanom stanju po no\u0107i provalili u sobe. \u010casne sestre su sko\u010dile kroz prozor, nakon \u010dega su ubijene i ba\u010dene u rijeku Drinu. Povijesni spisi pokazuju da je tih dana, ba\u010deno je u Drinu oko 8000 ljudi. Prvi koji je zapisao zlo\u010dine, bio je slovenski sve\u0107enik, Franjo Ksaver Me\u0161ko, koji se tada nalazio na Palama. Slu\u017ebeni postupak\u00a0 da se Drinske mu\u010denice proglase bla\u017eenima pokrenut je 1999.<\/p>\n

Republika broj 34<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"papa_republika\"\u201eUkoliko se dogodi pohod, onda je na redu pohod Mostaru, a iskreno bih se radovao da se dogodi ponovo i pohod Sarajevu. Pastirski pohod Svetog Oca sigurno je ohrabrenje i poticaj za krajevnu Crkvu\u201c, ustvrdio je kardinal Vinko Pulji\u0107.
Nakon najave premijerke Republike Hrvatske Jadranke Kosor da bi Benedikt XVI. 2011. mogao posjetiti Hrvatsku, po\u010delo se naga\u0111ati da bi sljede\u0107e godine mogao posjetiti i Bosnu i Hercegovinu. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":4616,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[],"class_list":["post-4617","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-republika-republika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4617","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4617"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4617\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4616"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4617"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4617"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4617"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}