{"id":4928,"date":"2010-05-01T08:49:35","date_gmt":"2010-05-01T06:49:35","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/05\/01\/gospodarstvo-udesno\/"},"modified":"2010-05-01T08:49:35","modified_gmt":"2010-05-01T06:49:35","slug":"gospodarstvo-udesno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/gospodarstvo-udesno\/","title":{"rendered":"Gospodarstvo – udesno!"},"content":{"rendered":"
\"kuna_hr\"Politika i gospodarstvo komplementarni su pojmovi i ne mogu se definirati odvojeno. Budu\u0107i da na hrvatskoj i bosanskohercegova\u010dkoj politi\u010dkoj i gospodarskoj sceni nema ni stranke ni pokreta koji bi zagovarao desni\u010darsku gospodarsku politiku, samim time dolazimo do zaklju\u010dka da nemamo niti jedne desni\u010darske opcije. <\/p>\n

Sve su ili liberalne (centar) ili socijaldemokratske (lijevi centar), a stranke \u010diste ljevice su ili zabranjene (komunisti\u010dka) ili marginalne (radni\u010dka partija \u2013 SRP). Sigurno vam ovo zvu\u010di kao neozbiljna dezinformacija koju \u0107ete poku\u0161avati pobiti upiru\u0107i u tri HDZ-a, desetak HSP-a, te nekoliko \u201edemokr\u0161\u0107ana\u201c, \u201eseljaka\u201c, nezavisnih \u201epopulista\u201c i generala oboljelih od PTSP-a. U \u010demu se o\u010dituje njihovo \u201edesni\u010darstvo\u201c, osim u pozivanju na vrednote Domovinskog rata, nauka Katoli\u010dke crkve, u slu\u0161anju Thompsona i nesno\u0161ljivosti prema Mesi\u0107u i Josipovi\u0107u? Gdje su tu gospodarski, kulturni i socijalni stavovi? Razlikuju li se u tim va\u017enim pitanjima od stranaka koje se otvoreno izja\u0161njuju \u201elijevima\u201c? Odgovor je jasan \u2013 ne! Kako bi trebala izgledati jedna desni\u010darska stranka, \u0161to zna\u010di biti gospodarski, kulturni i socijalni desni\u010dar?<\/p>\n

Jasno je da se gospodarska politika, koja se temelji na na\u010delima potpuno slobodnog tr\u017ei\u0161ta, novog, jedinstvenog sustava vrednota, koja te\u017ei sveop\u0107oj integraciji, jednoj dr\u017eavi, koja \u0107e biti nu\u017eno zlo, zove \u2013 liberalizam, tj. liberalni kapitalizam. To je, kao \u0161to ve\u0107 rekoh, politika centra, i ona ide u prilog bogatima, razlike se u dru\u0161tvu pove\u0107avaju, bezosje\u0107ajno nadmetanje za stjecanjem \u0161to ve\u0107eg kapitala, evolucija dru\u0161tva \u2013 najsposobniji opstaju (ili po na\u0161ki: \u201eKo se sna\u0161a \u2013 sna\u0161a!\u201c).<\/p>\n

Kapitalizam ima svoje utemeljenje u Protestantskoj crkvi, koja je iskrivila Kristov nauk, ali naravno ne u cijelosti, jer se trud i po\u0161tenje u poslovanju uva\u017eava i cijeni, a oni koji od tog odstupaju ne bi trebali dobro pro\u0107i. To je fino objasnio Max Weber u svojoj knjizi \u201eProtestantska etika i duh kapitalizma\u201c. Liberalni kapitalizam se pojavio u zapadnoj Europi, kao ideolo\u0161ka osnovica dru\u0161tveno-ekonomskih poredaka sredinom 19. st., kada je potpuno nestao feudalizam, koji mo\u017eemo nazvati gospodarskom politikom krajnje radikalne desnice. Za tu kona\u010dnu pobjedu centra nad krajnjom desnicom bili su izrazito va\u017eni temelji uspostavljeni francuskom revolucijom, te na\u010delima koje donose francuske i ameri\u010dke deklaracije o ljudskim pravima i ustavi.<\/p>\n

Isto kao \u0161to je i taj prijelaz bio revolucionaran, bio i je i onaj socijalisti\u010dki. U Rusiji se ostvarila marksisti\u010dka ideja krajnje ljevice \u2013 socijalizam, komunizam. Narod je bio u zanosu, pogotovo \u201eni\u017ea klasa\u201c, \u201eradni\u010dka klasa\u201c, jer su mislili da kona\u010dno dobivaju slobodu, izlazak iz kapitalisti\u010dkog ropstva i dr\u017eavne administracije koja ih je spre\u010davala i osu\u0111ivala na vje\u010dno kupljenje mrvica sa stolova umi\u0161ljenih bur\u017eoaskih snobova. Siroma\u0161tvo je trebalo nestati, dr\u017eava je trebala nestati, sam narod je trebao vladati, upravljati svime \u0161to radi. Prevarili su se. Komunizam je utopija. Nemogu\u0107e ga je ostvariti, dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo je nemogu\u0107e i definirati, a kamoli za\u017eivjeti. Pojedinci su upravljali preko organizacija Saveza komunista i privredom i politikom. Skup\u0161tinske parade bile su besmislene. Zatirala se vjera, narodnosna pripadnost, nepodobni nisu mogli uspjeti, lo\u0161i dr\u017eavni planovi, tolika nevina krv prolivena, rasulo nakon smrti diktatora (kod nas – Tita), doveli su komunizam do spontanog abortusa. Tek rijetkima danas pada na pamet vra\u0107anje u takva razdoblja. Takve sulude ideje uglavnom su temeljene na buntu prema nepravdi koju donosi surovi kapitalizam i nesposobnost dugoro\u010dnog napretka temeljem dr\u017eavnog intervencionizma.<\/p>\n

Upravo intervencionizam, a uz njega malo izrazitiji oblik \u2013 socijaldemokracija, predstavlja pomirbu izme\u0111u tih dviju skrajnosti. Politika lijevog centra zagovara socijalnu pripomo\u0107 dr\u017eave doma\u0107em gospodarstvu, ali u jako uskim granicama. Dr\u017eavnog vlasni\u0161tva nema skoro nikako, dr\u017eava mo\u017ee poticati, ali ne mo\u017ee stvarati, pokretati, \u0161to joj opet ne daje imunitet u obrani od napada sindikata, radnika (tj. djelatnika i zaposlenika) i oporbe, koji vladu krive za sve. Glavne odlike kapitalizma su zadr\u017eane. Mali i srednji gospodarstvenici te\u0161ko mogu uspjeti, pogotovo kad se ovako brzo srlja u integracije bez carina, bez za\u0161tite. Visoki uvoz poku\u0161ava se nadomjestiti poticanjem izvoza, umjesto da se stane u kraj uvoznom lobiju koji uvozi robu kojom ve\u0107 obilujemo, te umjesto da se zabrani izvoz sirovina te potakne proizvodnja i prera\u0111iva\u010dka industrija. Prodajemo \u0161ume budza\u0161to, Talijani od njih naprave namje\u0161taj, koji mi uvezemo po ogromnim cijenama.<\/p>\n

A za to vrijeme na\u0161i stolari \u010dame na burzi, voze taksi, konobare i upla\u0107uju listi\u0107e u kladionicama. Na\u0161i mljekari prolijevaju mlijeko jer ga nemaju kome prodati, jer uvozimo slovensko, dok na\u0161i sto\u010dari vi\u0161e nisu po planinama, jer ih je stid to raditi, jer su im brda postala golf tereni, jer su \u017eupnici od njih napravili kri\u017ene putove samo da bude kri\u017e uvi\u0161e od minareta (va\u017enije je \u0161to ima\u0161 u srcu), i kona\u010dno – pa jer su na\u0161e mljekare u ste\u010daju! Srljamo kao guske u Uniju, jer nam je dosta ovakve slobode u kojoj propadamo od lijenosti, od nesposobnosti, od pokvarenosti ljudi koje smo demokratski izabrali. Poput \u017didova koji su, kad su do\u0161li u slobodu pustinje, po\u017eeljeli se radije vratiti u Egipat, jer su ondje imali barem kruha, tako i mi ni\u0161ta \u0161to smo iza\u0161li iz druge Jugoslavije \u017eelimo u tre\u0107u.<\/p>\n

Postoji li ijedna relevantna opcija u RH i BiH, koja \u0107e zagovarati politiku privremenog protekcionizma? Koja \u0107e smanjiti bespotreban uvoz, sprije\u010diti izvoz sirovina, koja \u0107e putem dr\u017eavnog vlasni\u0161tva pokrenuti gospodarstvo, koja \u0107e zaposliti sve ljude, koja \u0107e zadr\u017eati vlastitu valutu i sama njome upravljati? Ljudi bi radili i imali novca koliko zarade. Jaka dr\u017eava podrazumijeva dosljednu vojnu i redarstvenu primjenu strogih zakona, \u010dime \u0107e izostati kriminal. Siroma\u0161tvo se mo\u017ee iskorijeniti, za sve bolesti postoje lijekovi. Ali ne, oni koji sebe nazivaju mirotvorcima, proizvode bez kontrole smrtonosna oru\u017eja za masovno uni\u0161tenje, crpe siroma\u0161ne, ne \u017eele im pomo\u0107i, plasiraju bolesti da se lijekovi mognu prodati. Vidite kako ni\u010du iz dana u dan ljekarne? Za\u0161to operacije stoje milijune i milijune? Vidite da se djeci podme\u0107u crti\u0107i i igrice puni nasilja i grijeha? Za\u0161to nam je obrazovanje na tako niskim granama? Za\u0161to roditelji, u\u010ditelji i sve\u0107enici nemaju vi\u0161e autoriteta? Dru\u0161tvo se \u017eeli izrovati pod maskom \u010duvara mira i sno\u0161ljivosti. A mi vjerujemo tim osobama, prodajemo im sve sveto, bezglavo lutamo, bez cilja i nade.<\/p>\n

Treba biti hrabar. Treba re\u0107i: \u2013 Mi smo sposobni! Mi imamo gospodarskog potencijala, moramo ga iskoristiti! Mi imamo svoju kulturu, svoj jezik, ne smijemo ga se stidjeti, a tu\u0111i vi\u0161e cijeniti! Mi vjerujemo u one koji vjeruju u nas, koji vjeruju da moramo sami oja\u010dati, nikome se ne ulizivati, ravnopravno stupati u odnose sa susjedima i svima ostalima. Na \u010delu dr\u017eave trebamo karizmatsku osobu, koja \u0107e dosljedno ostvariti sve ove ideje, koja \u0107e se brinuti da svi pozitivni zakoni i ustav budu po\u0161tovani, koja \u0107e predstavljati na\u0161u dr\u017eavu i na\u0161 narod na dostojan na\u010din. I tek kad postanemo moralno po\u0161tovani, gospodarski stabilni i politi\u010dki neovisni, mo\u017eemo ulaziti u unije, ali i onda samo s dr\u017eavama i narodima koji \u0107e\u00a0 biti u skladu s na\u0161im nazorima.<\/p>\n

Ne mogu izostaviti nauk Katoli\u010dke crkve, ne mogu izostaviti na\u0161u povijest i porijeklo, ne mogu izostaviti na\u0161 identitet. Za pornografiju, pedofiliju, prostituciju i homoseksualnost u dr\u017eavi s moralnim vrednotama utemeljenim na katoli\u010dkom kr\u0161\u0107anskom nauku ne smije biti mjesta. To bi ostala sekularna dr\u017eava, ali bi se cijenila istinska kr\u0161\u0107anska ste\u010devina, a ne \u201enovostvorena\u201c europska, masona Georga Sorosa. Na\u0161a povijest i porijeklo la\u017eiraju se sustavno. Slaveni nisu bili nikakav pranarod od kojeg su nastali Rusi, Ukrajinci, \u010cesi, Hrvati, Srbi\u2026 Bila je to mje\u0161avina naroda s najve\u0107im udjelom nekada\u0161njeg naroda koji su Rimljani zvali Sarmati, Grci Horouathos, a neki tre\u0107i Harahvati. S njima se pomije\u0161ao izvjestan broj Ostrogota i ostalih Germana, balti\u010dkih naroda, Ugrofinaca i ostalih tada (po\u010detak srednjeg vijeka) u Europi prisutnih.<\/p>\n

Ti ostali narodi modificirali su izvorni sarmatski jezik, svi su sada imali jedan zajedni\u010dki, i svi koji su ga znali smatrani su pismenima \u2013 sloveni, tj. slaveni, a oni koji ga nisu znali bili su – nijemci. Po\u0161to su uz \u201eSlavene\u201c tada u Europi obitavali Germani, sa znatnim brojem njih se poistovjetio pojam \u2013 nijemaca, tj. Nijemaca. Na podru\u010dju balkanskog poluotoka obitavali su narodi, potomci biblijskog naroda Hurita, koje danas povjesni\u010dari prozivaju Ilirima. Dolaskom na ove krajeve \u201eSlaveni\u201c se s njima mije\u0161aju. U dana\u0161njem udjelu u Hrvata \u2013 50% je zastupljen taj tzv. ilirski genotip, a tzv. slavenski ni 30%. Kad gledamo samo Hrvate \u2013 Hercegovce, kod njih je ovaj \u201eilirski\u201c genotip, stru\u010dno prozvan \u201edinaroarijski\u201c, zastupljen \u010dak 70%. Za informaciju, Srbi u Srbiji imaju 50% turkijskog genotipa, 16% tzv. slavenskog, a tek 5% dinarskog.<\/p>\n

Potonjim sam htio pokazati da hrvatski narod ima svoj identitet i da ga je mogao potpuno sa\u010duvati, da nije srljao u nerealne unije s Austrijom, Ugarskom, Italijom, Njema\u010dkom i kona\u010dno Srbijom. Na kulturno-jezi\u010dnoj poveznici hrvatski narod mogao je zasnovati vlastitu dr\u017eavu u tzv. povijesnim granicama (za razliku od dana\u0161njih \u201eavnojskih\u201c) i u njoj samostalno provesti gospodarsku i moralnu politiku temeljem koje bi danas bio zna\u010dajan politi\u010dki \u010dimbenik, cijenjen gospodarski partner i, nadasve, moralna vertikala ostalim narodima.<\/p>\n

Na\u017ealost, daleko smo od toga. Rekoh, liberalni kapitalizam smrt je za narode, smrt za \u201eobi\u010dnog\u201c \u010dovjeka koji \u017eeli solidan \u017eivot i toplo, sigurno obiteljsko ognji\u0161te. Komunizam je utopija, nemogu\u0107e ga je ostvariti, pun je proturje\u010dja, a isto je smrt za narode, za identitet, za \u201eobi\u010dnog\u201c \u010dovjeka koji vjeruje u Boga, koji vjeruje u moral koji se\u017ee dalje od \u0161uplje krvni\u010dke glave kumrove\u010dkog bravara. No, ima rje\u0161enja! Privremeni gospodarski protekcionizam, koji \u0107e prerasti u slobodniju trgovinu, ali s odr\u017eivim naznakama za\u0161tite doma\u0107e privrede, s izrazitim nadovezivanjem na tradiciju, katoli\u010dki nauk, hrvatsku povijest i identitet. To se zove: POLITIKA DESNOG CENTRA!<\/p>\n

Ante Boras | zkhs.hr<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"kuna_hr\"Politika i gospodarstvo komplementarni su pojmovi i ne mogu se definirati odvojeno. Budu\u0107i da na hrvatskoj i bosanskohercegova\u010dkoj politi\u010dkoj i gospodarskoj sceni nema ni stranke ni pokreta koji bi zagovarao desni\u010darsku gospodarsku politiku, samim time dolazimo do zaklju\u010dka da nemamo niti jedne desni\u010darske opcije. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":4927,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-4928","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4928","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4928"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4928\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4927"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4928"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4928"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4928"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}