{"id":4934,"date":"2010-05-02T07:27:34","date_gmt":"2010-05-02T05:27:34","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/05\/02\/nema-vie-ni-qpo-guziq\/"},"modified":"2010-05-02T07:27:34","modified_gmt":"2010-05-02T05:27:34","slug":"nema-vie-ni-qpo-guziq","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/nema-vie-ni-qpo-guziq\/","title":{"rendered":"Nema vi\u0161e ni “po guzi”"},"content":{"rendered":"
\"dijete_priti\"Vije\u0107e Europe se zala\u017ee za zabranu bilo kakvog oblika tjelesnog ka\u017enjavanja djece, uz obja\u0161njenje da i najbezazleniji udarac kod djece mo\u017ee uzrokovati psiholo\u0161ka o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n

Zabrana bilo kakvog oblika nasilja nas djecom uvedena je ve\u0107 u 23 zemlje u svijetu, me\u0111u kojima je i Hrvatska. Tjelesno ka\u017enjavanje svakako je jedan oblik nasilja, pi\u0161e Ve\u010dernji list. <\/p>\n

Dok \u0107e neki roditelji tvrditi kako dijete valja povremeno i blago \u2018’udariti po guzi’\u2019, drugi \u0107e upozoravati na lo\u0161e posljedice takvog ka\u017enjavanja. No, ne sla\u017eu se uvijek ni stru\u010dnjaci.<\/p>\n

Kontroverzno istra\u017eivanje psihologinje Marjorie Gunnoe s ameri\u010dkog fakulteta Calvin dalo je neo\u010dekivane rezultate. Prema njemu su, naime, djeca koja su do \u0161este godine povremeno dobivala po guzi kasnije bila mnogo uspje\u0161nija nego na ona koja nisu tjelesno ka\u017enjavana.<\/p>\n

No, s druge strane, na Sveu\u010dili\u0161tu Tulane nedavno je provedeno istra\u017eivanje koje je uz dosad najja\u010de argumente pokazalo da su djeca koja su dobivala udarce po guzi kasnije u \u017eivotu bila sklonija agresiji.<\/p>\n

Tjelesno ka\u017enjavanje je, ina\u010de, svako ka\u017enjavanje pri kojemu se upotrebljava fizi\u010dka sila i \u010dija je namjera nanijeti odre\u0111eni stupanj boli ili nelagode, ma kako blagi oni bili.<\/p>\n

Umjesto tjelesnog ka\u017enjavanja valja primijeniti pozitivne na\u010dine za podu\u010davanje djece. Ako je tjelesno ka\u017enjavanje ozakonjeno, te\u0161ko je za\u0161tititi djecu jer to podrazumijeva da su neki oblici ili razine nasilja nad djecom prihvatljivi, upozoravaju iz ove udruge. Upravo stoga va\u017eno je zakonskim odredbama zabraniti svaki oblik nasilja prema djeci, \u0161to podrazumijeva \u010dak i standardni oblik ka\u017enjavanja male djece udarcem po stra\u017enjici.<\/p>\n

Budu\u0107i da u Velikoj Britaniji jo\u0161 uvijek nije uveden ovaj zakon, Europsko vije\u0107e apeliralo je na britansku vladu da to \u010dim prije u\u010dini. No, neke grupe za prava roditelja smatraju da zakon ne treba uvoditi jer se njime umanjuje klasi\u010dna roditeljska figura u \u017eivotu djeteta.<\/p>\n

– Roditelji su odgovorni za brigu o djeci, njihov odgoj, te ih smiju ispraviti ako grije\u0161e. Ta odgovornost ne le\u017ei na nacionalnim vladama – upozoravaju iz udruge Family Education.<\/p>\n

Ve\u010dernji list navodi kako je ovakav stav ve\u0107 odavno osporio Europski sud za ljudska prava osporiv\u0161i koncept roditeljskog \u201crazumnog ka\u017enjavanja\u201d.<\/p>\n

Iako takva kazna jo\u0161 nije izre\u010dena, roditelj se u Hrvatskoj za udarac po djetetovoj guzi mo\u017ee kazniti sa 7000 kuna ili 40 dana zatvora. Zaboravite, dakle, sve \u0161to ste od roditelja nau\u010dili o batini koja je iza\u0161la iz raja.<\/div>\n

<\/p>\n

bljesak.info<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"dijete_priti\"Vije\u0107e Europe se zala\u017ee za zabranu bilo kakvog oblika tjelesnog ka\u017enjavanja djece, uz obja\u0161njenje da i najbezazleniji udarac kod djece mo\u017ee uzrokovati psiholo\u0161ka o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n

Zabrana bilo kakvog oblika nasilja nas djecom uvedena je ve\u0107 u 23 zemlje u svijetu, me\u0111u kojima je i Hrvatska. Tjelesno ka\u017enjavanje svakako je jedan oblik nasilja, pi\u0161e Ve\u010dernji list. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":4933,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[],"class_list":["post-4934","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4934","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4934"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4934\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4933"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4934"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4934"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4934"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}