– Dugo smo ja i moj prijatelj i ro\u0111ak Darko Rude\u0161 razmi\u0161ljali o tome \u0161to bi bilo dobro saditi te smo se kroz pri\u010du i razgovor na kraju odlu\u010dili za maslinu, govori nam Ivan Milas pokazuju\u0107i jednu od svoje tri parcele na kojima je zasadio oko 250 stabala. Sorta oblica je vrlo pogodna na ovim terenima, jer je otporna na niske temperature, \u010dak do -15 stupnjeva. Ivan se prisje\u0107a posljednje zime kada se temperatura spustila na -20 stupnjeva, \u0161to je uzelo svoj danak te su masline na jednoj od parcela ostale bez lista. Vo\u0107ka koja voli pa\u017enju<\/strong><\/p>\n Maslina, ka\u017ee Milas, ne zahtijeva puno posla, iako voli da se oko nje radi. Ne zahtjeva puno okopavanja, jer su joj \u017eile na povr\u0161ini. Polijeva se par puta godi\u0161nje s preparatima modre galice. Sorta iz Toskane uspijeva i u Ivanovom masliniku<\/strong><\/p>\n Jedan od sorti maslina frantoio tako\u0111er je posa\u0111ena na parcelama Ivana Milasa. To je, naime, sorta koja uspijeva samo u unutra\u0161njosti Toskane, a Toskana je regija koja je najpoznatija na svijetu po najkvalitetnijem maslinovom ulju. Ona ra\u0111a odmah nakon sadnje u \u0161to smo se sami uvjerili, jer je ve\u0107 procvala, \u0161to zna\u010di da \u0107e dati roda jo\u0161 ove godine.<\/p>\n Ulje bolje od ekstra djevi\u010danskog<\/strong><\/p>\n Maslinovo ulje koje Ivan Milas proizvodi vrhunske je kvalitete, a to potvr\u0111uje \u010dinjenica da je prije dvije godine prvo ulje koje je proizveo analizirano u uljari u Opuzenu gdje je dokazano da ulje dobiveno od njegovih maslina ima postotak slobodnih masnih kiselina 0,12 posto, \u0161to zna\u010di da je mnogo bolje od ekstra djevi\u010danskog ulja koje ima postotak slobodnih masnih kiselina do 1 posto.<\/div>\n <\/p>\n Otkako je prvi put okusila miris Hercegovine, u njoj je i ostala, a svojim bogatim uljanim plodovima \u010dovjeku je ponudila kap teku\u0107eg zlata na zemlji. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":5156,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[26],"tags":[],"class_list":["post-5157","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-susjedstvo-susjedstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5157","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5157"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5157\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5156"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5157"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5157"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5157"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Prema pri\u010di starijih mje\u0161tana Tihaljine, na ovim podru\u010djima davno su se upoznale masline i ljudska ruka, i maslina je oduvijek bilo. Ima ih i sad u selu \u010dija su stabla toliko stara da ni oni najstariji ne znaju koliko je godina tim stablima.
I dok je Ivanov prijatelj Darko imao radnu zemlju gdje je posadio 50 stabala masline, Ivan je krenuo od ni\u0161tice te je ravnao brda kako bi stvorio povr\u0161inu na kojoj bi zasadio ovo drvo \u017eivota koje raste lagano i razvija se, najprije nesigurnim i tankim mladicama, koje \u0107e se u prolje\u0107e okititi cvjetovima, da bi kasnije plodovi mijenjaju\u0107i svoje boje i oblike hrabro krenuli u susret jeseni.
– Prije pet godina posadio sam prvih 80 maslina. Bila je to sorta oblica. Tada nisam znao da treba imati i sortu pendolino kao opra\u0161iva\u010d, pa kad sam vidio da oblica ne mo\u017ee sama, posadio sam i nekoliko opra\u0161iva\u010da pendolina, govori Ivan o svojim po\u010decima sadnje ove biljke.
Kada mu se rodila ideja o sadnji maslina, pri\u010da on, nazvao je predsjednika dru\u0161tva maslinara Hrvatske i pitao ga za savjet.
– Naime, dok sam \u010ditao \u010dasopis o uzgoju ove biljke \u201cMaslina\u201d, pro\u010ditao sam uzre\u010dicu tog istog predsjednika koja ka\u017ee: \u201cDi su smri\u010di, tu ne ti\u010di. Di je brnistra, tu je puna kanistra.\u201d \u0160to bi zna\u010dilo da gdje je nisko raslinje (brnistra), da \u0107e kanistra biti puna i da tu treba saditi, da je tu puno ulja. Budu\u0107i je kod nas smreka zauzela brdo, nazvao sam doti\u010dnog gospodina da ga pitam ho\u0107u li prekinuti radove. Me\u0111utim, on mi je rekao kako je Tihaljina Bogom dano podneblje za sadnju i uzgoj maslina.
Na kraju se ispostavilo da je ta uzre\u010dica s Bra\u010da, a Milas je bez ikakvog straha krenuo u proizvodnju.
Ulje bolje od apaurina<\/strong><\/p>\n
– Sada se pomla\u0111uje i cvjeta, no taj \u0107e rod biti zanemariv u odnosu na one koje su posa\u0111ene godinu dana kasnije na drugoj parceli, gdje sam mije\u0161ao oblicu s opra\u0161iva\u010dem. Ve\u0107 drugu godinu one cvatu, \u0161to zna\u010di da \u0107e dati roda, poja\u0161njava Milas.
Napominje da je prije dvije godine imao 144 kilograma maslina, dok je ove godine \u0161to zbog zime, \u0161to zbog obilnih ki\u0161a koje su padale dok je maslina jo\u0161 bila u cvatu, imao samo 77 kilograma. Od toga se, kazao je, mo\u017ee dobiti oko 15 posto ulja. Napominje da je ove godine posadio jo\u0161 novih 80 stabala te je po\u010deo ozbiljno razmi\u0161ljati i o postrojenju za preradu maslina, o mini uljari koja bi svojim kapacitetom zadovoljila potrebe maslinara na razini Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije. On je, naime, od svojih maslina proizveo prvo maslinovo ulje u Tihaljini i u grudskoj op\u0107ini i u ZH\u017d-u. Maslinovo ulje koje Ivan Milas proizvodi vrhunske je kvalitete, a to potvr\u0111uje \u010dinjenica da je prije dvije godine prvo ulje koje je proizveo analizirano u uljari u Opuzenu.
– Ura\u0111ena je kemijska analiza ulja koja je pokazala da ulje dobiveno od mojih maslina ima postotak slobodnih masnih kiselina 0,12 posto, \u0161to zna\u010di da je mnogo bolje od ekstra djevi\u010danskog ulja koje ima postotak slobodnih masnih kiselina do 1 posto. \u010cak su se i u Opuzenu \u010dudom \u010dudili kako je to mogu\u0107e. I ove sam godine\u00a0 ulje odnio na analizu, a ono se pokazalo da je jo\u0161 bolje kvalitete, iznosilo je 0,11 posto, ponosan je Milas.
Pitaju\u0107i ga kako je mogu\u0107e da je njegovo ulje tako kvalitetno, ka\u017ee da takva kvaliteta ulja prvenstveno ovisi i o tlu. Prema njemu, najkvalitetnije maslinovo ulje u Hrvatskoj je u sredi\u0161tu Istre koja ima isti sastav tla kao i Hercegovina.
– Najbolje je maslinovo ulje ono kad maslinu obere\u0161 i \u0161to prije je \u0161alje\u0161 na preradu. Tako da ja kad uberem svoje masline, trpam ih u prtlja\u017enik, pa brzo u Opuzen. No, \u010desto mi ne daju preko granice, pa onda br\u017ee-bolje vozim na drugu granicu samo da bih stigao do Opuzena. To me je i ponukalo da kupim taj stroj za preradu maslina da ne moram vi\u0161e to raditi, kazao je.
Maslinovo ulje ne prodaje, kako je rekao, iz razloga \u0161to ga on sam puno koristi, a mjese\u010dno potro\u0161i i do 3 litre maslinova ulja. Naime, imao je dva \u010dira na \u017eelucu, dva na dvanaestercu, tlak mu je bio jako visok, a probava nikakva. S maslinovim uljem sve je to rije\u0161io i sada vi\u0161e nikakvih problema nema. On tako\u0111er tvrdi da ovo ulje djeluje i kao umiruju\u0107e sredstvo kojem nije ravan ni apaurin. <\/p>\n
– To je prava \u017eenska vo\u0107ka. Voli pa\u017enju, ali ako joj i ne do\u0111e\u0161, ona \u0107e dati sve \u0161to ima i \u0161to mo\u017ee dati, kazao je.
Isti\u010de da je najve\u0107i posao u masliniku rezidba koju je dvije godine u\u010dio od prijatelja iz Makarske.
– Prve godine sam ga pustio da sve re\u017ee, a ja sam gledao, druge godine sam pustio da re\u017ee pola on, pola ja, a ove godine sam rezao ja sam. Ali od sad uvijek \u0107u zvati nekog drugog, jer ja nemam srca rezati je, jer tu ba\u0161 mora\u0161 biti nemilosrdan.
Kako je maslina vo\u0107ka koja svoj najbolji urod daje kada ima 30 godina, Milas ka\u017ee da bez obzira \u0161to \u0107e tada biti starac i \u0161to ne\u0107e vi\u0161e mo\u0107i raditi oko njih, stalno \u0107e ih obilaziti, jer onaj tko na svojoj ko\u017ei osjeti slast masline, nema \u0161anse da \u0107e odustati od nje.
– Briga o maslinama meni je velika radost, jer sam sudjelovao u podizanju nasada, ne\u010deg \u017eivog i vje\u010dnog, kazao je.
Izgleda da su tu slast okusili i mnogi drugi, i stari i mladi, koji sade po nekoliko stotina maslina. Ako mje\u0161tani Tihaljine nastave ovakvim tempom, za nekoliko godina na ovoj Bogom danoj zemlji bit \u0107e maslinici iz kojih zasigurno ne\u0107emo \u010duti onu antologijsku \u201cMaslina je neobrana, nima koga da je bere\u2026\u201d<\/p>\n
<\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"![\"maslinar\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/05\/novo_prosinac_maslinar.gif\")
Maslina je od najranijih vremena za \u010dovjeka predstavljala nadu, ponovno ra\u0111anje i pomirenje sa \u0161krtom zemljom, opasnim vjetrovima i te\u0161kom sudbinom. <\/p>\n