{"id":5182,"date":"2010-05-21T09:37:05","date_gmt":"2010-05-21T07:37:05","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/05\/21\/uto-zlato-uspjeno-odolijeva-izazovima-vremena\/"},"modified":"2010-05-21T09:37:05","modified_gmt":"2010-05-21T07:37:05","slug":"uto-zlato-uspjeno-odolijeva-izazovima-vremena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/uto-zlato-uspjeno-odolijeva-izazovima-vremena\/","title":{"rendered":"\u201c\u017duto zlato\u201d uspje\u0161no odolijeva izazovima vremena"},"content":{"rendered":"
\"duvan_tialjina\"Duhan, zelena stabljika podrijetlom iz Ju\u017ene Amerike, \u010diji plodovi nisu slatki niti hranjivi, nego se smatraju itekako \u0161tetnim, \u010dak i zlo\u0107udnim, za Hercegovce je jo\u0161 oduvijek zna\u010dio puno vi\u0161e od industrijske biljke.
Duhan je definitivno stoljetni simbol Hercegovine, njezine suhe ispucale zemlje, no rijetka su danas mjesta u Hercegovini gdje duhan jo\u0161 uvijek odolijeva velikim \u017eegama i dugim su\u0161ama. U zapadnoj Hercegovini, u mjestu Tihaljina kod Gruda, selu udaljenom desetak kilometara od grada,\u00a0 jedan od poznatih proizvo\u0111a\u010da je i Ante Mijatovi\u0107<\/strong>, po\u0161tar iz Tihaljine, koji zajedno sa svojom \u017eenom Jadrankom sadi duhan jo\u0161 otkako zna za sebe. Time su se bavili njegovi roditelji koji su proizvodnjom duhana othranili svoju djecu i koji su vjerojatno zapamtili neka bolja vremena bar kada je rije\u010d o proizvodnji ovog, kako Hercegovci znaju re\u0107i \u201csuhog zlata\u201d.
Nema \u017eiva mira<\/p>\n

Tada je duhan za ove krajeve bio sveta biljka, a danas za nju malo tko i pita, iako u zadnje vrijeme sve je vi\u0161e onih koji sade.
\u201cLo\u0161a mu je cijena, i to mu je najve\u0107a mana. Nekad je to bila glavna grana proizvodnje, \u017eivjelo se od duhana. Ja proizvodim godi\u0161nje oko 600 kilograma, no prije se puno vi\u0161e toga sadilo. Hercegovci su voljeli duhan zbog njegove otpornosti, \u017eilavosti, neuni\u0161tivosti, ali i dobre cijene, a sad smo svjedoci njegovog izumiranja\u201d, kazao je Ante.
On je ove godine zasadio 7000 struka duhana, \u0161to je poprili\u010dno mnogo, uzimaju\u0107i u obzir da svaki dan ovaj vrijedni \u010dovjek ujutro ustane jako rano, zajedno sa \u017eenom obere duhan, donese ga pred ku\u0107u i onda ide na svoj posao. \u017dena mu sama ni\u017ee duhan na konce, a kad\u00a0 do\u0111e s posla, Ante ih podigne u plastenik na su\u0161enje te je za tjedan dana gotov.
\u201cJa \u017eiva mira nemam, ne mogu mirovati na jednom mjestu, stalno moram ne\u0161to raditi, pa pored duhana sadim sve i sva\u0161ta\u201d, kazao je vode\u0107i nas kroz svoj vrt.
A koliko su plodovi njihove zemlje ukusni, uvjerili smo se kada smo probali neke od njih.
\u201cNama telefon uop\u0107e ne treba, jer nas nikad nema kod ku\u0107e, \u010dujemo ga samo nave\u010der kada odmaramo. I to ti je kod nas na selu tako. Znali smo se nekada ustajati u jedan poslije pono\u0107i kako bi radili oko duhana. Bilo se tada mlado, htjelo se odmarati, a \u010dovjek me znao buditi i uvijek sam se pitala ho\u0107u li se ikada mo\u0107i naspavati. A sada je do\u0161lo takvo vrijeme da ja njega budim\u201d, prisje\u0107a se Antina \u017eena Jadranka.
Ka\u017ee da bi bilo druk\u010dije da je njezin Ante stalno kod ku\u0107e i da ne ide na posao, kako bi se mogli potpuno posvetiti uzgoju ove biljke.
\u201cDa je on stalno tu, mi bismo mogli komotno 10 kvintala duhana zasaditi\u201d, rekla je.<\/p>\n

\u201cSuho zlato\u201d<\/strong><\/p>\n

Ovako godi\u0161nje zasade oko 7000 struka od \u010dega se ne bi moglo pristojno \u017eivjeti, jer je cijena za razliku od davnih vremena jako opala, pa sada po kilogramu iznosi svega 15 maraka.
\u201dProdajemo na vagu i svakako. Kupuju ljudi koji kri\u017eaju i koji prodaju dalje, a to su\u00a0 ve\u0107inom na\u0161i Hercegovci. Prije si imao siguran otkup, danas je takvo vrijeme do\u0161lo da ga nema\u0161 kome prodati. Vrijednost je bila tolika da sam za 150 kilograma duhana mogao kupiti namje\u0161taj za dvije sobe\u201d, govori nam Ante \u0161to nam je potvrdila i Jadranka koja tvrdi da se godi\u0161nje proizvodnjom duhana moglo vi\u0161e zaraditi nego da si radio u Njema\u010dkoj.
\u201cPrije je Duhanska stanica u Grudama otkupljivala sav duhan koji se proizveo, bio on dobre ili lo\u0161e kvalitete. Bilo je i nekvalitetnog duhana za koji se tako\u0111er dobivao novac\u201d, rekli su.
U Tihaljini ima petnaestak ljudi koji sade \u201c\u017euto zlato\u201d. No, to nije ni deseti dio onoga \u0161to je bilo prije. I zaista, prolaze\u0107i Tihaljinom uo\u010dili smo mnoge kako ponosno razgledaju plodove svoga rada koji stidljivo izviru iz zemlje. Za nekih mjesec dana po\u010det \u0107e se brati prvi listovi, a u Hercegovini se, ka\u017eu Mijatovi\u0107i, bere najvi\u0161e po dva lista tjedno. Mora se brati svake nedjelje, jer je tada najljep\u0161i i naj\u017eu\u0107i. Ante i Jadranka beru ga po no\u0107i, jer ga je nemogu\u0107e brati kada sunce ugrije. No, duhanu ova klima odgovara, jer \u0161to je ve\u0107a temperatura, on je ljep\u0161i. A ovdje postoje itekakvi uvjeti za proizvodnju, jer temperatura raste i iznad 40 stupnjeva Celzija ljeti. \u00a0
\u201cNekad je ovo bio gospodski posao. Ono \u0161to je najgore bilo jest ustajati se u cik zore. Danas se manje cijeni, ali nama to ne smeta. Mi to volimo raditi vi\u0161e nego i\u0161ta drugo i te\u0161ko \u0107emo odustati od toga\u201d, slo\u017eni su Mijatovi\u0107i. <\/p>\n

Berba za mjesec dana
<\/strong>
Za mjesec dana po\u010det \u0107e se brati prvi listovi, a u Hercegovini se, ka\u017eu Mijatovi\u0107i, bere najvi\u0161e po dva lista tjedno. Mora se brati svake nedjelje, jer je tada najljep\u0161i i naj\u017eu\u0107i. Ante i Jadranka beru ga po no\u0107i, jer ga je nemogu\u0107e brati kada sunce ugrije. No, duhanu ova klima odgovara, jer \u0161to je ve\u0107a temperatura, on je ljep\u0161i. A ovdje postoje itekakvi uvjeti za proizvodnju, jer temperatura raste i vi\u0161e od 40 stupnjeva Celzija ljeti. \u00a0<\/div>\n


<\/strong><\/span> <\/p>\n

Mirela Tu\u010di\u0107 | Dnevni list<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"duvan_tialjina\"Duhan, zelena stabljika podrijetlom iz Ju\u017ene Amerike, \u010diji plodovi nisu slatki niti hranjivi, nego se smatraju itekako \u0161tetnim, \u010dak i zlo\u0107udnim, za Hercegovce je jo\u0161 oduvijek zna\u010dio puno vi\u0161e od industrijske biljke.
Duhan je definitivno stoljetni simbol Hercegovine, njezine suhe ispucale zemlje, no rijetka su danas mjesta u Hercegovini gdje duhan jo\u0161 uvijek odolijeva velikim \u017eegama i dugim su\u0161ama. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":5181,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[26],"tags":[],"class_list":["post-5182","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-susjedstvo-susjedstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5182","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5182"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5182\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5181"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5182"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5182"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5182"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}