{"id":5228,"date":"2010-05-25T07:38:23","date_gmt":"2010-05-25T05:38:23","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/05\/25\/crtice-iz-povijesti-hrvata-u-chicagu\/"},"modified":"2010-05-25T07:38:23","modified_gmt":"2010-05-25T05:38:23","slug":"crtice-iz-povijesti-hrvata-u-chicagu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/crtice-iz-povijesti-hrvata-u-chicagu\/","title":{"rendered":"Crtice iz povijesti Hrvata u Chicagu"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-5227\" style=\"margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"crousa\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/05\/novo_prosinac_crousa.gif\" height=\"113\" width=\"150\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/05\/novo_prosinac_crousa.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/05\/novo_prosinac_crousa-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/> \u010clanak koji nam je poslao dr. Ante \u010cuvalo je prozor\u010di\u0107 kroz kojeg mo\u017eemo na trenutak pogledati u \u017eivot i rad hrvatske zajednice u Chicagu prije 100 godina. I jo\u0161 vi\u0161e, ono nam daje priliku zaviriti u srca i um tog nara\u0161taja. Premda je to bila davna 1903., iz teksta vidimo s koliko su ljubavi i \u017eara nara\u0161taji koji su prethodili na\u0161em ne samo \u010duvali svoj identitet i kulturnu ba\u0161tinu, nego i mislili na svoju domovinu Hrvatsku i slobodu svog hrvatskog naroda.     <\/p>\n<p>Iako su njihovi politi\u010dki nazori uvjetovani gibanjima u Hrvatskoj u to vrijeme, pa\u017eljiviji \u010ditatelj primijetit \u0107e brojne dodirne to\u010dke koje su zajedni\u010dke hrvatskoj emigraciji tada i sada. <\/p>\n<p>Svim Hrvatima je poznata popularna domoljubna budnica:<\/p>\n<div style=\"text-align: center;\"><em>Bilo je to godine, devetsto i tre\u0107e,<br \/>Kad su na\u0161u Hrvatsku stigle nesre\u0107e.<br \/>Ma\u0111arske zastave dig&#8217;o Hedervary,<br \/>Silom ho\u0107e Hrvatsku da je poma\u0111ari.<br \/>Ustani bane, Hrvatska te zove, zove.<br \/>Ustani bane Jela\u010di\u0107u!<br \/><\/em><\/div>\n<p>Ova pjesma je odraz narodnog otpora Khuenovoj ma\u0111aronskoj tiraniji i progonima koji su otpo\u010deli u o\u017eujku 1903. Ta krvava doga\u0111anja u Hrvatskoj odjekula su \u0161irom svijeta, u prvom redu me\u0111u Hrvatima u Americi. Hrvati Chicaga su se okupili 21. svibnja 1903., da bi digli zajedn\u010dki glas protiv progona, dali podr\u0161ku narodu i prikupili pomo\u0107 za progonjene. Lokalne \u010de\u0161ke novine Denni Hlasatel \/Dnevni glasnik\/ donio je o tom okupljanju slijede\u0107e izvje\u0161\u0107e.<\/p>\n<p><strong>Hrvati protestiraju<\/strong><br \/>Gotovo \u010detiri stotine jedrih Hrvata sastalo se u dvorani na kri\u017eanju Center Ave. i 18. ulice da bi protestirali protiv razuzdane vladavine ma\u0111arske vlade i njezina vjernog sluge, pogubnog Khuena-Hedervarya u Hrvatskoj. Tamo\u0161nje prilike su poznate na\u0161em narodu iz novinskih izvje\u0161\u0107a. Prijeki sud je danas uveden u mnogim gradovima. Vojnici pucaju u narod bez milosr\u0111a i uhi\u0107eni su nemilosrdno osu\u0111ivani na vje\u0161anje. Ovo je nagrada Hrvatima za njihovu obranu cara i njegove vladavine 1848. od ovih istih Ma\u0111ara, koji ih danas tla\u010de, samo zato \u0161to brane svoja prava koja su im po zakonu dana. U Austro-Ugarskoj nema prava i, kako neki hrvatski student izre\u010de: \u201eDokle koza\u010dko kopito ne udari po be\u010dkom glavnom trgu dotle ne\u0107e biti prava za Slavene u Austriji.&#8221; [Napomena. Primorski prava\u0161 Erasmon Bar\u010di\u0107 je negdje 1880-tih izjavio u saboru: &#8220;Dokle rusko koza\u010dko kopito ne zazve\u010di na be\u010dkim plo\u010dnicima, dotle ne bude ni sre\u0107e ni slobode za narode na\u0161e monarhije!&#8221;]<\/p>\n<p>Ovaj skup na\u0161e hrvatske bra\u0107e bio je dostojanstven. Predsjedatelj je bio gospodin Juraj Mamek; dopredsjedatelj Ivan Bo\u017ei\u0107; rizni\u010dar J.C. Jankovi\u0107, tajnik T. Lackovi\u0107, revizor \u0160tivili\u0107 [vjerojatno \u0160tivali\u0107]. Prije nego je sastanak otvoren, prisutni su donosili dragovoljne doprinose na stol rizni\u010dara. Bilo je dojmljivo vidjeti kako te tvrde i \u017euljave ruke daruju za domovinu, s kakvim zadovoljstvom i zanosom daruju novac zara\u0111en u znoju i krvi na oltar njihove Domovine. Svatko je od njih dao barem po dolar, a znamo dobro da su Hrvati uglavnom radnici i da nemaju me\u0111u sobom bogatih ljudi. Na skupu je u\u010dinjeno slijede\u0107e: Odbor za rezolucije, u kojem su bili dr. Biankini, Pavel Hajdi\u0107 i Ivan Bo\u017ei\u0107, sastavili su i poslali dvije telegrafske poruke; jednu Odboru za narodnu obranu u Zagrebu, pozivaju\u0107i bra\u0107u da nastave borbu za hrvatska prava; drugu Franji Josipu, sada\u0161njem caru Austrije, u kojoj ga pozivaju da zaustavi vladavinu ma\u0111arske nemani u Hrvatskoj. Putem obveznica ili u novcu od \u010detvrtka do sada prikupljeno je $355.80 i $51.00 \u0161to je potro\u0161eno za telegrame. Zasigurno, lijep je to znak velike samosvjesnosti na\u0161e bra\u0107e.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedna rije\u010d. Kao \u010cesima, na\u0161a je du\u017enost prikupiti darove na dobrobit na\u0161e hrvatske bra\u0107e i pomo\u0107i im u njihovoj borbi s brutalnim ma\u0111arskim hordama. Hrvati \u017eive me\u0111u nama, s nama se dru\u017ee, sudjeluju u svim na\u0161im pothvatima. Oni su sudjelovali na na\u0161em protestnom skupu kad je prijeki sud bio uveden u Pragu, dr\u017eali su govore na skupu i sakupljali pomo\u0107 za nas. Oni su 1893. s nama slavili \u010ce\u0161ki dan i doprinijeli su gotovo 1000 dolara za tu proslavu. Dakle, sad je vrijeme da mi poka\u017eemo da suosje\u0107amo s ugro\u017eenom hrvatskom nacijom, koju se tla\u010di, razara i ubija, te kao pravi Slaveni stanemo uz njih.<\/p>\n<p><strong>Zavr\u0161na misao<\/strong><br \/>Kako i gornji \u010dlanak iz \u010de\u0161kih novina ukazuje, Hrvati u Americi i \u0161irom svijeta uvijek su bili i vi\u0161e nego spremni pomo\u0107i narodu u domovini, posebice u kriznim vremenima. Pomagali su i kad su oni sami imali vrlo malo. Me\u0111utim, politi\u010dki soj ljudi u domovini, danas i u pro\u0161losti, pre\u010desto su zlorabili njihovu ljubav za domovinu, dr\u017eali ih za \u201eautsajdere&#8221;, \u010dak i kao neprijatelje, ili barem kao smetnju njihovoj sebi\u010dnoj i pre\u010desto pogre\u0161noj politici. Hrvati u svijetu nisu nikad ni\u0161ta tra\u017eili niti tra\u017ee od domovine, ali nitko im ne mo\u017ee zabraniti ljubiti je i brinuti se za sudbinu svoje rodne grude i svog naroda.<\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><span style=\"font-size: 8pt;\"><strong>Ante \u010cuvalo<\/strong><br \/><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-5227\" style=\"margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"crousa\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/05\/novo_prosinac_crousa.gif\" height=\"113\" width=\"150\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/05\/novo_prosinac_crousa.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/05\/novo_prosinac_crousa-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/> \u010clanak koji nam je poslao dr. Ante \u010cuvalo je prozor\u010di\u0107 kroz kojeg mo\u017eemo na trenutak pogledati u \u017eivot i rad hrvatske zajednice u Chicagu prije 100 godina. I jo\u0161 vi\u0161e, ono nam daje priliku zaviriti u srca i um tog nara\u0161taja. Premda je to bila davna 1903., iz teksta vidimo s koliko su ljubavi i \u017eara nara\u0161taji koji su prethodili na\u0161em ne samo \u010duvali svoj identitet i kulturnu ba\u0161tinu, nego i mislili na svoju domovinu Hrvatsku i slobodu svog hrvatskog naroda.   <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":5227,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-5228","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5228","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5228"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5228\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5227"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5228"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5228"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5228"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}