R.B HDZ BiH nije i ne\u0107e nikada izdati hrvatske nacionalne interese, a va\u0161e pitanje je cjelovita tema i nije mogu\u0107e na njega obuhvatno odgovoriti s par re\u010denica.
Postoji \u010ditav niz uzroka sada\u0161nje neravnopravnosti Hrvata u BiH u odnosu na druga dva tvorbrna naroda. Iz takvoga stnja proistje\u010du i posljedice o kojima danas vi\u0161e i \u0161ire raspravljamo nego o samim uzrocima.
Klju\u010dni uzrok hrvatske neravnopravnosti nalazi se u Daytonskom Ustavu za BiH. Neravnopravnost Hrvata proizilazi iz aneksa IV. kojega se \u010desto poistovje\u0107uje s Daytonskim mirovnim sporazumom, a on je zapravo samo manji dio toga sporazuma i sadr\u017ei svega 12 \u010dlanaka. Toga aneksa, koji je nazvan ustavom, odrekli su se i sami njegovi kreatori koji su ga nama nametnuli. Prisjetimo se samo \u00ab\u010duvene\u00bb izjave tada\u0161njeg Visokog predstavnika za BiH Wolfganga Petritcsha koji je bio revnosni provoditelj Daytonskog Sporazuma.\u00a0 \u00abDAYTON je 1995. bio pojas za spa\u0161avanje Bosne i Hercegovine, a ve\u0107 davno je postao ludja\u010dka ko\u0161ulja\u00bb.
Dakle, Bosnu i Hercegovinu treba osloboditi\u00a0 iz zarobljenosti lu\u0111a\u010dke ko\u0161ulje i od nje napraviti dr\u017eavu jednakopravnih njenih tvorbenih naroda.
To ne mo\u017eemo u\u010diniti sami ni kao stranka niti kao narod. Zato nije objektivno govoriti o odgovornosti za neravnopravnost Hrvata u BiH izvan konteksta uzroka i ne sagledavaju\u0107i na objektivan na\u010din mogu\u0107nosti uklanjanja uzroka neravnopravnosti.<\/p>\n
Kako vidite budu\u0107nost BiH i Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda?<\/strong> Poku\u0161ajte dati ocjenu politi\u010dkih projekata Hrvata u BiH \u2013 HZ HB, HR HB i Hrvatske samouprave.<\/strong> Hrvatska samouprava je bila odgovor na pravno nasilje koje je izvrseno na \u0161tetu hrvatskoga naroda \u00ab Berijevim \u00bb pravilima. Tim pravilima bitno su izmjenjene odredbe Daytonskoga sporazuma \u010dime su Hrvati te\u0161ko oste\u0107eni. Na\u017ealost Hrvati nisu imali ni sredstva ni na\u010dina za\u0161titi se od takvih nasrtaja, te ja Hrvatska samouprava nastala kao krik o\u010dajnika kako bi netko \u010duo njegov glas i pomogao. Vrijeme \u0107e dati odgovor jeli \u00abnetko\u00bb \u010duo taj glas, no \u010dinjenica je da je pla\u0107ena visoka cijena.<\/p>\n Kako ocjenjujete trenuta\u010dno stanje u \u017eupanijama sa hrvatskom ve\u0107inom gdje je na vlasti koalicija Hrvatskog zajedni\u0161tva s pro\u0161lih op\u0107ih izbora?<\/strong> U kojoj su mjeri hrvatski zastupnici iz BiH u Saboru R Hrvatske stvarni predstavnici svoje baze i koliko se Va\u0161 glas u mati\u010dnoj nam dr\u017eavi \u010duje i uva\u017eava?<\/strong> Kakvu \u0107e predizbornu kampanju HDZ BiH voditi za predstoje\u0107e op\u0107e izbore u BiH, \u0161to \u0107ete ponuditi bira\u010dkom tijelu i kakve izborne rezultate o\u010dekujete?<\/strong> Kakva je po Va\u0161em mi\u0161ljenju uloga Hrvatske zajednice Herceg \u2013 Bosne nakon njezinog transformiranja i preno\u0161enja ovlasti na F BiH za koju je tada kazano da \u0107e i dalje biti krovna i zborna institucija Hrvata u BiH?<\/strong> Kao sudionik Domovinskog rata, visoki \u010dasnik i dobar poznavatelj ratnih i poslije ratnih prilika u BiH, kako gledate na status stradalni\u010dke populacije?<\/strong> \u010cinjenica je da stradalni\u010dka populacija nije zadovoljna ni nekim osobama koje ih predstavljaju u izvr\u0161noj vlasti \u0161to takodjer nije dobro. <\/p>\n
R.B. Budu\u0107nost Bosne i Hercegovine je u naj izravnijoj svezi sa statusom njezinih tvorbenih naroda, Hrvata, Bo\u0161njaka i Srba. Budu\u0107nost BiH se mo\u017ee temeljiti samo na jednakopravnoj poziciji triju naroda. Bez osiguranja ove pretpostavke ne mo\u017ee biti ni Bosne i Hercegovine.
Budu\u0107nost Hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, iako najmalobrojnijeg naroda, ne\u0107e biti upitna, no mora se ispuniti temeljni preduvjet za to, a to je novi Ustav BiH u kojem ce njeni tvorbeni narodi biti ravnopravni\u00a0 u svim segmentima dr\u017eave i dru\u0161tva. Za to se moramo izboriti !<\/p>\n
R.B. Svaki od ovih politi\u010dkih projekata, ako ih analiziramo i ocjenjujemo, moramo staviti u kontekst vremena u kojem su nastajali kako bi dali sto objektivniju ocjenu. HZ HB je utemeljena 18. studenoga 1991. Mjesec i pol prije toga BiH je bila napadnuta od srpskocrnogorskoga agresora i hrvatsko selo Ravno je bilo sravnjeno, a stanovnici stradali i prognani. BiH nije bila spremna za obranu i narod je bio neza\u0161ti\u0107en. Svi se sje\u0107amo nevjerojatne izjave tada\u0161njeg predsjednika predsjedni\u0161tva BiH Alije Izetbegovi\u0107a, nakon brutalnog napada na hrvatsko selo Ravno, \u00ab to nije na\u0161 rat\u00bb. To je zna\u010dilo da se aktualna vlast BiH solidarizira s agresorom. HZ HB je ,dakle, nastala kao nu\u017enost samoorganiziranja s ciljem za\u0161tite hrvatskog naroda od agresije koja se preselila i u BiH nakon sto je ve\u0107 uveliko bjesnio rat u RH. HZ HB je kao politi\u010dki projekt odigrala klju\u010dnu ulogu u za\u0161titi hrvatskog naroda u BiH kao i u obrani Bosne i Hercegovine uop\u0107e.
HR HB je nastala u vrijeme kada je ve\u0107 cijela Bosna i Hercegovina zahva\u0107ena agresijom i kada je BiH bila u potpunoj blokadi i onemogu\u0107ena vr\u0161iti bilo kakvu funkciju. HR HB je uspostavljena s ciljem vr\u0161enja uloge dr\u017eave u prostoru koji je bio obranjen i u prostorima koji su bili oslobodjeni. HR HB je bila projekt iz kojeg je potekla i generirana obrana BiH u cijelini.<\/p>\n
R.B. Najispravniju ocjenu toga stanja dati \u0107e bira\u010di na predstoje\u0107im izborima, ali ne treba biti posebno upu\u0107en da bi zaklju\u010dio kako je to stanje vi\u0161e nego o\u010dajno u svim sektorima u svim \u017eupanijama.
Kako ocjenjujete posljednji dogovor – ustavni kompromis -izme\u0111u Jadranke Kosor i Zorana Milanovi\u0107a ?<\/strong>
R.B. Kompromis je bio nu\u017ean ako RH \u017eeli nastaviti put prema EU.
\u0160to se ti\u010de samoga sporazuma dr\u017eim da je on prihvatljiv i za Hrvate u BiH jer se sada izbor zastupnika iz 11 izborne jedinice ,kroz utvrdjenu kvotu, definira Ustavom RH \u0161to je ranije regulirano izbornim zakonom. U toj \u010dinjenici vidim kvalitet jer \u0107e prestati sve spekulacije o tomu kako treba ukinuti pravo glasa Hrvatima u BiH i dijaspori. Sada je Ustav \u010dvrst jamac sudjelovanja Hrvata u najvi\u0161em zakonodavnom tjelu RH. Time je i pitanje na\u010dina glasovanja svedeno na \u010disto tehni\u010dko pitanje i nisu to\u010dne izjave nekih politi\u010dara i novinara o broju glasa\u010dkih mjesta. To pitanje \u0107e se uredjivati odlukom Vlade, a re\u010deno je samo da \u0107e se obavljati u konzularnim predstavni\u0161tvima, no jasno je da broj predstavni\u0161tava nije ograni\u010den.<\/p>\n
R.B. U Hrvatskom Saboru sada nas pet zastupa interese Hrvata iz BiH i dijaspore i mislim da tu \u010dasnu du\u017enost obna\u0161amo dobro, naravno u okviru poslovni\u010dke i drugih mogu\u0107nosti koje su nam na raspolaganju. Na \u017ealost premalo je tema na dnevnom redu Saborskih zasjedanja u okviru kojih bi mogli govoriti o svemu \u0161to zanima nas iz 11. Izborne jedinice. Moram kazati da je na\u0161 uspjeh uvr\u0161tavanje na dnevni red Hrvatskoga Sabora to\u010dke \u00ab Zaklju\u010dci saborskoga odbora za Hrvate izvan Hrvatske u vezi sa Strategijom odnosa RH i Hrvata izvan RH\u00bb i \u00ab Deklaracija o potpori BiH i Hrvatima u BiH na putu prema EU i u procesu ustavnih promjena\u00bb. Ovo \u0107e biti prvi put u dvadesetogodi\u0161njoj povijesti da se u tom najvi\u0161em tjelu RH na ovaj na\u010din raspravlja o Hrvatima u BiH i svijetu. Istina je da ove to\u010dke i teme \u010dekaju na red jos od studenog pro\u0161le godine. Nadamo se da \u0107e prije ljetne stanke biti raspravljene. Nas pet zastupnika uvijek smo imali jedinstvena stajali\u0161ta o pitanjima koja su usvajana osim u vezi sa zakonom o prebivali\u0161tu i boravi\u0161tu u RH. Taj nacrt Zakona, koji je raspravljan u prvom \u010ditanju, nije bio uskladjen s interesima Hrvata iz BiH i jedino gosp. Ivo Andi\u0107 Lu\u017eanski i ja bili smo protiv a ostali su dali svoj glas za taj nacrt. Istina, te\u0161ko je nametnuti problematiku u raspravu koja se ti\u010de Hrvata u BiH jer je RH optere\u0107ena svojim problemeima i opse\u017enom i zahtjevnom problematikom vezanom uz pristupanje EU-i. Zato smatram uspjehom uvr\u0161tavanje u dnevni red Sabora tema koje sam spomenuo.<\/p>\n
R.B. HDZ BiH \u0107e voditi pobjedni\u010dku kampanju. U na\u0161oj predizbornoj i izbornoj Strategiji utvrdili smo izborni cilj koji \u0107e u ostvarenju donijeti uvjerljivu pobjedu. Cilj nam je osvojiti 130000 glasova, a to ujedno zna\u010di pobjediti na izborima za Hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH i osvojiti ve\u0107inu zastupni\u010dkih mjesta u Hrvatskom Klubu Doma naroda FBiH.
Jedina smo politi\u010dka stranka u BiH koja je donijela \u00ab program 2010 \u2013 2014 pravna dr\u017eava, gospodarski razvoj, socijalna odgovornost \u00ab,\u00a0 jedina koja se na takav \u2013 studiozan na\u010din o\u010ditovala o utvrdjenim ciljevima.
U okviru poglavlja \u00abpravna dr\u017eava\u00bb dominiraju tri najva\u017enija segmenta Ustavne promjene, reforma pravosudja i reforma javne uprave.
Zatim, tu smo vrlo jasno i obuhvatno kazali sto i na koji na\u010din \u0107e mo uraditi na planu gospodarskoga razvoja i socijalne politike i socijalne odgovornosti.
Na\u0161i stavovi o Ustavnom uredjenju BiH su poznati, no ponovit \u0107u da BiH treba organizirati na tri razine vlasti i to: lokalnu, srednju razinu od \u010detiri federalne jedinice sa sjedi\u0161tima u Mostaru, Sarajevu, Banja Luci i Tuzli od Kojih bi Sarajevska bila organizirana kao Distriht. Federalne jedinice uklji\u010divale bi i diskontinuitet teritorija. Svaka od tih federalnih jedinica imala bi zakonodavnu, sudbenu i izvr\u0161nu vlast i tre\u0107a razina vlasti je dr\u017eavna razina koja bi se zasnivala i funkcionoirala na principu koncenzusa, pariteta i rotacije, a \u010dlanovi Predsjedni\u0161tva BiH birali bi se u Parlamentu BiH na prijedlog nacionalnih Klubova u Domu naroda BiH. To bi bili u najkra\u0107e i osnovni elementi za osguranje jednakopravnosti tvorbenih naroda u BiH.
U kojoj bi mjeri nesloga hrvatskih politi\u010dkih stranaka Kre\u0161evske \u0161estorke\u00a0 mogla utjecati na daljnju poziciju Hrvata u BiH?<\/strong>
R.B. Kre\u0161evska \u0161estorka je okupljena oko Deklaracije koju smo tada donijeli i potpisali. Deklaracija definira zajedni\u010dko stajali\u0161te u svezi s Ustavnim urdjenjem BiH. U tom pogledu nije bilo razmimoila\u017eenja i nesloge osim dnevnopliti\u010dkih istupanja pojedinih stranaka koje su, usput budi re\u010deno, s dosta muke i privedeni na razgovor i potpis Kre\u0161evske Deklaracije. Ne vidim ni\u0161ta bitno \u0161to bi se moglo nazvati neslogom u pogledu Kre\u0161evske Deklaracije. Dnevnopoliti\u010dkim temama i populizmu kojima se bave neke stranke Kre\u0161evske \u0161estorke ne bih pridavao pozornost.<\/p>\n
R.B. Uloga HZ HB, transformirane u udrugu gradjana, formalno je jako bitna i od velikog zna\u010daja za Hrvate, a stvarno je zna\u010dajna onoliko koliko toga bitnoga ostvari kroz djelovanje u skladu s planom programom. Posebno je njena uloga bitna nakon tre\u010deg sabora na kojem je statutarno Sabor dopunjen svim izabranim du\u017enosnicima Hrvatskog naroda od razine op\u0107ine do razine Predsjedni\u0161tva BiH. HZ HB je mjesto i okvir za raspravljane svih bitnih tema za Hrvate u BiH i za utvrdjivanje stajali\u0161ta o va\u017enim pitanjima za nas kao zajednicu koja bi bila obvezuju\u0107a za sve nas i kojih bi se trebali svi dr\u017eati u daljnjem djelovanju. Iskreno se nadam da \u0107e HZ HB ispuniti o\u010dekivanja i biti krovna i zborna institucija Hrvata u BiH.<\/p>\n
R.B. Stradalni\u010dka populacija mislim da mo\u017ee biti zadovoljna stausom u RH koji je ostvaren temeljem medjudr\u017eavnog sporazuma izmedju BiH i RH. Medjutim, mislim da staus i tretman u BiH od strane nadle\u017enih tijela nije zadovoljavaju\u0107i i da se stvari u tom djelu moraju mjenjati, na koncu one mogu naru\u0161iti i naru\u0161avaju kvalitet rije\u0161enja ostvarenih u RH. Mislim da neka zakonska rje\u0161enja nisu korektno postavljena posebno\u00a0 prema stradalnicima HVO-e. Takodjer, koliko sam informiran, i revizija stradalnika usmjerena je dominatno na pripadnike HVO-e \u0161to nije dobro i ne vodi ni\u010dem dobrom.
Mislim da neki ljudi u Sarajevu zanemaruju jednu va\u017enu \u010dinjenicu kada je u pitanju obrambena uloga HVO u sustavu obrane Bosne i Hercegovine. Nedovoljno se\u00a0 \u0161ire zna i govori o ovoj va\u017enoj \u010dinjenici i u hrvatskim redovima. Naime, u samim po\u010decima \u0161ireg napada jugoarmije na prostore Mostara i Hercegovine, tada\u0161nji\u00a0 Krizni \u0161tab Skup\u0161tine op\u0107ine Mostar\u00a0 svojom Odlukom od 29. Travnja\u00a0 1992. godine prenosi\u00a0 svu odgovornost na postrojbe HVO i daje im legitimitet jedine oru\u017eane obrambene formacije na podru\u010dju Mostara i Bosne i Hercegovine, a Odluku potvr\u0111uje i Predsjedni\u0161tvo Bosne i Hercegovine na \u010delu s Alijom Izetbegovi\u0107em. Tom je\u00a0\u00a0 Odlukom HVO prvi puta , izvan hrvatskih tijela i struktura Herceg Bosne, dobilo legalitet i legitimitet kao\u00a0 vojna obrambena komponenta, koja brani Mostar i druge prostore Bosne i Hercegovine od agresije jugoarmije. Odluku su potpisali i svi\u00a0 muslimani-\u010dlanovi Kriznog \u0161taba op\u0107ine Mostar, a od Hrvata: predsjednik Skup\u0161tine op\u0107ine Mostar Milivoj Gagro, zastupnik Ilija Fililipovi\u0107, profesor Josip \u0160kutor i arhitekt Boro Pulji\u0107.<\/p>\n
HDZ BiH je u svom programu 2010 -2014 definirao i odnos prema ovom veoma va\u017enom pitanju, te \u0107emo nakon uvjerljive izborne pobjede u listopadu ove godine napraviti zna\u010dajne promjene u bavljenju ovim pitanjem na zadovoljstvo stradalni\u010dke populacije.<\/div>\n
Art director: Emil Karamati\u0107
<\/span><\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"![\"rade\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/06\/novo_prosinac_rade.gif\")
Rade Bo\u0161njak, dopredsjednik HDZ BiH i aktualni zastupnik u Saboru Republike Hrvatske politi\u010dku je karijeru zapo\u010deo s pojavom vi\u0161estrana\u010dja – prvih vi\u0161estrana\u010dkih izbora. Uz to, kao organizator otpora i sudionik Domovinskog rata ima zavidnu i vojnu karijeru. Bio je na\u010delnik Op\u0107inskog sto\u017eera HVO Mostar te na\u010delnik Uprave za obranu Mostar i stekao \u010din sto\u017eernog brigadira HVO. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":5320,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[],"class_list":["post-5321","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-politika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5321","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5321"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5321\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5320"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5321"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5321"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5321"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}