{"id":5458,"date":"2010-06-15T03:17:39","date_gmt":"2010-06-15T01:17:39","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/06\/15\/razlozi-nepostojanja-nacionalne-strategije-hrvata-u-bih\/"},"modified":"2010-06-15T03:17:39","modified_gmt":"2010-06-15T01:17:39","slug":"razlozi-nepostojanja-nacionalne-strategije-hrvata-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/razlozi-nepostojanja-nacionalne-strategije-hrvata-u-bih\/","title":{"rendered":"Razlozi nepostojanja nacionalne strategije Hrvata u BIH"},"content":{"rendered":"
\"jaca_cova\"Zajedni\u010dki hrvatsko-srpski nastup pred sarajevskim unitaristima i me\u0111unarodnom zajednicom puno je izgledniji od nekakvih isklju\u010divo\u00a0 hrvatskih \u201eobijanja\u201c sarajevskih \u201eKonaka\u201c i Ba\u0161\u010dar\u0161ije, te isticanja individualnih\u00a0 zahtjeva za hrvatskom jednakopravno\u0161\u0107u. \u010covi\u0107eve najave ostvarivanja strate\u0161kog partnerstva s Dodikom, kao i najavu\u00a0 zajedni\u010dkih pregovora sa velikobo\u0161nja\u010dkom politi\u010dkom elitom, dakle, treba pozdraviti. <\/p>\n

Strana\u010dki, odnosno nacionalni, konsenzus oko strate\u0161kih pitanja obi\u010dno je redovita pojava u svim ozbiljnijim dru\u0161tvima i narodima. Poglavito je taj konsenzus po\u017eeljan i va\u017ean za narode pred kojima je neizvjesna budu\u0107nost. Za dana\u0161nju Bosnu i Hercegovinu nikako se ne mo\u017ee\u00a0 kazati da je ure\u0111ena dr\u017eava. Me\u0111utim, za strana\u010dke vrhu\u0161ke u dva od ukupno tri njena konstitutivna naroda mo\u017ee se kazati\u00a0 da imaju utvr\u0111en iznimno visok stupanj nacionalnog konsenzusa oko ve\u0107ine strate\u0161kih\u00a0 pitanja. Poglavito je to o\u010dito kada je u pitanju budu\u0107e unutarnje ure\u0111enje BiH.<\/p>\n

Sve srpske stranke koje djeluju na prostoru dana\u0161nje BiH, srpski intelektualni krugovi, udruge i ukupna javnost\u00a0 u proteklom su razdoblju uspjeli posti\u0107i\u00a0 vrlo visok stupanj nacionalnog\u00a0 suglasja o srpskim minimalisti\u010dkim i maksimalisti\u010dkim ciljevima. Zahvaljuju\u0107i tom suglasju poznato je da Srbi \u017eele BiH\u00a0 kao saveznu\u00a0 dr\u017eavu i Republiku\u00a0 Srpsku, kao jedna od saveznih jedinica u njenom sastavu. To je srpski minimalisti\u010dki cilj koji ima upori\u0161te u \u0161irokom nacionalnom konsenzusu, a koji \u0107e zagovarati svaki srpski politi\u010dar.<\/p>\n

Politi\u010dki predstavnici Srba nisu niti protiv formiranja hrvatske federalne jedinice, odnosno entiteta. Nisu niti protiv ostanka trenuta\u010dnog stanja, odnosno dvoentitetskog ustroja BiH. Me\u0111utim, isklju\u010divo su protiv politi\u010dkog preslagivanja BiH u unitarnu dr\u017eavu po mjeri Bo\u0161njaka, kao ve\u0107inskog naroda. U slu\u010daju ovakvog razvoja situacije Srbi otvoreno najavljuju svoj politi\u010dki maksimum, odnosno referendum o neovisnosti, i izlazak iz takve\u00a0 BiH. Ovakvi srpski zahtjevi imaju sna\u017enu potporu i na me\u0111unarodnom planu. Rusija i Francuska su tradicionalno naklonjeni Srbima, kao i dio ameri\u010dkih i britanskih sredi\u0161ta politi\u010dke mo\u0107i.<\/p>\n

Strana\u010dki prvaci i intelektualne elite bo\u0161nja\u010dkog naroda u potpunosti\u00a0 su svjesni kako \u0107e zahvaljuju\u0107i demografskim potencijalima uskoro postati ve\u0107inski narod u BiH. Upravo zbog toga postigli su nacionalno\u00a0 suglasje o unitarnoj\u00a0 dr\u017eavi po na\u010delu jedan \u010dovjek jedan glas. Ovakva nastojanja svih bo\u0161nja\u010dkih stranaka, uklju\u010duju\u0107i i \u201emultietni\u010dki\u201c SDP, podr\u017eavaju i razne manjine, uklju\u010duju\u0107i \u017didove, Rome, i nekada\u0161nje Jugoslavene, koji su u BiH, ustrojenoj po Silajd\u017ei\u0107evom prijedlogu, uspjeli na\u0107i\u00a0 zamjenu za svoju nekada\u0161nju dr\u017eavu koja se prostirala \u201eod Varadara pa do Triglava\u201c.<\/p>\n

Ovakva bo\u0161nja\u010dka politi\u010dka platforma neodoljivu podsje\u0107a na srbijansku platformu nastalu na Memorandumu SANU, istu onu na \u010dijim je krilima, svojedobno, politi\u010dki uzlet zapo\u010deo i sam\u00a0 Slobodan Milo\u0161evi\u0107. Promatraju\u0107i odnose na me\u0111unarodnom planu stje\u010de se dojam da ovakvi bo\u0161nja\u010dki stavovi u\u017eivaju ogromnu potporu Turske, Irana, Saudijske Arabije i ostalih islamskih zemalja, \u0161to uop\u0107e ne \u010dudi kad se zna da ve\u0107ina islamisti\u010dkih pokreta svoje \u0161irenje prema Europi provodi upravo preko Sarajeva. <\/p>\n

Uz potporu islamskog kruga dr\u017eava i organizacija, stavove bo\u0161nja\u010dkih politi\u010dkih krugova u dobroj mjeri podr\u017eavaju ameri\u010dki i britanski imperijalni krugovi, koji preko ovakvog odnosa prema BiH realiziraju svoje ciljeve u zemljama bliskog i srednjeg istoka. Uz spomenute, potporu gra\u0111anskom modelu BiH pokazuje i \u0160panjolska, te skandinavske zemlje i\u00a0 Nizozemska.<\/p>\n

Hrvatski politi\u010dki predstavnici u BiH nemaju strategiju niti konsenzus<\/strong><\/p>\n

Sve ovo \u0161to se mo\u017ee\u00a0 kazali za Srbe i Bo\u0161njake nikako se ne mo\u017ee\u00a0 kazati za politi\u010dke predstavnike i intelektualne elite hrvatskog naroda u BiH. Politi\u010dke nomenklature hrvatskog naroda u BiH lutale su i lutaju\u00a0 u svojim politi\u010dkim ciljevima puna dva desetlje\u0107a. To lutanje u po\u010detnom se razdoblju ogledavalo kroz\u00a0 politi\u010dka\u00a0 lutanja HDZ-a\u00a0 kao dugi niz godina sto\u017eerne stranke. Naime, javna je tajna da dobar dio vodstva nekada\u0161njeg HDZ-a nije iskreno stao iza koncepta Herceg-Bosne, kao jedne od federalnih jedinica u sastavu BiH. Bolje poznavatelje tih procesa to nikako ne iznena\u0111uje.<\/p>\n

HDZ BiH je, naime, od svog utemeljenja do danas, unutar sebe,\u00a0 imao razli\u010dite pojedince i\u00a0 skupine\u00a0 koji su sa programskim odrednicama vlastite stranke bili u dubokoj koliziji. Kako druga\u010dije tuma\u010diti \u010dinjenicu da je prvi predsjednik ove stranke bio etni\u010dki Srbin Davor Perinovi\u0107, koga je nedugo zatim zamijenio politi\u010dki \u201eBo\u0161njak\u201c Stjepan Kljuji\u0107. Unutar tog istog HDZ-a BiH dugi niz godina djelovali su i Jadranko Prli\u0107, Neven Tomi\u0107, Kre\u0161imir Zubak, i mnogi drugi, kojima je rje\u0161avanje nacionalnog pitanja hrvatskog naroda u BiH bilo pitanje od sekundarnog interesa. To\u010dnu prosudbu odnosa me\u0111u hrvatskom politi\u010dkom elitom sa\u010dinile su i ve\u0107ine obavje\u0161tajnih agentura dr\u017eava koje skoro dva desetlje\u0107a djeluju na prostoru BiH, ali i srpski i bo\u0161nja\u010dki obavje\u0161tajci i analiti\u010dari.<\/p>\n

Naravno, te prosudbe iskori\u0161tene su za dalja hrvatska raslojavanja, \u0161to je u kona\u010dnici dovelo do onemogu\u0107avanja\u00a0 postizanje bilo kakvog oblika nacionalnog suglasja me\u0111u politi\u010dkim predstavnicima Hrvata u BiH. Zbog ovih unutarnjih razmimoila\u017eenja HDZ BiH je \u010ditavo ratno i poratno razdoblje imao nejasnu strategiju. U pojedinim razdobljima ova se stranka zalagala za federalizaciju BiH, do\u010dim je u pojedinim erama nadvladavao koncept kantonizacije BiH. Ovakav neizbalansiran odnos jedne stranke prema goru\u0107em nacionalnom pitanju mnogima je pomogao u dono\u0161enju zaklju\u010dka kako je rije\u010d o \u0161arolikoj skupini ljudi koja zahvaljuju\u0107i povoljnim\u00a0 vjetrovima iz Republike Hrvatske pod svaku cijenu \u017eeli ostati na vlasti.<\/p>\n

Drugu skupinu, utjelovljenu u tzv. Hrvatskom narodnom vije\u0107u, predvodili su sarajevski intelektualci i bosanski franjevci: Ivo Kom\u0161i\u0107, Luka Marke\u0161i\u0107, Petar Ran\u0111elovi\u0107\u00a0 Marko Or\u0161oli\u0107. Politi\u010dka gledi\u0161ta ove skupine od samih su po\u010detaka identi\u010dna gledi\u0161tima slu\u017ebenog Sarajeva, zbog \u010dega su u dijelu javnosti i dobili epitete \u201eAlijini Hrvati\u201c, odnosno \u201eBosanski katolici\u201c. Koncem devedesetih godina, zbog frakcijskih borbi unutar HDZ-a, ovu stranku napu\u0161taju Jadranko Prli\u0107 i Kre\u0161imir Zubak, te odmah zatim osnivaju svoje stranke.<\/p>\n

Nedugo zatim dolazi i do utemeljenja stranke Radom za boljitak, na \u010delu sa \u0161irokobrije\u0161kim poduzetnicima bra\u0107om Ivankovi\u0107-Lijanovi\u0107, \u0161to nije ni\u0161ta drugo nego poku\u0161aj stvaranja hrvatske istozna\u010dnice za Lagumd\u017eijin SDP. Boljim poznavateljima primjene tada\u0161njih politi\u010dkih prilika u BiH bilo je o\u010dito da je rije\u010d o uvezenim politi\u010dkim procesima, koji su primjenom metoda \u201emrkve i batine\u201c imali za cilj oslabiti politi\u010dki utjecaj federalisti\u010dke struje u tada\u0161njem HDZ-u.<\/p>\n

Formiranje Lagumd\u017eijine \u201eAlijanse za promjene\u201c, 2001. godine, i \u010dinjenica da su u njoj sjedili Kre\u0161imir Zubak i Mladen Ivankovi\u0107-Lijanovi\u0107, bio je prividan pokazatelj hrvatske ravnopravnosti u\u00a0 vlasti, \u201esklepanoj\u201c u odajama ameri\u010dkog i britanskog veleposlanstva u Sarajevu. Lagumd\u017eijina \u201eAlijansa\u201c u svojoj je eri usvojila famozne Barryjeve amandmane, a \u201ehrvatsku\u201c potporu osigurali su\u00a0 zahvaljuju\u0107i suglasju Kre\u0161imira Zubaka. Nakon usvajanja ovih amandmana Hrvati su postali drugorazredan narod\u00a0 u Federaciji BiH, pa nije bilo dalje potrebe da Lagumd\u017eijina koalicijska vlada s nekolicinom hrvatskih privjesaka bude izlo\u017eena udarima nezadovoljne javnosti.<\/p>\n

Uslijedili su izbori i na vlast se opet vratio anemi\u010dni\u00a0 HDZ. Me\u0111utim, polo\u017eaj hrvatskog naroda je, zahvaljuju\u0107i Barryevim amandmanima, bio puno te\u017ei nego ranije. Preglasavanja\u00a0 hrvatskih predstavnika u zakonodavnoj i izvr\u0161noj vlasti postali su svakodnevna pojava, koja se zadr\u017eala do dana\u0161njih dana. U kombinaciji sa pravosudnim i medijskim udarima bo\u0161nja\u010dkih medija, kao i djela hrvatskih medija u stranom vlasni\u0161tvu, svakodnevno su tra\u017eeni krivci za ovakvu situaciju, i u pravilu uglavnom su tra\u017eeni tamo gdje ih nije bilo.<\/p>\n

Ova obavje\u0161tajno-medijska igra, poznata i kao tzv. proces \u201edetu\u0111manizacije\u201c vo\u0111ena je tako da u kona\u010dnici\u00a0 javnosti nametne\u00a0 zaklju\u010dak kako je HDZ, kao stranka s dugogodi\u0161njim participiranjem u vlasti,\u00a0 isklju\u010divi krivac za te\u0161ko politi\u010dko stanje hrvatskog naroda u BiH. U takvoj situaciji niti vodstva HDZ-a BiH, kako ono \u010colakovo, tako niti ovo\u00a0 \u010covi\u0107evo, nisu se najbolje\u00a0 sna\u0161li. \u010citavu svoju politi\u010dku platformu u najve\u0107oj su mjeri sveli\u00a0 na dodatno zbijanje strana\u010dkih redova i bespo\u0161tednu borbu za opstanak na vlasti.<\/p>\n

U takvoj situaciji uslijedio je i udar Ive Sanadera i formiranje HDZ-a 1990. \u0161to je hrvatsku politi\u010dku scenu u BiH u\u010dinilo jo\u0161 vi\u0161e tragikomi\u010dnomm. Zahvaljuju\u0107i tom Sanaderovom izletu sa Bo\u017eom Ljubi\u0107em i njegovim prista\u0161ama, do\u0161lo je do potpune hrvatske podjele \u0161to je za posljedicu imalo izbor SDP-ovca \u017deljko Kom\u0161i\u0107 za hrvatskog \u010dlana u Predsjedni\u0161tvu BiH.<\/p>\n

Koalicijska trgovanja nakon pro\u0161lih izbora pokazala su jedan iznimno\u00a0 zabrinjavaju\u0107i rast me\u0111uhrvatske netrpeljivosti, \u0161to su bo\u0161nja\u010dke stranke u nekim \u017eupanijama (Hercegova\u010dko-neretvanska) iznimno dobro iskoristile za ja\u010danje bo\u0161nja\u010dke, uz istodobno slabljenje hrvatske pozicije.<\/p>\n

\u010citavo ovo petogodi\u0161nje razdoblje obilje\u017eeno je unutarhrvatskim politi\u010dkim razra\u010dunavanjima. Male naznake pobolj\u0161anja davala je \u201eKre\u0161evska deklaracija\u201c. Me\u0111utim, ve\u0107ina\u00a0 analiti\u010dara je bila uvjerena\u00a0\u00a0 da \u0107e to u kona\u010dnici biti jo\u0161 jedan bezvrijedan komad papira, \u0161to se u kona\u010dnici i pokazalo to\u010dnim.<\/p>\n

Obra\u010duni hrvatskih politi\u010dkih elita\u00a0 nastavljaju se i dalje<\/strong><\/p>\n

Formiranje HDZ-a 1990 mnogi su protuma\u010dili kao Ljubi\u0107ev poku\u0161aj da uz sebe ve\u017ee probo\u0161nja\u010dku opciju, \u0161to bi u kona\u010dnici dovelo do pucanja HDZ-a po ideolo\u0161koj osnovi. Me\u0111utim, procesi koji su uslijedili pokazali su da je do loma do\u0161lo na interesnoj a nikako na ideolo\u0161koj osnovici, za \u0161to ima iznimno puno primjera. I unato\u010d tome, HDZ BiH se nakon formiranja HDZ-a 1990 sve vi\u0161e, makar deklarativno, sve vi\u0161e\u00a0 po\u010deo vra\u0107ati svojoj izvornoj strategiji formiranja hrvatske federalne jedinice.<\/p>\n

Sasvim se logi\u010dnim i prirodnim \u010dini da za ostvarenje jedne ovakve zamisli treba visok stupanj unutarhrvatskog suglasja, ali i suglasja izme\u0111u politi\u010dkih predstavnika sva tri konstitutivna naroda. Uz kazano, realiziranje jedne ovakve ideja svakako \u0107e biti olak\u0161ano ako se iz pregovora maknu me\u0111unarodne agenture, koje ni\u010dim ne pridonose stabiliziranju stanja, ali i oslabi utjecaj odre\u0111enih arapskih dr\u017eava na budu\u0107i proces preustroja BiH.<\/p>\n

\u010covi\u0107ev izbor doma\u0107eg strate\u0161kog partnera u Miloradu Dodiku, iz ovih razloga, \u010dini se sasvim pragmati\u010dan i logi\u010dan. Srbi, naime, nemaju nikakvih vidljivih razloga ne podr\u017eati stvaranje hrvatske federalne jedinice u BiH, pa \u010dak niti da dio Posavine, nastanjen isklju\u010divo Hrvatima dobije nekakav autonoman status. Naravno, zajedni\u010dki hrvatsko-srpski nastup pred sarajevskim unitaristima i me\u0111unarodnom zajednicom puno je izgledniji od nekakvih isklju\u010divo\u00a0 hrvatskih \u201eobijanja\u201c sarajevskih \u201eKonaka\u201c i Ba\u0161\u010dar\u0161ije, te isticanja individualnih\u00a0 zahtjeva za hrvatskom jednakopravno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Suludo je, naime, o\u010dekivati da \u0107e se sarajevska velikobosanska oligarhija tek tako odre\u0107i utjecaja i raspolaganja prora\u010dunom koji ve\u0107inski hrvatski prostori pune sa skoro polovicom sredstava i drugim vidovima mo\u0107i koju im dana\u0161nji polo\u017eaj temeljnog naroda donosi. \u010covi\u0107eve najave ostvarivanja strate\u0161kog partnerstva s Dodikom, ukoliko su iskrene i nisu samo u funkciji jo\u0161 jednog ulaska HDZ-a BiH u vlast,\u00a0 kao i najavu\u00a0 zajedni\u010dkih pregovora sa velikobo\u0161nja\u010dkom politi\u010dkom elitom, dakle, treba pozdraviti.<\/p>\n

Ta su nastojanja na tragu iznalaska pravi\u010dnog i samoodr\u017eivog rje\u0161enja, bez obzira kako ih karakterizirali oni koji ne \u017eele pravi\u010dno rje\u0161enje i jednakopravnost za sva tri konstitutivna naroda\u00a0 u BiH.<\/p>\n

Ja\u010danje probo\u0161nja\u010dke\u00a0 opcije me\u0111u Hrvatima kao odgovor na Dodik-\u010covi\u0107evo partnerstvo<\/strong><\/p>\n

Analiziraju\u0107i, makar i povr\u0161no, pisanje medija stje\u010de se dojam da\u00a0 bo\u0161nja\u010dki, kao niti dio\u00a0 me\u0111unarodnih\u00a0 krugova, ne sjede skr\u0161tenih ruku. Turska najavljuje svoju aktivniju ulogu u BiH, pa s ciljem demonstriranja sile u Jadranu, 18. lipnja o.g.,\u00a0 u Neum \u0161alje\u00a0 svoje ratne brodove. Otvorena mr\u017enja i osobna netrpeljivost na ivici dobrog ukusa, koju sarajevski mediji oda\u0161ilju prema Miloradu Dodiku i Draganu \u010covi\u0107u, kao i potezi pravosudnih tijela, dobar su lakmus papir politi\u010dkog kursa kojim sarajevska \u201e\u010dar\u0161ija\u201c \u017eeli usmjeriti\u00a0 brod zvani Bosna i Hercegovina.<\/p>\n

\u010covi\u0107ev poku\u0161aj dovo\u0111enja \u201esvog \u010dovjeka\u201c na \u010delo Eroneta i otimanje ove \u201ezlatne koke\u201c mobilne telefonije\u00a0 iz kand\u017ei Federalne Vlade i SDA, rezultiralo je jo\u0161 jednom\u00a0 benignom kaznenom prijavom, koja \u0107e u kona\u010dnici zavr\u0161iti kao i dosada\u0161nje. Me\u0111utim, majstori obmana i ovu kaznenu prijavu medijski iskori\u0161tavaju za dodatno kriminaliziranje hrvatske politi\u010dke scene u BiH, ali i dodatne podjele. U spomenutoj kaznenoj prijavi \u010covi\u0107a se, naime, optu\u017euje da je, svojedobno, u svojstvu prvog \u010dovjeka Nadzornog odbora Eroneta,\u00a0 dao suglasnost za preimenovanje dotada\u0161njih\u00a0 dugova Eroneta prema odre\u0111enim privatnim hrvatskim tvrtkama u dionice tog poduze\u0107a.<\/p>\n

Naravno, svaki bi istinski domoljub ovakvu odluku pozdravio. Zar uistinu nije bolje da suvlasnici Eroneta budu privatna hrvatska poduze\u0107a, nego njema\u010dki T-com i Vlada Federacije BiH, kao \u0161to je to danas slu\u010daj. Me\u0111utim, takvo na\u010delo ne vrijedi za odre\u0111ene hrvatske politi\u010dare u BiH. U kontekstu spomenutih procesa, naravno, treba promatrati i izjave odre\u0111enih politi\u010dara koje slu\u0161amo u ovo predizborno vrijeme. Tako se prije nekoliko dana oglasio predsjednik SDA Sulejman Tihi\u0107\u00a0 koji je kazao \u201eda u novoj vlasti svakako \u017eeli vidjeti Lagumd\u017eijin SDP\u00a0 i\u00a0 Ljubi\u0107ev HDZ 1990\u201c. Ovakva Tihi\u0107eva izjava svakako je dobar pokazatelj velikobo\u0161nja\u010dke strategije.<\/p>\n

Tihi\u0107, naime, zahvaljuju\u0107i bo\u0161nja\u010dkom konsenzusu, u budu\u0107oj vlasti svakako \u017eeli vidjeti\u00a0 Lagumd\u017eijin\u00a0 SDP-a, ali eti i Ljubi\u0107ev HDZ-a 1990. Ustrajavanjem na Ljubi\u0107evom sudjelovanju u vlasti Tihi\u0107 vje\u0161to onemogu\u0107ava unutarhrvatski konsenzus, ali\u00a0 istodobno i\u00a0 izra\u017eava zahvalnosti Ljubi\u0107u \u0161to mu je na pladnju podario Eronet. Prije nekoliko dana za o\u010di mi je, tako\u0111er,\u00a0 zapela i izjava Zvonke Juri\u0161i\u0107a, aktualnog premijera \u017dupanije Zapadnohercegova\u010dke i predsjednika HSP-a \u0110api\u0107-Juri\u0161i\u0107, (stranke koja zahvaljuju\u0107i izbornoj potpori ne\u0161to preko tisu\u0107u bira\u010da ima \u010detiri zastupnika u skup\u0161tini, trojicu ministara i Zvonku Juri\u0161i\u0107a, kao predsjednika koalicijske Vlade ove \u017eupanije) koji samouvjereno najavljuje da \u0107e uskoro postati \u201eprvi prava\u0161 na \u010delu Vlade BiH\u201c.<\/p>\n

Na prvi pogled ovakva jedna izjava djeluje dosta smije\u0161no. Me\u0111utim, svi oni kojima je poznato kakva je dr\u017eava BiH na ovu izjavu nipo\u0161to ne gledaju s rezervom, ili ne daj Bo\u017ee\u00a0 s podsmijehom. Jedna ovakva izjava zasigurno je plod ve\u0107 ranije obavljenih dogovora s \u010delnicima\u00a0 bo\u0161nja\u010dkih politi\u010dkih stranaka i tako\u0111er je u funkciji onemogu\u0107avanja unutar hrvatskog konsenzusa, ali i zajedni\u010dkog hrvatsko-srpskog \u201epritiska\u201c prema zagovornicima velikobo\u0161nja\u010dke ideje.<\/p>\n

Prije nekoliko dana sredstva javnog priop\u0107avanja su prenijela i informaciju kako su potpisani strate\u0161ki sporazumi izme\u0111u\u00a0 HDZ BiH i HKDU-a, HSP HB-e i HSS-NHI-i. Me\u0111utim, \u010dim su Dragan \u010covi\u0107 i Ljiljana Lovri\u0107, aktualna predsjednica HSS-NHI, potpisali sporazum oglasio se jedan od probo\u0161nja\u010dkih\u00a0 bardova u hrvatskim politi\u010dkim krugovima Kre\u0161imir Zubak, ina\u010de predsjednik glavnog odbora HSS-NHI.<\/p>\n

U svome istupu Zubak je zatra\u017eio ostavku predsjednice vlastite stranke, najavljuju\u0107i o\u0161tre politi\u010dke sankcije za vlastitu strana\u010dku vlastitu \u0161eficu. Me\u0111utim, sam Kre\u0161imir Zubak nije niti sli\u010dno reagirao kada je sredinom devedesetih, kao hrvatski \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH, sudjelovao u dono\u0161enju \u010ditavog niza odluka, koje su u kona\u010dnici dovele do dovo\u0111enja hrvatskog naroda u BiH u dana\u0161nju nezavidnu poziciju.<\/p>\n

Kre\u0161imir Zubak nije za sebe tra\u017eio sankcije niti 2001., kada je kao \u201efikus\u201c u\u0161ao u koalicijsku Vladu Zlatka Lagumd\u017eije, koju su na brzinu \u201esklepali\u201c tada\u0161nji veleposlanici SAD-a i Velike Britanije u BiH, te tada\u0161nji \u010delni \u010dovjek OESS-a Robert Bary. Pragmati\u010dnom Kre\u0161i Zubaku nije palo na um ispri\u010dati se hrvatskom narodu niti za potpisivanje tzv. Baryevih amandmana, zahvaljuju\u0107i kojima je hrvatski narod\u00a0 preoblikovan u drugorazredni narod u Federaciji BiH, a tre\u0107erazredan u Republici Srpskoj.<\/p>\n

Bolji poznavatelji, kako tada\u0161njih tako i sada\u0161njih, prilika nisu uop\u0107e za\u010du\u0111eni ovakvim Zubakovim reagiranjem. Naime, njegov sarajevski odvjetni\u010dki ured je pravni zastupnik Eroneta, pa \u010dovjek samo pragmati\u010dno radi za one koji ga masno pla\u0107aju. Zubak, naravno, na \u010ditavu stvar, kao i mnoge dosada\u0161nje, gleda pragmati\u010dno. Njega zanimaju njegovi osobni interesi i stavovi onih koji ga pla\u0107aju. Na sli\u010dan na\u010din rezonira i ogroman dio hrvatske politi\u010dke elite u BiH.<\/p>\n

Upravo u toj \u201epragmati\u010dnosti\u201c pojedinaca, njihovoj trgova\u010dkoj nadarenosti i borbi za osobni i strana\u010dki probitak na \u0161tetu vlastitog\u00a0 treba tra\u017eiti i odgovore na pitanja; Zbog \u010dega hrvatski narod u BiH nema strategije niti nacionalnog konsenzusa o goru\u0107im pitanjima ? Da nije tako, Kre\u0161o Zubak, Bo\u017ee Ljubi\u0107, Zvonko Juri\u0161i\u0107, Ivankovi\u0107i-Lijanovi\u0107i, Ivo Kom\u0161i\u0107 i mnogi drugi ne bi nas \u201euveseljavali\u201c sa svojim poluprivatnim promi\u0161ljanjima o Draganu \u010covi\u0107u, nego bi smogli snage i odgovorili nam na koji to na\u010din oni vide mogu\u0107nost za\u0161tite vitalnih interesa hrvatskog naroda u budu\u0107oj BiH,\u00a0 kroz isklju\u010divo strate\u0161ko partnerstvo sa\u00a0 velikobosanskom politikom.<\/p>\n

Potpisnik ove kolumne, kao i ve\u0107ina Hrvata u BiH, takvu mogu\u0107nost naime nikako ne smatra realnom opcijom.<\/p>\n

Jedino, mo\u017eda, u okviru obnovljenog Osmanlijskog carstva!<\/div>\n

<\/p>\n

Ilija Zovko | hrsvijet.net<\/span><\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"jaca_cova\"Zajedni\u010dki hrvatsko-srpski nastup pred sarajevskim unitaristima i me\u0111unarodnom zajednicom puno je izgledniji od nekakvih isklju\u010divo\u00a0 hrvatskih \u201eobijanja\u201c sarajevskih \u201eKonaka\u201c i Ba\u0161\u010dar\u0161ije, te isticanja individualnih\u00a0 zahtjeva za hrvatskom jednakopravno\u0161\u0107u. \u010covi\u0107eve najave ostvarivanja strate\u0161kog partnerstva s Dodikom, kao i najavu\u00a0 zajedni\u010dkih pregovora sa velikobo\u0161nja\u010dkom politi\u010dkom elitom, dakle, treba pozdraviti. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":5457,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-5458","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5458","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5458"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5458\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5457"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5458"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5458"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5458"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}