{"id":5936,"date":"2010-07-20T08:09:16","date_gmt":"2010-07-20T06:09:16","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/07\/20\/sveti-ilija-zatitnik-upe-veljaci-i-cijele-bih\/"},"modified":"2010-07-20T08:09:16","modified_gmt":"2010-07-20T06:09:16","slug":"sveti-ilija-zatitnik-upe-veljaci-i-cijele-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/sveti-ilija-zatitnik-upe-veljaci-i-cijele-bih\/","title":{"rendered":"Sveti Ilija za\u0161titnik \u017eupe Veljaci i cijele BiH"},"content":{"rendered":"
\"sv_ilija\"Danas se slavi sv. Ilija prorok, a njegovo \u0161tovanje je posebno izra\u017eeno u nas Hrvata, posebice u Bosni i Hercegovini \u010diji je on svetac za\u0161titnik. U BiH imamo desetke njegovih \u017eupnih crkava, a da ne spominjemo kapelice, groblja i druga pobo\u017ena zavjetna mjesta jo\u0161 iz vremena Turaka. Na razini Ljubu\u0161kog dekanata sredi\u0161nja proslava je u \u017eupi Veljaci\u00a0 Tako\u0111er, susjedna op\u0107ina Metkovi\u0107 slavi svog za\u0161titnika i dan grada.
Sv. Ilija je u Starome zavjetu vatreno revnovao za vjeru u jednoga pravoga Boga Jahvu. Njegovo ime u hebrejskom jeziku zna\u010di “Jahve je moj Bog”, a za tu se istinu prorok Ilija cijeli svoj \u017eivot i borio. Knjiga Sirahova ovako sa\u017eima i hvali tu Ilijinu borbu: “I usta prorok Ilija kao oganj, rije\u010d mu plamtjela kao buktinja. On je na njih donio glad i revno\u0161\u0107u je svojom umanjio njihov broj. Po rije\u010di je Bo\u017ejoj nebo zatvorio i tri puta oganj s neba sveo.<\/p>\n

Kako li si stra\u0161an bio, Ilija, u \u010dudesima svojim! I mo\u017ee li se itko di\u010diti koliko ti? Podigao si mrtva od smrti i iz Podzemlja po rije\u010di Svevi\u0161njeg. Bacio si u propast kraljeve i vukao odli\u010dnike s odra njihova. Na Sinaju si \u010duo ukore i sud osvetni na Horebu. Pomazao si kraljeve osvetni\u010dke i proroka sebi za nasljednika, podignut si bio u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima. Odre\u0111en si u prijetnjama budu\u0107im da umiri\u0161 srd\u017ebu Bo\u017eju prije no \u0161to ona provali, da obrati\u0161 srca ota\u010dka sinovima i da obnovi\u0161 plemena Jakovljeva. Blago onomu koji \u0107e te vidjeti i onima koji su usnuli u ljubavi, jer i mi \u0107emo posjedovati \u017eivot” (Sir 48,1-11). Ina\u010de je djelovanje proroka Ilije op\u0161irno opisano u Prvoj i Drugoj knjizi Kraljeva: 1 Kr 17,1 do 2 Kr 1,18 i 2 Kr 2,1 do 13,25. Prvi se odlomak naziva Ilijin, a drugi Elizejev ciklus. Ilija je bio rodom iz Ti\u0161be, pa se naziva i Ti\u0161bijac. \u017divio je i djelovao u Sjevernom ili Izraelskom kraljevstvu u IX. stolje\u0107u prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ohozije. Borbu s bezbo\u017enim Ahabom i njegovom \u017eenom Jezabelom sam prorok Ilija najbolje izri\u010de nalaze\u0107i se na Bo\u017ejoj gori Horebu. Na Jahvin upit za\u0161to je tamo do\u0161ao, prorok odgovara: “Revnovao sam gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi napustili tvoj Savez, sru\u0161ili tvoje \u017ertvenike i pobili ma\u010dem tvoje proroke. Ostao sam sam, a oni tra\u017ee da i meni uzmu \u017eivot” (1 Kr 19,10). U tim je rije\u010dima sav Ilija. One izri\u010du njegovo proro\u010dko poslanje u jednom veoma te\u0161kom razdoblju povijesti izabranoga naroda.<\/p>\n

Tajanstveni je Ilijin zavr\u0161etak u Drugoj knjizi Kraljeva opisan ovako: “Evo \u0161to se dogodilo kad je Jahve uznio Iliju na nebo u vihoru. Ilija i Elizej po\u0161li su iz Gilgala. I re\u010de Ilija Elizeju: ‘Ostani ovdje, jer me Jahve \u0161alje do Betela.’ Elizej odgovori: ‘\u017divota mi Jahvina i tvoga: ja te ne\u0107u ostaviti!’ I si\u0111o\u0161e do Betela. A proro\u010dki sinovi koji su boravili u Betelu, izi\u0111o\u0161e Elizeju u susret i reko\u0161e mu: ‘Zna\u0161 li da \u0107e danas Jahve uzeti tvoga gospodara iznad tvoje glave?’ On re\u010de: ‘I ja to znam; tiho!’ Ilija mu re\u010de: ‘Elizeju! Ostani ipak ovdje, jer me Jahve \u0161alje do Jerihona.’ Ali on odgovori: ‘\u017divota mi Jahvina i tvoga: ja te ne\u0107u ostaviti! I tako po\u0111o\u0161e obojica. I pedeset proro\u010dkih sinova po\u0111e i zaustavi se podalje, dok su se njih dvojica zadr\u017eala na obali Jordana. Tada Ilija uze svoj ogrta\u010d, smota ga i udari njime po vodi, a voda se razdijeli na suhu. A kad prije\u0111o\u0161e, Ilija \u0107e Elizeju: ‘Tra\u017ei \u0161to da ti jo\u0161 u\u010dinim prije nego \u0161to budem uznesen ispred tebe?’ A Elizej odgovori: ‘Neka mi u dio padne obilje tvoga duha!’ Ilija odgovori: ‘Mnogo tra\u017ei\u0161: ako me bude\u0161 vidio, kad budem uznesen ispred tebe, bit \u0107e ti tako; ako pak ne bude\u0161 vidio, ne\u0107e biti.’ I dok su tako i\u0161li i razgovarali se, gle: ognjena kola i ognjeni konji stado\u0161e me\u0111u njih, i Ilija u vihoru uzi\u0111e na nebo. Elizej je gledao i vikao: ‘O\u010de moj, o\u010de moj! Kola Izraelova i konjanici njegovi!’ I vi\u0161e ga nije vidio. Uze tada svoje haljine i razdera ih nadvoje. I podi\u017ee Ilijin pla\u0161t, koji bija\u0161e pao s njega, te se vrati i zaustavi se na obali Jordana. Uze onda Ilijin pla\u0161t i udari po vodi govore\u0107i: ‘Gdje je Jahve, Bog Ilijin?’ I kad udari po vodi, ona se razdijeli na dvije strane, i Elizej prije\u0111e” (2 Kr 2,1-14). Iz toga opisa staro je \u017eidovsko vjerovanje izvuklo zaklju\u010dak da \u0107e se Ilija jo\u0161 jedanput pojaviti na zemlji prije “velikoga Jahvina dana”. Neki sveti Oci i crkveni pisci misle pak da \u0107e to biti prije drugog dolaska Mesije, tj. prije sudnjeg dana. \u017didovski povjesni\u010dar Josip Flavije u IX. knjizi svojih \u017didovskih starina ovako opisuje Ilijin zavr\u0161etak: “Ilija je i\u0161\u010deznuo izme\u0111u ljudi i nitko sve do danas ni\u0161ta ne zna o njegovoj smrti.” U Rje\u010dniku biblijske teologije Xavier-L\u00e9on Dufour o Ilijinu svr\u0161etku pi\u0161e ovako: “Bo\u017eji \u010dovjek tajanstveno nestaje pred o\u010dima svoje okoline uznesen ‘u vihoru’, ‘u kolima Izraelovim i konjanicima njegovim’, a njegov proro\u010dki duh ostao je u Elizeju da nastavi Bo\u017eje djelo.”<\/p>\n

Kod Isusova preobra\u017eenja na Taboru u opisu trojice evan\u0111elista-sinoptika uz Mojsija nalazimo i Iliju kao predstavnike zakona i prorok\u00e2 ili najzna\u010dajnije likove Staroga zavjeta. Sv. Jakov u svojoj poslanici opisuje Iliju kao uzor uspje\u0161ne molitve. “Mnogo mo\u017ee molitva pravednika ako je \u017earka. Ilija je bio \u010dovjek koji je patio kao i mi; usrdno je molio da ne bude ki\u0161e; i nije pala na zemlju tri godine i \u0161est mjeseci. Zatim je ponovo molio, pa je nebo dalo ki\u0161u, i zemlja je donijela svoj rod” (Jak 5,16b-18). Veoma zna\u010dajno mjesto prorok Ilija u\u017eiva u \u017eidovskoj i islamskoj predaji, o \u010demu svjedo\u010de brojni spisi. Sli\u010dno je i s kr\u0161\u0107anskom predajom u djelima svetih Otaca. Spomenimo bar ne\u0161to iz ota\u010dke knji\u017eevnosti! Sv. Atanazije u \u017divotu sv. Antuna pustinjaka isti\u010de jedno njegovo na\u010delo: “Svi oni koji se zavjetuju na pustinja\u010dki \u017eivot moraju uzeti kao pravilo i kao za\u0161titnika velikog Iliju te u njegovim djelima kao u ogledalu vidjeti kakvo treba da je i njihovo vladanje.” Sv. Ivan Zlatousti u jednom govoru ovako veli\u010da Ilijino siroma\u0161tvo: “Ilija ni\u0161ta nije imao pa ga ni\u0161ta nije ni prije\u010dilo da se uspne na vrh kreposti; on je ocean bez granica”. Sv. Izidor Iliju naziva “velikim sve\u0107enikom i prorokom”. Njegovo sve\u0107eni\u0161tvo izvodi iz \u017ertve \u0161to ju je prorok prinio Jahvi. Sv. Ambrozije Iliju naziva “pro\u010delnikom proroka”. Sveti Oci dr\u017ee da Ilija nije umro, no da \u0107e ipak umrijeti skupa s Henohom na koncu vremena bore\u0107i se protiv Antikrista. Sna\u017eni mona\u0161ki pokret u IV. stolje\u0107u gledao je u Iliji svoj uzor, osobito u njegovoj uzdr\u017eljivosti, siroma\u0161tvu, boravku u pustinji, postu i molitvi. Zato su ga nazivali \u010dak: “Na\u0161 poglavica”.<\/p>\n

\u0160tovanje je svetog Ilije, kao i ina\u010de starozavjetnih svetaca, veoma ra\u0161ireno u isto\u010dnim Crkvama. Na Zapadu ga veoma \u0161tuju karmeli\u0107ani. Njegov se blagdan u njihovu misalu prvi put pojavio godine 1551. Hodo\u010dasnici u Svetu zemlju sje\u0107aju se svetog Ilije naro\u010dito na brdu Taboru i Karmelu. Svake godine 20. srpnja mno\u0161tvo hodo\u010dasnika dolazi na brdo Karmel, a me\u0111u njima ima kr\u0161\u0107ana raznih obreda, ima \u017didova i muslimana. “Svi se oni raznim prijevoznim sredstvima ili pje\u0161ice uspinju te okupljaju oko samostana sestara bosonogih karmeli\u0107anki da izvr\u0161i svoje zavjete, da krste djecu, a nadasve da proroku u \u010dast pjevaju i ple\u0161u. Iz samostanskog dvori\u0161ta odjekuje \u017eamor kao na kakvom velikom sajmu; sav taj svijet, tako raznolik, svake se godine ujedinjuje u Ilijino ime, a on i dalje vr\u0161i na njih svoj \u010darobni utjecaj te u njihovu \u017eivotu i vjerovanju ima tako \u017eiv udio” (Francesco Spadafora). U slavenskom pu\u010dkom vjerovanju, \u0161to je prisutno i u na\u0161im krajevima, Ilija zapovijeda gromovima i ki\u0161i, pa se \u010dak i naziva “Ilija gromovnik”. Daleko je vrjednije od toga shva\u0107anja pogled na velikog starozavjetnog proroka u duhu onoga \u0161to nam o njemu govori Bo\u017eja objava.<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"sv_ilija\"Danas se slavi sv. Ilija prorok, a njegovo \u0161tovanje je posebno izra\u017eeno u nas Hrvata, posebice u Bosni i Hercegovini \u010diji je on svetac za\u0161titnik. U BiH imamo desetke njegovih \u017eupnih crkava, a da ne spominjemo kapelice, groblja i druga pobo\u017ena zavjetna mjesta jo\u0161 iz vremena Turaka. Na razini Ljubu\u0161kog dekanata sredi\u0161nja proslava je u \u017eupi Veljaci\u00a0 Tako\u0111er, susjedna op\u0107ina Metkovi\u0107 slavi svog za\u0161titnika i dan grada. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":5935,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-5936","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5936","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5936"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5936\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5935"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5936"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5936"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5936"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}