{"id":6257,"date":"2010-08-09T15:20:39","date_gmt":"2010-08-09T13:20:39","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/08\/09\/kako-i-zato-je-poginuo-bla-kraljevi\/"},"modified":"2010-08-09T15:20:39","modified_gmt":"2010-08-09T13:20:39","slug":"kako-i-zato-je-poginuo-bla-kraljevi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/kako-i-zato-je-poginuo-bla-kraljevi\/","title":{"rendered":"Kako i za\u0161to je poginuo Bla\u017e Kraljevi\u0107?"},"content":{"rendered":"
\"blaz_kralj\"Bla\u017e Kraljevi\u0107, ro\u0111en 19. rujna 1947. u Lisicama pokraj Ljubu\u0161koga. Iz Jugoslavije je pobjegao u lipnju 1966.,a u Australiju je preko Njema\u010dke stigao u travnju 1967. godine. Nakon nekoliko godina s Antom \u0160utom je otvorio restoran u zapadnom dijelu Melbournea, u radni\u010dko-doseljeni\u010dkoj \u010detvrti St. Albans. Negdje u to doba, pristupio je i Hrvatskom Revolucionarnom Bratstvu (HRB-u). Ante \u0160uto, Bla\u017e Kraljevi\u0107, Zdenko Marin\u010di\u0107 i Ilija Lovri\u0107 trebali su u isto doba otputovati u svibnju 1972. za Frankfurt i priklju\u010diti se Skupini Fenix 72, no otputovali su samo Marin\u010di\u0107 i Lovri\u0107. \u0160uto se nekoliko tjedana ranije dobrovoljno povukao iz akcije, a Bla\u017e Kraljevi\u0107 je dan prije planiranog odlaska zakazana za 20. svibnja, tj. 19. svibnja 1972., uhi\u0107en u svojemu lokalu u St. Albansu pod banalnom optu\u017ebom – za ilegalno to\u010denje alkohola \u2013 zbog koje se rijetko ili nikada prekr\u0161itelji ne uhi\u0107uju, niti to radi Savezna ili tajna policija, ve\u0107 se to rje\u0161ava prekr\u0161ajnim prijavama. Bilo kako bilo, on je iz pritvora otpu\u0161ten 21. lipnja 1972., dakle samo dan nakon \u0161to je Skupina Fenix 72 pre\u0161la austrijskoslovensku granicu.<\/p>\n

Nakon kratkog vremena u redovima HRB-a pojavile su se razne pri\u010de oko Kraljevi\u0107eva pritvaranja i pu\u0161tanja iz pritvora: navodno da je Kraljevi\u0107 sam inscenirao svoje uhi\u0107enje kako bi izbjegao sudjelovanje u Akciji Fenix 72. Kraljevi\u0107 je, kao i \u0160uto, bio stavljen \u2018na led\u2019 u HRB- u, ali kad se saznalo da potajno kontaktira s jednim agentom Commonwealth Police (Australska savezna policija), \u2018savjetovano\u2019 mu je da napusti Melbourne i pokrajinu Victoriju.
Kraljevi\u0107 je poslu\u0161ao \u201esavjet\u201c i odselio se u Canberru. Navedeni doga\u0111aji nisu bili poznati hrvatskim emigrantima u Canberri izvan redova HRB-a u Australiji pa stoga nisu previ\u0161e utjecali na \u017eivot Bla\u017ea Kraljevi\u0107a u tom glavnom administrativnom sredi\u0161tu Australskoga Commonwealtha, gdje je on nastavio politi\u010dki djelovati me\u0111u hrvatskim iseljenicima.<\/p>\n

Kad je 1976. godine osnivan ogranak Hrvatskog narodnog vije\u0107a (HNV) Rakovica u Cannberi, Kraljevi\u0107 je izabran za njegova predsjednika. Po\u010detkom slijede\u0107e, 1977. godine, Bla\u017e Kraljevi\u0107 se u\u010dlanio u Hrvatsku republikansku stranku (HRS) i postao predsjednik njezina ogranka zanimljiva imena \u2018Zemun\u2019 u Canberri. Krajem studenoga 1977. godine u Canberri je pokrenuto provizorno \u2018Hrvatsko poslanstvo\u2019 koje je djelovalo do kraja listopada 1979. godine, a Bla\u017e Kraljevi\u0107 imenovan njegovim prvim rizni\u010darom.<\/p>\n

Prema svjedo\u010danstvu uglednih hrvatskih emigranata u Canberri i \u2018otpravnika poslova\u2019 Marija \u0160ime De\u0161poje, Kraljevi\u0107 je sve svoje du\u017enosti obavljao vrlo savjesno i odgovorno. Zbog toga je izabran za tajnika Hrvatskog me\u0111udru\u0161tvenog odbora u Canberri koji se sastojao od predstavnika ve\u0107ine tamo\u0161njih hrvatskih organizacija, udruga i dru\u0161tava.<\/p>\n

Zbog anga\u017emana u hrvatskoj zajednici u Canberri, australske vlasti su odbijale Bla\u017eu Kraljevi\u0107u udijeliti dr\u017eavljanstvo i putovnicu sve do kraja osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Uo\u010di ru\u0161enja Berlinskoga zida, sloma komunisti\u010dkog imperijalizma u Europi te u predve\u010derje raspada Jugoslavije, 1988. godine, Kraljevi\u0107 je osnovao – po uzoru na onaj u Melbourneu koji su vodili HDP-ovci Dinko Dedi\u0107 i Ante \u0160uto te HSS-ovac Antun Babi\u0107 (dana\u0161nji generalni konzul RH u Melbourneu) – Hrvatski informativni centar (HIC) u Canberri, koji je poku\u0161avao informirati tamo\u0161nje medije i diplomatske predstavnike o hrvatskoj borbi za slobodu…
Pobjedom vi\u0161estrana\u010dja u Hrvatskoj, u Zagrebu je obnovljena i Hrvatska stranka prava, a prvi povjerenik Hrvatske stranke prava (HSP) za Australiju bio je Miro Hedje\u0161 iz Melbournea, \u010dlan Australsko-hrvatskog dru\u0161tva (AHD) i Hrvatskog oslobodila\u010dkog pokreta (HOP). No Hedje\u0161 je ve\u0107 u drugoj polovici o\u017eujka 1991. bezuvjetno podnio ostavku na tu du\u017enost, uglavnom to obrazla\u017eu\u0107i uvjerenjem \u2018da u slu\u010dajevima kad je u pitanju opstanak hrvatske dr\u017eave, vodstvo HSP-a treba sura\u0111ivati i pru\u017eiti potporu vladi izabranoj od hrvatskog naroda\u2019. Predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga na mjesto Hedje\u0161a imenovao je Bla\u017ea Kraljevi\u0107a. Za vrijeme cijele emigracije, u Melbourneu i Canberri, Bla\u017e Kraljevi\u0107 bio je vrlo\u00a0 rezerviran i neraspolo\u017een prema, kako ih je nazivao, \u2018starcima iz HOP-a\u2019 (Hrvatski oslobodila\u010dki pokret). Govorio je da oni \u2018ne razumiju vrijeme u kojem \u017eive\u2019 i da \u2018ispraznim usta\u0161ovanjem samo \u0161tete hrvatskoj stvari\u2019. Stoga su se mnogi Hrvati u Australiji iznenadili kad su saznali da je Kraljevi\u0107 pristupio HSPu,koji je tada u hrvatskom iseljeni\u0161tvu imao podr\u0161ku uglavnom, pa moglo bi se re\u0107i i skoro isklju\u010divo HOP-a.<\/p>\n

Istodobno, iz korespondencije koju je Bla\u017e Kraljevi\u0107 u to doba, tj. uo\u010di i u samom trenutku stvaranja hrvatske dr\u017eave, odr\u017eavao sa svojim suradnicima u Australiji, vidljive su nagle promjene u njegovim stajali\u0161tima i velika rezerviranost op\u0107enito prema tada\u0161njoj emigrantskoj politici. Kraljevi\u0107 je otprilike tada zauzeo stajali\u0161te da je \u201enjegovo mjesto u Hrvatskoj\u201c gdje je na djelu bila velikosrpska agresija. Do\u0161av\u0161i u Zagreb,predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga imenovao ga je pro\u010delnikom Ureda za promid\u017ebu – na mjesto na kojemu se do tada nalazio tada ve\u0107 biv\u0161i fotograf \u2018Globusa\u2019 i negda\u0161nji novinar \u2018Crne kronike\u2019 u \u2018Ve\u010dernjem listu\u2019 Nikola \u0160oli\u0107.<\/p>\n

Odre\u0111eni hrvatski krugovi u Australiji (posebno u Canberri) zamjerili su Kraljevi\u0107u \u0161to nekoliko stotina tisu\u0107a povjerenih australskih dolara (prikupljenih u autralsko-hrvatskoj zajednici bez obzira na strana\u010dke i ideolo\u0161ke predznake) nije prema dogovoru predao u Zagrebu za opremanje Hrvatske vojske (HV), nego Dobroslavu Paragi.<\/p>\n

Unato\u010d tome, gotovo svi sugovornici s kojima su razgovarali autor ovoga feljtona i njegovi suradnici tijekom prikupljanja opse\u017enog materijala za knjigu i film u pripremi, tvrde da Kraljevi\u0107 nije bio materijalist i da on to nije u\u010dinio zbog vlastite koristi, ve\u0107 zbog procjene da \u0107e na taj na\u010din vi\u0161e pomo\u0107i obrani Hrvatskoj.<\/p>\n

Djelovanje povijesne hrvatske stranke HSP u Republici Hrvatskoj obnovljeno je 26. velja\u010de 1990., a 25. lipnja 1991. formirane su Hrvatske obrambene snage (HOS). Vezano uz osnivanje i djelovanje HOS-a nepobitno je nekoliko \u010dinjenica:
– HOS je osnovan kao strana\u010dka oru\u017eana sila i bio je pod zapovjedni\u0161tvom sto\u017eera imenovana od vodstva stranke ;
– razni argumenti o nezadovoljstvu strana\u010dkog vodstva i \u010dlanstva djelovanjem legalne politi\u010dke strukture, koja je premo\u0107no pobijedila na vi\u0161estrana\u010dkim izborima, u obrani Hrvatske, ni u kojem slu\u010daju ne mogu biti opravdanje za osnivanje paralelne, paravojne oru\u017eane sile u dr\u017eavi;
– u HOS su se u\u010dlanjivali uglavnom mla\u0111i hrvatski domoljubi, frustrirani po\u010detnim znacima neodlu\u010dnosti i neu\u010dinkovitosti hrvatskih vlasti, koji su htjeli braniti Hrvatsku od velikosrpske agresije, \u0161to su u najve\u0107em broju slu\u010dajeva herojski \u010dinili, ne razmi\u0161ljaju\u0107i pritom o negativnim implikacijama postojanja paralelne, druge vojske u dr\u017eavi;
– postojanje HOS-a kao druge vojske u dr\u017eavi, premda su njezine postrojbe u mnogim slu\u010dajevima znatno pridonosile obrani Hrvatske, predstavljalo je veliku opasnost za manipulacije protiv politike legalno izabranog vodstva hrvatske dr\u017eave i hrvatskog naroda u BiH, kakvi su se poku\u0161aji u nekoliko navrata i dogodili.<\/p>\n

Od pamtivijeka i svugdje na svijetu postojanje dviju ili vi\u0161e vojska u jednom narodu ili dr\u017eavi naj\u010de\u0161\u0107e zavr\u0161avalo je tragi\u010dnim posljedicama za taj narod ili dr\u017eavu.<\/p>\n

U BiH je HSP registriran 10. travnja 1991., a 13. lipnja 1991., u nazo\u010dnosti Dobroslava Parage, u ljubu\u0161kom hotelu \u2018Bigeste\u2019 vodstvo HSP-a donijelo je tzv. Lipanjsku povelju o \u2018uspostavi NDH na cijelom povijesnom i etni\u010dkom prostoru\u2019. <\/p>\n

Bla\u017e Kraljevi\u0107, kao \u010dlan vodstva HSP-a, prvi put je u Hercegovinu do\u0161ao u listopadu 1991. godine, donijev\u0161i Paragin ferman o smjeni dotada\u0161njeg koordinatora HSP-a za BiH, poznatog pjesnika i novinara Ivice Karamati\u0107a iz Posu\u0161ja, i imenovanju novog koordinatora u osobi Mladena Bo\u0161njaka, u narodu zvanoga \u2018Kobila\u2019. Bo\u0161njak, podrijetlom Ljubu\u0161ak, imao je stalno prebivali\u0161te u Osijeku, i navodno je pripadao tamo\u0161njem nadzoru konfidentske ergele kolega Josipa Perkovi\u0107a iz Udbe i \u2018vojne bezbjednosti\u2019 tj. KOS-a.<\/p>\n

Sredinom prosinca 1991. godine Bla\u017e Kraljevi\u0107 za stalno je preselio u Hercegovinu sa zadatkom osnivanja Ratnog sto\u017eera HOS-a za Hercegovinu, \u0161to se i dogodilo 18. prosinca 1991. u Ljubu\u0161kom. S Kraljevi\u0107em je iz Zagreba, kao vjerna i intimna suradnica, stigla i stanovita Katica Pernar, sumnji\u010dena prije i kasnije kao \u201eigra\u010d\u201c Josipa Manoli\u0107a u HSP-u, a koju je Kraljevi\u0107 imenovao tajnicom Ratnog sto\u017eera HOS-a. <\/p>\n

Nakon nekog vremena, Kraljevi\u0107 je sto\u017eer HOS-a smjestio u ku\u0107u Milo\u0161a Pavlaka, sina u me\u0111uvremenu pokojnog Ante Pavlaka, nekada\u0161njeg suradnika mostarske Udbe pod pseudonimom \u2018Mato\u2019, u Veljacima. Nakon jo\u0161 uvijek nerazja\u0161njene pogibije Bla\u017eeva susjeda iz Tihaljine i suradnika iz\u00a0 Canberre Kre\u0161e Kordi\u0107a \u017dare, ina\u010de \u010dlana Hrvatske mlade\u017ei Uzdanica, u gara\u017ei Pavlakove ku\u0107e, Kraljevi\u0107 je prihvatio prijedlog Mladena Bo\u0161njaka i sto\u017eer HOS-a preselio u ku\u0107u Zdravka Hrsti\u0107a, tako\u0111er suradnika mostarske Udbe pod pseudonimom \u2018Zaim\u2019, u Ljubu\u0161kom. Hrsti\u0107 je dugo godina kasnije bio predsjednik HSP-a za cijelu BiH. <\/p>\n

U to se vrijeme situacija u BiH komplicirala iz dana u dan. Legalno izabrane vlasti hrvatskoga naroda u BiH nisu bile u stanju odgovoriti na sve probleme koji su se pojavljivali, a mnogi su bili frustrirani zbog neizvjesnog smjera razvoja op\u0107ih prilika. To je pogodovalo omasovljenju HOS-a kojemu su, kao i u Hrvatskoj, pristupali mnogi mladi hrvatski domoljubi koji su se htjeli boriti za slobodu svoga naroda. Bla\u017e Kraljevi\u0107 o\u010digledno nije bio dorastao situaciji te je, s jedne strane, zagovarao konfrontaciju s legalno izabranim i imenovanim predstavnicima vlasti hrvatskog naroda\u00a0 u BiH, a s druge strane, forsirao je suradnju s Alijom Izetbegovi\u0107em i Teritorijalnom obranom (TO) BiH, iz koje je kasnije nastala Armija BiH, premda je i tada bilo bjelodano da separatno \u2018muslimansko\u2019 vodstvo nema dobre namjere prema Hrvatima u BiH, \u0161to se i danas vrlo jasno osje\u0107a.<\/p>\n

U ime zapovjedni\u0161tva Ratnog sto\u017eera HOS-a Kraljevi\u0107 je 9. Svibnja 1992. izdao Proglas u kojem je me\u0111u ostalim stajalo:
\u2018Bosnu i Hercegovinu \u0161titi i \u0161titit \u0107e HOS i TO BiH. BiH je razru\u0161ena, narod je raseljen, ali pobjeda je na\u0161a. Pozivamo HVO da se stavi pod na\u0161u komandu, tj. pod komandu HOS-a, te da u suradnji s TO BiH oslobodimo BiH na sre\u0107u svih naroda\u2019.
Dva mjeseca kasnije, 2. Kolovoza 1992., Alija Izetbegovi\u0107 je donio odluku o HOS-u kao sastavnom dijelu TO BiH te je Bla\u017ea Kraljevi\u0107a imenovao \u010dlanom Glavnog \u0161taba TO BiH.<\/p>\n

No upravo takvi postupci Bla\u017ea Kraljevi\u0107a i takav njegov oblik \u2018suradnje\u2019 na putu do \u2018granice na Drini\u2019, od\u0161krinuli su vrata me\u0111uhrvatskog sukoba u BiH, do \u010dega su godinu dana ranije, nakon pada Vukovara, mogli dovesti i oni Dobroslava Parage u Hrvatskoj.<\/p>\n

Vinko Martinovi\u0107-\u0160tela, predratni kriminalac, koji je upoznao Aliju Izetbegovi\u0107a u zeni\u010dkoj kaznionici, a kojega je upravo Kraljevi\u0107 postavio za \u0161efa HOS-a u Mostaru, organizirao je 9. kolovoza 1992. sastanak Bla\u017ea Kraljevi\u0107a s nekoliko glavnih zapovjednika TO BiH u Mostaru. Kraljevi\u0107 je, kao pratnju, sa sobom poveo osam bojovnika HOS-a. Pri povratku iz Mostara, na predjelu Glamuzininih ku\u0107e, ispod brda Varda, kod zaseoka Kru\u0161evo u op\u0107ini \u010citluk, Kraljevi\u0107 i pratnja u tri automobila do\u0161li su do nadzorne to\u010dke koju su osiguravali pripadnici Specijalne postrojbe HVO-a. Tu je, pod jo\u0161 uvijek nedovoljno rasvijetljenim okolnostima, do\u0161lo do me\u0111usobne pucnjave u kojoj je jedan pripadnik Specijalne policije HVO-a poginuo a jedan bio ranjen, dok su poginula sva osmorica bojovnika HOS-a kao i njihov zapovjednik Bla\u017e Kraljevi\u0107.<\/p>\n

O tom se tragi\u010dnom doga\u0111aju, i o njegovoj pozadini, do sada u javnosti pojavilo mno\u0161tvo verzija. Nijedna od njih nije poduprta uvjerljivim \u010dinjenicama ili logi\u010dki izvedenim zaklju\u010dcima. Autor ovoga feljtona razgovarao je s generalom HVO-a Ivanom Andabakom koji je i sam bio emigrant, te se na po\u010detku velikosrpske agresije stavio na raspolaganje Hrvatskoj vojsci, a kao zapovjednik Specijalnih postrojbi HVO-a predvodio je akciju u kojoj je Bla\u017e Kraljevi\u0107 poginuo. Andabak je, me\u0111u ostalim, izjavio:
\u2018U sklopu priprema \u2018Operacije Bura\u2019 na Ju\u017enom boji\u0161tu, kojom je trebao osloboditi jug Hrvatske i dio Hercegovine te blokirati snage JNA u mostarskom garnizonu i dio boji\u0161ta prenijeti iz Hrvatske u BiH, pojavio se problem HOS-a \u010diji je zapovjednik, Bla\u017e Kraljevi\u0107, odbijalo suradnju s HVO-om, premda je ve\u0107ina ni\u017eih zapovjednika HOS-a na terenu vrlo dobro sura\u0111ivala s lokalnim zapovjednicima HVO-a. U to vrijeme je general Nijaz Batlak-Daid\u017ea, koji je imao vrlo va\u017enu ulogu u pripremi \u2018Operacije Bura\u2019, bio stacioniran u Vrgorcu.
Jedne ve\u010deri Daid\u017ea me pozvao da posjetimo Bla\u017ea Kraljevi\u0107a u Ljubu\u0161kome. Razgovarali su Bla\u017e i Daid\u017ea, a ja sam \u0161utio. Bla\u017e je bio u svom filmu, pona\u0161ao se nadmeno i omalova\u017eavaju\u0107i prema nama dvojici. Daid\u017ea mu je neuspje\u0161no poku\u0161avao objasniti da s njim razgovara kao nekada\u0161nji vojnik NDH (usta\u0161a za vrijeme Drugoga svjetskog rata), kao biv\u0161i emigrant, kao hrvatski musliman, kao dragovoljac Domovinskog rata i kao brigadir Hrvatske vojske. Oti\u0161li smo vrlo razo\u010darani s tog sastanka, a Daid\u017ea je samo prokomentirao: \u2018Blento, kojega Paraga iskori\u0161tava!\u2019<\/p>\n

U to vrijeme zavr\u0161nih priprema za \u2018Operaciju Bura\u2019, Bla\u017e Kraljevi\u0107 je sve vi\u0161e zao\u0161travao odnos s HVO-om, a s druge strane uspostavio je blisku suradnju s Armijom BiH. Nije se moglo dopustiti da u trenutku zapo\u010dinjanja akcija na Ju\u017enom boji\u0161tu nama iza le\u0111a postoji vojska, tj. HOS, za koju nismo znali kako \u0107e se pona\u0161ati, pa je legalna vlast hrvatskoga naroda u BiH, odnosno Vlada Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne, izdala pisanu zapovijed o pod\u010dinjavanju jedinica HOS-a HVO-u.<\/p>\n

Kao zapovjednik svih hrvatskih specijalnih snaga u Hrvatskoj Zajednici Herceg-Bosna, vojnih i policijskih, ja sam dobio naredbu da uhitim sve zapovjednike HOS-a u BiH i sprovedem ih u \u0160iroki\u00a0 Brijeg – osim u slu\u010daju Bla\u017ea Kraljevi\u0107a kojega je trebalo sprovesti u Split.<\/p>\n

Zapovijed je, tako\u0111er, glasila da svi oni koji prihvate zapovjedni\u0161tvo HVO-a mogu zadr\u017eati svoje formacijske oznake i \u010dinove, kao \u0161to se ve\u0107 dogodilo u Hrvatskoj. U sklopu te naredbe, specijalne jedinice HVO-a preuzele su sve kontrolne to\u010dke koje je do tada dr\u017eala obi\u010dna, civilna i vojna policija, a poseban kontrolni re\u017eim uspostavljen je u podru\u010djima od posredne i neposredne ratne opasnosti. Me\u0111u ostalim, takva blokada je postavljena na svih pet izlaza iz Mostara (prema Gorancima, \u0160irokom Brijegu, \u010citluku, heliodromu i Buni), gdje se u krugu od dva kilometra nalazilo pet vojski: HVO, HOS, Armija BiH, JNA i vojska Republike Srpske. Na tim to\u010dkama sam postavio, u klasi\u010dnom rasporedu, po \u0161est vojnika: dvojica na cesti s kala\u0161njikovima, i po dvojica u zasjedi s pu\u0161komitraljezima i snajperima.<\/p>\n

Kad je SIS iz Mostara javio da je \u0160tela krenuo prema \u0160irokom Brijegu, ja sam se uputio prema kontrolnoj to\u010dki \u2018\u017dovnica\u2019 na izlazu iz Mostara. Kratko nakon \u0161to sam tamo stigao, javljeno je motorolom s to\u010dke \u2018Kru\u0161evo\u2019 da je do\u0161lo do pucnjave u kojoj ima mrtvih s jedne i s druge strane. Tada sam saznao da je jedan na\u0161 vojnik, kad je Bla\u017e Kraljevi\u0107 nai\u0161ao s pratnjom, iza\u0161ao na cestu i podigao policijski znak \u2018stop\u2019. Umjesto da se podvrgnu kontroli, jedan vojnik iz Bla\u017eove pratnje u drugom automobilu je iza\u0161ao i po\u010deo pucati. Na\u0161 vojnik s policijskom palicom je pao pogo\u0111en. <\/p>\n

Tada je nastala op\u0107a pucnjava koju vi\u0161e nitko nije mogao kontrolirati. Na \u017ealost, nikada ne \u0107emo saznati je li taj pripadnik HOS-a samovoljno zapucao prema na\u0161emu policajcu ili je to u\u010dinio po ne\u010dijoj naredbi, u ovom slu\u010daju, jedino mogu\u0107e, po naredbi svojega zapovjednika Bla\u017ea Kraljevi\u0107a.<\/p>\n

Kako sam ve\u0107 naveo, na\u0161a druga grupa zaustavila je \u0160telu. On se predao i odveli smo ga u \u0160iroki Brijeg gdje je stavljen pred izbor: ili u zatvor ili prelazak HOS-a pod zapovjedni\u0161tvo HVO-a. On je, kako se i pretpostavljalo, prihvatio ovo drugo. Odmah je, kao i svi ostali uhi\u0107eni zapovjednici HOS-a, bio pu\u0161ten. <\/p>\n

Bla\u017ea je, u dogovoru s hrvatskim MUP-om, trebalo sprovesti u Split, jer se pretpostavljalo da ne \u0107e prihvatiti ponudu o pod\u010dinjavanju HVO-u i da \u0107e ga se morat zadr\u017eati u zatvoru.
Ja ne osje\u0107am nikakvu odgovornost za njegovu smrt jer su moji vojnici postupali sukladno propisima i zapovijedima, kao i vojni\u010dkim i policijskim obi\u010dajima na cijelome svijetu u takvim situacijama, tj. nakon oru\u017eanog napada i ubojstva pripadnika specijalne policije na kontrolnom punktu\u2019.<\/p>\n

Predsjednik Republike Hrvatske i Vrhovni zapovjednik Oru\u017eanih snaga Hrvatske dr. Franjo Tu\u0111man, na prijedlog ministra obrane RH Gojka \u0160u\u0161ka i Dr\u017eavnog povjerenstva za vojna odlikovanja i priznanja, odlikovao je 3. prosinca 1996. Bla\u017ea Kraljevi\u0107a odli\u010djem koje se dodjeljuje svakomu poginulom borcu u obrani Hrvatske \u2013 Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozla\u0107enim pleterom (Narodne novine br. 9\/1997.).<\/p>\n

\u0160ef SIS-a HVO-a u to vrijeme, koji je dojavio polazak Bla\u017ea Kraljevi\u0107a i \u0160tele Martinovi\u0107a iz Mostara, bio je Ivica Lu\u010di\u0107. \u0160tovi\u0161e, prema provjerenim podatcima, Lu\u010di\u0107 je ve\u010der ranije organizirao raspa\u010davanje letaka s protumuslimanskim sadr\u017eajem po Hercegovini, \u0161to je kasnije protuma\u010deno kao propagandna uvertira u akciju protiv HOS-a i Bla\u017ea Kraljevi\u0107a.<\/p>\n

Mogu\u0107u upletenost Lu\u010di\u0107a u taj slu\u010daj poja\u010dava sumnja da je jedan od zapovjednika postrojba HOS-a, Stanko Primorac-\u0106ane, kratko prije Kraljevi\u0107eve pogibije bez njegova znanja pre\u0161ao s Prvom bojnom HOS-a u makarsku 156. brigadu HV-a. Kraljevi\u0107 ga je poku\u0161avao nagovoriti na povratak u HOS, ali se \u0106ane Primorac vratio tek dva dana nakon Kraljevi\u0107eve pogibije i postao njegov nasljednik na \u010delu Ratnog sto\u017eera HOS-a u Hercegovini. U toj funkciji je 23. kolovoza 1992. potpisao sporazum s ministrom obrane HVO-a Brunom Stoji\u0107em o podvrgavanju svih jedinica HOS-a zapovjedni\u0161tvu HVO-a.<\/p>\n

Mnogi pretpostavljaju da je ve\u0107 spomenuti Ivica Lu\u010di\u0107, kao \u0161ef SIS-a HVOa, dogovorio kako micanje \u0106ane Primorca u Makarsku tako i njegov povratak u Hercegovinu i aran\u017eman s Brunom Stoji\u0107em.<\/p>\n

Me\u0111utim, u tom sklopu ostale su neke nejasno\u0107e oko sudbine oru\u017eja i opreme u vlasni\u0161tvu HOS-a. Sumnjalo se da je dio prodan a novac od prodaje utro\u0161en na ure\u0111enje jednog kafi\u0107a u Ljubu\u0161kome, u kojem je \u0106ane provodio ve\u0107i dio svoga vremena.<\/p>\n

Nakon toga se povjerenje izme\u0111u Ivice Lu\u010di\u0107a i \u0106ane Primorca pove\u0107alo pa je Lu\u010di\u0107 posredovao oko\u00a0 \u0106anina zapo\u0161ljavanja u HIS-u.\u00a0 Tako\u0111er, otkako je \u0106ane Primorac zastupnik u sarajevskom parlamentu na Listi HSP \u0110api\u0107\u2013Juri\u0161i\u0107, navodno je uz pomo\u0107 Lu\u010di\u0107a uspostavio koalicijsku suradnju s Nezavisnom hrvatskom inicijativom (NHI) zloglasnog predratnog komunisti\u010dkog istra\u017eitelja u Doboju i KOS-ova suradnika Kre\u0161imira Zubaka.

<\/strong> <\/p>\n

Bo\u017ee Vuku\u0161i\u0107 | Hrvatski vjesnik<\/strong>
<\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"blaz_kralj\"Bla\u017e Kraljevi\u0107, ro\u0111en 19. rujna 1947. u Lisicama pokraj Ljubu\u0161koga. Iz Jugoslavije je pobjegao u lipnju 1966.,a u Australiju je preko Njema\u010dke stigao u travnju 1967. godine. Nakon nekoliko godina s Antom \u0160utom je otvorio restoran u zapadnom dijelu Melbournea, u radni\u010dko-doseljeni\u010dkoj \u010detvrti St. Albans. Negdje u to doba, pristupio je i Hrvatskom Revolucionarnom Bratstvu (HRB-u). <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":6256,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-6257","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6257","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6257"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6257\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6256"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6257"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6257"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6257"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}