{"id":6334,"date":"2010-08-16T10:16:39","date_gmt":"2010-08-16T08:16:39","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/08\/16\/etiri-jahaa-zapadnohercegovake-upanije\/"},"modified":"2010-08-16T10:16:39","modified_gmt":"2010-08-16T08:16:39","slug":"etiri-jahaa-zapadnohercegovake-upanije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/etiri-jahaa-zapadnohercegovake-upanije\/","title":{"rendered":"\u010cetiri jaha\u010da Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije"},"content":{"rendered":"
\"jahaca4\"Kada je u Washingtonu po\u010detkom 1994. godine dogovoreno osnivanje Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije, tada\u0161nja siva eminencija i vlast hrvatskog naroda u BiH,\u00a0 su planirali da sto\u017eer Hrvata u BiH bude \u017eupanija sa sjedi\u0161tem u \u0160irokom Brijegu. Uvjetno re\u010deno vlast Hrvata u BiH, po\u0161to se ista tada vrlo malo pitala, budu\u0107i da su se sve strate\u0161ke odluke donosile u Zagrebu i za interese slu\u017ebenog Zagreba.
Taj sindrom poslu\u0161nika Zagrebu je do\u017eivio svoj vrhunac \u010dinjenicom da je Washingtonski sporazum potpisala Republika Hrvatska u ime Hrvata iz BiH, gdje nam je trajno zape\u010da\u0107en politi\u010dki okvir u vidu federacije sa Muslimanima. Nije se pazilo \u010dak ni na formalnost, da sporazum supotpi\u0161e netko od politi\u010dkih predstavnika BiH Hrvata, iako je tada potpisivana isklju\u010divo hrvatska budu\u0107nost u BiH. Kako to sada vole re\u0107i sunarodnjaci s onu stranu Une, Save i Dinare – nisu pla\u0107ali porez kod nas u BiH, a krucijalno nam odredili sudbinu i budu\u0107nost. Druga strana medalje je, da iz sada\u0161nje perspektive i rije\u010d federacija, kojom se slu\u017ebeno okarakterizirao zajedni\u010dki entitet, djeluje tendenciozno i kao politi\u010dka podvala.<\/p>\n

\u017dupanija je trebala predstavljati primjer, kako bi izgledao tre\u0107i entitet u ne\u0161to smanjenom kapacitetu ovlasti. Zahvaljuju\u0107i tada neprikosnovenom Ministru obrane RH Gojku \u0160u\u0161ku, koji je podredio svoju djedovinu radi interesa Republike Hrvatske, sjedi\u0161te \u017eupanije je bez velikih diskusija namijenjeno \u0160irokom Brijegu. Sukladno tomu, \u0160iroki Brijeg je bio predodre\u0111en za glavni politi\u010dki i poduzetni\u010dki lobi u sinergijskom djelovanju. Sudbina je kasnije htjela, da ta ista RH, kojoj je hrvatski ministar nesebi\u010dno prinosio \u017ertve na oltar, ne cijeni, pa\u010de gnu\u0161a, tako da \u0107e ratni ministar obrane na kraju ostati bez ijedne ulice u glavnom gradu Hrvata. Tako to valjda biva u \u017eivotu. Nesebi\u010dne \u017ertve se nikad ne cijene, a i konju\u0161ari ne opra\u0161taju, kad ih postavi\u0161 na konja.<\/p>\n

U jednom dijelu se uspjelo. \u0160iroki Brijeg je postao gospodarski najrazvijenija op\u0107ina u Bosni i Hercegovini, gdje je se po\u010detna akumulacija privatnog kapitala iskoristila u dosta dobre svrhe. Grude i Posu\u0161je su tako\u0111er do\u017eivjeli gospodarski procvat zahvaljuju\u0107i privatnom poduzetni\u0161tvu, samo Ljubu\u0161ki je donekle ostao u zape\u0107ku doga\u0111anja. Ne mo\u017ee se re\u0107i, da je Ljubu\u0161ki siroma\u0161na op\u0107ina u bosanskohercegova\u010dkim okvirima, ali da je u raspodjeli snaga \u010detiri zapadnohercegova\u010dke op\u0107ine ostao zapostavljen – jeste. <\/p>\n

\u017dupanija je etni\u010dki homogena sa 99,5 posto Hrvata, ratna djelovanja su je u najve\u0107oj mjeri zaobi\u0161la, a gledaju\u0107i u kontekstu BiH zbivanja mogli bi komotno re\u0107i da je ovo podru\u010dje nije imalo nikakvih ratnih razaranja. Nadle\u017enosti \u017eupanije po nama fatalnom Washingtonskom sporazumu se ogledaju najvi\u0161e u obrazovanju, socijali, podijeljena nadle\u017enost sa Federacijom nad policijom, gospodarstvom i poljoprivredom, te zna\u010dajna nadle\u017enost u zdravstvu i ve\u0107ini pitanja od lokalnog zna\u010daja. Ve\u0107ina nas, krajem devedesetih, je bila uvjerena da jo\u0161 \u017eivi u Hrvatskoj republici Herceg-Bosni, koja se tek sada, nakon zaborava opet u privatnim razgovorima sve vi\u0161e zaziva i malo tko od nas je pratio de\u0161avanja u strukturama Federacije, odnosno \u017eupaniji kao federalnoj jedinici u ve\u0107em entitetu. I grdno se prevarili.<\/p>\n

Prvi jaha\u010d je do\u0161ao odmah sa demokracijom na na\u0161im zapadnohercegova\u010dkim prostorima uz nacionalne fanfare i upotrebom nacionalnih simbola do ruba ki\u010da. Kako biti prvi u ne\u010demu, skoro u pravilu zna\u010di i pokupiti vrhnje, HDZ jaha\u010di su pusto\u0161ili zajedni\u010dku imovinu dosta temeljito. Razdoblje do 2006. godine bi bilo najbolje zaboraviti, kad ve\u0107 do sada nije procesuirano, jer na\u017ealost, pra\u0161ina zakonske zastare \u0107e prekriti ve\u0107inu doga\u0111aja iz tog razdoblja. Korupcija, neodgovornost pred bira\u010dima, strana\u010dke sinekure, permanentni sukobi interesa, bezidejnost u vo\u0111enju \u017eupanije, leglo bezakonja, netransparentne potro\u0161nje novaca i reprezentacije dostojne njema\u010dkih visokih du\u017enosnika je pratilo deset godina \u017eupanijske vladavine HDZ-a.<\/p>\n

Vrhunac nesmiljenog ruganja bira\u010dima i ta\u0161tine vladaju\u0107e elite, koja je odnosila izborne pobjede isklju\u010divo na reliktima orgazmi\u010dkog nacionalizma s po\u010detka devedesetih je afera sa FABUS-ovim diplomama i prizeman obra\u010dun sa sindikatima prosvjetnih djelatnika u \u017eupaniji. Postalo je jasno, ti ljudi su izgubili svaki kontakt sa obi\u010dnim narodom i otu\u0111enje je poprimilo ekstremne razmjere. Bahatost je do\u0161la na naplatu, narod je na ostale stvari bio spreman gledati kroz prste.<\/p>\n

Upravo nekim spletom okolnosti, sredinom ovog desetlje\u0107a se doga\u0111aju dvije stvari, koje \u0107e zna\u010dajno utjecati na doga\u0111anja u \u017eupaniji. Od o\u017eujka 2004. godine se zbio raskol u HSP-u, gdje je Zvonko Juri\u0161i\u0107 uz podr\u0161ku HSP-a u Zagrebu i njenog tada\u0161njeg predsjednika \u0110api\u0107a osnovao novi HSP- \u0110api\u0107-dr. Juri\u0161i\u0107, kojim je kasnije i stao na \u010delo prava\u0161tva u BiH.
Druga stvar je bilo osnivanje HDZ-a 1990, po\u010detkom 2006. godine, tako\u0111er raskolom u HDZ-u najve\u0107om strankom BiH Hrvata. Bo\u017eo Ljubi\u0107 tada kona\u010dno dolazi na \u010delo HDZ-a, koje mu je davno bilo namijenjeno. Bo\u017ei nije smetalo, \u0161to je taj HDZ, sada bio s brojevima.<\/p>\n

Petnaest godina katastrofalnih vladanja HDZ-ove nomenklature je stvorilo negativan naboj kod ve\u0107ine od 86.000 stanovnika ove \u017eupanije. Na krilima nezadovoljstva bira\u010da, HSP i HDZ1990 ni krivi ni du\u017eni, su polu\u010dili dobar izborni rezultat na izborima za Skup\u0161tinu \u017dZH 2006. godine. S Lijanovi\u0107ima, neskrivenom korporativnom strankom bez ikakvih ideolo\u0161kih atributa su stvorili trojnu koaliciju, koja je imala ve\u0107inu u Skup\u0161tini.\u00a0 Spreman teren za nova tri jaha\u010da, koji svjesni da je prethodnik pokupio najbolje i predosje\u0107aju\u0107i, da \u0107e njihov razdoblje kratko trajati, su krenuli jo\u0161 marljivije u pohode na provizije, bogate reprezentacije i mito. Kako zajedni\u010dki nastup ima \u010desto sinergijski u\u010dinak, ovdje je isti dobio negativan predznak. Sve tri stranke kao da su se takmi\u010dile, tko \u0107e vi\u0161e jamiti, pra\u0107ene stalnom bojazni, da su se oni drugi u koaliciji vi\u0161e okoristili, time daju\u0107i vjetar u jedra novim vlastitim radnjama protiv op\u0107eg dobra. Fiskalna politika \u017eupanije po priznanju iz redova vladaju\u0107e koalicije, se ogledala u pravom \u010derupanju \u017eupanijskog prora\u010duna. Modus operandi – \u201eprije nego \u0161to dobije\u0161 posao ili ti platim iz prora\u010duna hodi malo u moj ured\u201c, nagla ekspanzija poslova sa \u017eupanijom tvrtki – vlasni\u010dki povezanih sa pojedincima iz \u017eupanijske vlasti ili cijene za radove, gdje je investitor \u017dZH, mnogo ve\u0107e od tr\u017ei\u0161nih, te\u00a0 poljoprivredni poticaji – su postali standardni alati za mu\u017enju prora\u010duna, koji je od 2006. godine zna\u010dajno oboga\u0107en dodatnim prihodima od neizravnog oporezivanja nakon uvo\u0111enja PDV-a. \u010cetiri godine poslije mo\u017eemo zaklju\u010diti, da veliki rast prora\u010duna od 2006. godine nije utro\u0161en u razvoj, nego u debljanje koalicijskih d\u017eepova. Na na\u0161u nesre\u0107u, a njihovu sre\u0107u. Nama je ostao dug od preko 50 milijuna KM u trajno naslijedstvo.<\/p>\n

Ako se potajno nadamo, da je ciklus zle kobi za nas koji \u017eivimo u ovoj \u017eupaniji novim izborima zavr\u0161en, vjerojatno \u0107emo se razo\u010darati. HDZ u uvodu svoje nove vladavine za novog mandatara predstavlja \u010dovjeka, koji ve\u0107 ima repova iz pro\u0161losti i koji je po prvom dojmu, nagra\u0111en za lijepa pisanja o stranci. Pisac ovih redova osobno zna vi\u0161e ljudi iz \u017eupanijskog HDZ-a, koji bi vrlo umje\u0161no vodili \u017eupaniju i zaslu\u017eeno zasjeli na mjesto premijera. Odabran je poslu\u0161nik, a ne sposobnik.
Daj Bo\u017ee, da se varam.<\/div>\n

<\/p>\n

Ivan Filipovi\u0107 | hercegbosna.org<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"jahaca4\"Kada je u Washingtonu po\u010detkom 1994. godine dogovoreno osnivanje Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije, tada\u0161nja siva eminencija i vlast hrvatskog naroda u BiH,\u00a0 su planirali da sto\u017eer Hrvata u BiH bude \u017eupanija sa sjedi\u0161tem u \u0160irokom Brijegu. Uvjetno re\u010deno vlast Hrvata u BiH, po\u0161to se ista tada vrlo malo pitala, budu\u0107i da su se sve strate\u0161ke odluke donosile u Zagrebu i za interese slu\u017ebenog Zagreba. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":6333,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-6334","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6334","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6334"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6334\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6333"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6334"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6334"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6334"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}