{"id":655,"date":"2009-04-23T07:06:57","date_gmt":"2009-04-23T05:06:57","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/04\/23\/studenti-ne-odustaju\/"},"modified":"2009-04-23T07:06:57","modified_gmt":"2009-04-23T05:06:57","slug":"studenti-ne-odustaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/studenti-ne-odustaju\/","title":{"rendered":"Studenti ne odustaju – podr\u0161ke sa svih strana"},"content":{"rendered":"

\"studenti_ff\" <\/p>\n

Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu zapo\u010deli su ne\u0161to za \u0161to sigurno nisu bili svjesni kako \u0107e ubrzo prerasti u inicijativu ostalih fakulteta diljem Hrvatske. Iako su studentska potra\u017eivanja ove akcije te\u0161ko ostvariva, neki stavovi studenata su iznimno logi\u010dni, realni i ostvarivi.<\/div>\n
<\/div>\n
Dugo, mo\u017eda i predugo, nakupljala se negativna energija u hrvatskim studentima od uvo\u0111enja famozne bolonjske reforme, ali jedina reakcija bila su negodovanja u vrijeme ispitnih rokova i tek pokoji malo ve\u0107i prosvjed. <\/div>\n
<\/div>\n
No, sada se situacija mijenja, studenti FFZG-a blokirali su fakultet i u svega ne\u0161to vi\u0161e od 24 sata nai\u0161li su na odobravanje mnogih kolega. Potpora je prvo stigla od kolega njihova fakulteta, zatim su svoj fakultet blokirali i studenti srodnog im fakulteta u Zadru, a sada se pokre\u0107e i konkretna inicijativa na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu.<\/div>\n
<\/div>\n
U njihovom proglasu, kojim pozivaju na blokadu zgrade fakulteta, stoji:<\/div>\n
<\/div>\n
Zauzimanjem fakulteta bi se obustavilo provo\u0111enje nastave, ispita i kolokvija i pru\u017eila podr\u0161ka studentima FFZG-a koji su ve\u0107 poduzeli taj korak. Blokada bi zapo\u010dela po dogovoru, a trajala bi sve dok se ne odobre na\u0161i uvjeti:<\/div>\n
<\/div>\n
1) UKIDANJE \u0160KOLARINA<\/div>\n
<\/div>\n
2) BESPLATNI UPIS NA PREDDIPLOMSKI, DIPLOMSKI I POSTDIPLOMSKI STUDIJ.<\/div>\n
<\/div>\n
3) UKIDANJE BOLONJSKOG PROCESA<\/div>\n
<\/div>\n
4) VE\u0106E SUDJELOVANJE STUDENATA U UPRAVLJANJU SVEU\u010cILI\u0160TEM<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
Zahtjevi koje \u017eele budu\u0107i novinari i politolozi imaju za cilj sve u\u010diniti jednakima, bez da itko bude privilegiran, kao \u0161to je, prema njihovu mi\u0161ljenju, to bio slu\u010daj do sada.<\/div>\n
<\/div>\n
Na sva ta kriti\u010dna doga\u0111anja, svega godinu dana od kraja testne faze reforme \u0161kolstva, ministar obrazovanja, znanosti i \u0161porta Dragan Primorac mudro \u0161uti, vjerojatno spremaju\u0107i taktiku kojom bi primirio rastu\u0107u masu nezadovoljnika.<\/p>\n
OTVORENO PISMO PODR\u0160KE<\/strong><\/div>\n
inicijativi za pravo na besplatno obrazovanje<\/strong><\/div>\n
<\/div>\n
Aktualni studentski prosvjedi pljuska su i poticaj koji su nas natjerali da se probudimo i iznova promislimo o ulozi \u010dovjeka u dru\u0161tvu i ulozi dru\u0161tva u \u010dovjeku.<\/div>\n
U\u010denje i \u017eelja za znanjem temeljne su ljudske osobine. Na njima se, kao va\u017enim temeljima, zasniva dostojanstvo osobe, ali i mogu\u0107nost ljudske kulture. Stoga nas to upu\u0107uje na \u010dinjenicu da su znanje i mogu\u0107nost obrazovanja jedne od najva\u017enijih dru\u0161tvenih vrijednosti. Oni su nezaobilazna sredstva u ostvarenju potpune \u010dovje\u010dnosti i ta ih trajna uloga \u010dini osobito va\u017enima. \u010cini nam se da sami po sebi oni ne zahtijevaju ni neko posebno opravdanje ili dokazivanje jer vrjednota progovara snagom svoje vlastite istine. Vrjednota je legitimacija dru\u0161tva i zajedni\u010dka du\u017enost! Zbog tog razloga smatramo krivim svaki oblik partikularizacije problema, banalizacije i poku\u0161aja prezentacije aktualnog prosvjeda kao borbe male, ideolo\u0161ki i politi\u010dki motivirane skupine studenata vo\u0111ene isklju\u010divo vlastitim interesima. U borbi oko zajedni\u010dkih vrijednosti ve\u0107 vrlo predvidljive podjele na \u201enas\u201c i \u201enjih\u201c su potpuno nerazumljive i proma\u0161ene. Tako mo\u017eemo \u010duti kako se!<\/div>\n
\u00a0\u201eoni opet bune\u201c, \u201eoni opet prave probleme\u201c, \u201eoni opet imaju svoje zahtjeve\u201c. Ukoliko tako tvrdite, poku\u0161ajte odgovoriti na pitanje tko su to \u201eoni\u201c i \u0161to je to za \u0161to se \u201eoni\u201c bore, a da ujedno ne koristi i \u201evama\u201c? Kako god se \u010dvrsto dijelili na lijevi i desni blok, nemojte zaboraviti da imate jednu stranicu zajedni\u010dku! Prema tome, potrebno je razmi\u0161ljati o problemu i djelovati sukladno njemu. Sve drugo se svodi na tra\u017eenje izlike i izbjegavanje odgovornosti za zajedni\u010dko dobro.<\/div>\n
<\/div>\n
\u010cudi nas i neobi\u010dna retorika koja ka\u017ee da se besplatne stvari nikada ne znaju cijeniti, da je ispod ljudskog dostojanstva primiti ne\u0161to besplatno i da nov\u010dana participacija pove\u0107ava motivaciju. Poku\u0161ajte promisliti mo\u017eete li tu istu tvrdnju primijeniti i na vodu, zrak, va\u0161u obitelj, prijateljstvo itd. Ukoliko je va\u0161 argument dosljedan, onda ve\u0107 danas uvedite \u010dlanarinu u va\u0161oj obitelji jer taj status sada zasigurno ne znaju cijeniti, a nov\u010dana participacija \u0107e im vjerojatno pove\u0107ati motivaciju. Zahtjev za besplatnim \u0161kolstvom nije zahtjev za besposlenim \u0161kolstvom. Mi ne zahtijevamo besplatne diplome nego besplatno pravo da ih steknemo. One se i dalje pla\u0107aju te\u0161kim radom i unutarnjom motivacijom. Novac ne smije postati sredstvo manipulacije motivima. Ispod ljudskog dostojanstva je odgovornost za sebe i dru\u0161tvo prera\u010dunati u nov\u010dani iznos. Stoga u sustavu u kojem je obrazovanje zajedni\u010dka vrjednota jedini oblik delegitimacije mo\u017ee biti napu\u0161tanje te v!<\/div>\n
\u00a0rjednote, tj. svoje pravo na besplatno \u0161kolstvo mo\u017eete izgubiti jedino ako svojim nemarom poka\u017eete da vam do toga nije stalo. Neke se stvari ne mogu kupiti novcem i tu nema iznimke!<\/div>\n
<\/div>\n
U raspravama o prora\u010dunskim izdacima pogubno je zaustaviti se na kratkoro\u010dnim planovima. Cilj dr\u017eave mora biti dobro svih njezinih gra\u0111ana, a upravo je visoko obrazovani kadar najbolja garancija dru\u0161tvene dobrobiti, kako kulturne tako i gospodarske. Mo\u017ee se \u010diniti da \u0161kolstvo nepravedno \u201eguta\u201c zajedni\u010dke resurse. Ali razmislite u kojoj mjeri ono doprinosi pove\u0107anju tih istih resursa. Poslovi\u010dno re\u010deno \u2013 vi\u0161e glava ne zna\u010di manje hrane nego vi\u0161e mozgova koji razmi\u0161ljaju o stjecanju hrane.<\/div>\n
<\/div>\n
Ponekad se vrijednost prosvjeda \u017eeli osporiti na na\u010din da se osporava legitimnost \u010dlanova prosvjeda da predstavljaju sveukupnu studentsku populaciju navode\u0107i da se radi o \u201emanjini\u201c dok \u201eve\u0107ina\u201c ipak smatra suprotno. Tako\u0111er se \u017eele osporiti i metode kojima se koriste u ostvarenju svojih ciljeva, kao \u0161to je onemogu\u0107avanje izvo\u0111enja nastave u predavaonicama i preuzimanje prostora fakulteta. Ponajprije su problemati\u010dne vrlo proizvoljne opservacije o \u201emanjini\u201c i \u201etihoj ve\u0107ini\u201c. Podr\u017eavamo organiziranje Plenuma kao glavnom odlu\u010diva\u010dkog tijela koje omogu\u0107uje svakom da izrazi svoje mi\u0161ljenje i svakoj ve\u0107ini da do\u0111e do izra\u017eaja. Stoga bilo koja \u201eve\u0107ina\u201c ili manjina koja ostaje tiha time samo pokazuje svoju pasivnost i nezainteresiranost za op\u0107e dobro. U krajnjoj liniji, temeljna ljudska vrjednota ima zna\u010daj sama po sebi, pa i ne smije biti stvar ve\u0107ine ili manjine.<\/div>\n
Govore\u0107i o problemu prekidanja nastave ili zauzimanja fakulteta prvo pitanje nije koliko su mjere drasti\u010dne nego kakav je to sustav u kojem jedino drasti\u010dne mjere mogu polu\u010diti promjenu.<\/div>\n
<\/div>\n
\u017deljeli bismo naglasiti i va\u017enost deklarativne razine. Naime, hrvatsko dru\u0161tvo \u017eeli biti dru\u0161tvo znanja. Dok se ne izjasni suprotno, svaki oblik borbe protiv prava na znanje je licemjeran.<\/div>\n
<\/div>\n
Kao studenti teologije, osje\u0107amo ne samo solidarnost nego i moralnu du\u017enost progovoriti u ovoj situaciji. Smatramo da svaku pravednu borbu za op\u0107e dobro treba zdu\u0161no poduprijeti dokle god ona ostane takva. \u00a0Istaknuli bismo i ulogu Crkvenih dokumenata koji upu\u0107uju na va\u017enost edukacije u izgradnji osobe i dru\u0161tvenoga dobra. Katekizam Katoli\u010dke Crkve, pastoralna konstitucija Gaudium et Spes i Kompendij socijalnog nauka Crkve op\u0107e dobro razumijevaju kao \u201eskup onih uvjeta koji grupama i pojedincima omogu\u0107uju da potpunije i lak\u0161e do\u0111u do vlastitog savr\u0161enstva\u201c. U tom usavr\u0161avanju, velika se uloga pridaje edukaciji (usp. GE). Kompendij dalje navodi kako op\u0107e dobro obvezuje sve \u010dlanove dru\u0161tva, svi sudjeluju u odgovornosti njegovog postizanja, no veliki udio tereta pada na politi\u010dku vlast jer op\u0107e dobro je razlog njezina postojanja, dok je svrha politi\u010dkih institucija u\u010diniti pristupa\u010dnim materijalna, kulturna, moralna, duhovna dobra da bi omogu\u0107ile \u017eivlj!<\/div>\n
\u00a0enje humanijeg \u017eivota (DNC 167-168). A na\u010din tog ostvarenja mora uvijek staviti \u010dovjeka na pravo mjesto, tj. red stvari treba podrediti redu osoba, a ne obratno (KKC 1912). Ne mo\u017ee se zanemariti ni va\u017enost dru\u0161tvene solidarnosti. Naime, na\u010delo solidarnosti zahtjeva da ljudi na\u0161eg doba vi\u0161e njeguju svijest o dugu \u0161to ga imaju u odnosu prema dru\u0161tvu u koje su uklju\u010deni: du\u017enici su onih uvjeta koji ljudskom \u017eivotu omogu\u0107uju postojanje, kao i one nu\u017ene i nedjeljive ba\u0161tine \u0161to je tvore kultura, znanstvena i tehnolo\u0161ka zdanja, materijalna i nematerijalna dobra, svega onoga \u0161to je ljudski slijed proizveo. (DNC 195).<\/div>\n
<\/div>\n
Sve u svemu, vidljivo je kako su u borbi za zajedni\u010dko dobro predanost, odgovornost i savjesnost neizostavni elementi; kako su odgoj i edukacija nu\u017ene etape ljudskog i dru\u0161tvenog usavr\u0161avanja.<\/div>\n
<\/div>\n
\u0160utnja zna\u010di ignoranciju, ignorancija zna\u010di nemar, nemar zna\u010di izdaju!<\/div>\n
<\/div>\n
Neka ovo postane poziv svima na zajedni\u010dku solidarnost u pravednoj borbi za dobro dru\u0161tva, vlastito dobro i dobro budu\u0107ih nara\u0161taja!<\/div>\n
<\/div>\n
Udruga za poticanje savjesnog informiranja i djelovanja<\/div>\n
Domagoj Mesi\u0107, predsjednik<\/strong><\/div>\n
<\/div>\n
Udruga studenata Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta<\/div>\n
Vedran Bona\u010di\u0107, predsjednik<\/strong><\/div>\n
<\/div>\n
Spectrum, \u010dasopis studenata Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta<\/div>\n

Stipe Odak, odgovorni urednik\u00a0<\/strong><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"studenti_ff\" <\/p>\n

Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu zapo\u010deli su ne\u0161to za \u0161to sigurno nisu bili svjesni kako \u0107e ubrzo prerasti u inicijativu ostalih fakulteta diljem Hrvatske. Iako su studentska potra\u017eivanja ove akcije te\u0161ko ostvariva, neki stavovi studenata su iznimno logi\u010dni, realni i ostvarivi.<\/div>\n
<\/div>\n
Dugo, mo\u017eda i predugo, nakupljala se negativna energija u hrvatskim studentima od uvo\u0111enja famozne bolonjske reforme, ali jedina reakcija bila su negodovanja u vrijeme ispitnih rokova i tek pokoji malo ve\u0107i prosvjed. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-655","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/655","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=655"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/655\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=655"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=655"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=655"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}