{"id":6562,"date":"2010-09-01T06:57:49","date_gmt":"2010-09-01T04:57:49","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/09\/01\/biste-li-ih-jeli-hrenovke-i-patete-da-znate-od-ega-su\/"},"modified":"2010-09-01T06:57:49","modified_gmt":"2010-09-01T04:57:49","slug":"biste-li-ih-jeli-hrenovke-i-patete-da-znate-od-ega-su","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/biste-li-ih-jeli-hrenovke-i-patete-da-znate-od-ega-su\/","title":{"rendered":"Biste li jeli hrenovke i pa\u0161tete da znate od \u010dega su?"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-6561\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"hrenovke\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_prosinac_hrenovke.gif\" width=\"150\" height=\"113\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_prosinac_hrenovke.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_prosinac_hrenovke-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Hrenovke, mesni naresci i pa\u0161tete koje se nalaze na policama trgovina u Hrvatskoj sadr\u017ee mnogo vi\u0161e kancerogenih aditiva, masti i vode nego \u0161to je dopu\u0161teno zakonom. Ovla\u0161teni laboratoriji za provjeru ispravnosti hrane otkrili su Jutarnjem da se prilikom pretraga naj\u010de\u0161\u0107e otkriva pove\u0107ana koli\u010dina polifosfata i natrijevog nitrita &#8211; emulgatora koji uzrokuju rak i uni\u0161tavaju kalcij u kostima    , zbog \u010dega su posebno ugro\u017eene trudnice i djeca.<\/p>\n<p><strong>Nema hranjivu vrijednost<\/strong><br \/>Znak da je proizvo\u0111a\u010dima cilj isklju\u010divo zarada je pove\u0107ana koli\u010dina masti i vode, pogotovo u hrenovkama, kobasicama i salamama. Osim \u0161to takva hrana nutricionisti\u010dki gotovo bezvrijedna, predstavlja opasnost za zdravlje.<\/p>\n<p>&#8211; Zna se da meso koje se koristi za kobasice, pa\u0161tete i druge mesne prera\u0111evine staro do nekoliko godina i rije\u010d je o ostacima iz klaonica. Me\u0111utim, mnogo je ve\u0107i problem ne\u0161to drugo: ti proizvodi sadr\u017ee preveliku koli\u010dinu emulgatora, pogotovo polifosfata i natrijevog nitrita. Natrijev nitrit je uobi\u010dajeni mesni konzervans s dokazanim kancerogenim u\u010dinkom. Osim toga, ti emulgatori izvla\u010de kalcij iz kostiju \u0161to mo\u017ee dovesti do osteoporoze ili u slu\u010daju trudnica do nepravilnog razvitka fetusa. \u010cesto se u proizvodima koji moraju imati 50 posto svinjskog i 50 posto gove\u0111eg mesa, nalazi i do 80 posto svinjskog mesa koje je jeftinije &#8211; tvrdi dipl. ing. Dario Lasi\u0107, nutricionist i voditelj Laboratorija za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane na Zavodu za javno zdravstvo \u201cDr. Andrija \u0160tampar\u201d.<\/p>\n<p>Najgore je, tvrdi, \u0161to ve\u0107inu uzoraka mesnih prera\u0111evina na analizu \u0161alju proizvo\u0111a\u010di kako bi dobili dopu\u0161tenje za stavljanje u prodaju, pa nije poznato kolika se koli\u010dina opasnih proizvoda uistinu nalazi na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n<p>Starost mesa u mesnim prera\u0111evinama je, ka\u017ee Lasi\u0107, tako\u0111er nemogu\u0107e utvrditi jer u Hrvatskoj nema za to opremljenih laboratorija. Sude\u0107i prema rezultatima laboratorijskih istra\u017eivanja, u hrenovke, pa\u0161tete i nareske stavljaju se svinjske i gove\u0111e nju\u0161ke, repovi, tetive, u\u0161i i ko\u017ea, pomije\u0161ane s mnogo masti, vode, konzervansa i umjetnih poja\u010diva\u010da okusa. Takva hrana se, prema zakonu, mora vratiti proizvo\u0111a\u010du ili se uni\u0161titi spaljivanjem.<br \/><strong><br \/><\/strong><img decoding=\"async\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; vertical-align: middle;\" src=\"http:\/\/www.jutarnji.hr\/multimedia\/archive\/00333\/pasteta1_333649S1.jpg\" width=\"510\" \/><br \/><strong><br \/>Hrenovke u vrti\u0107u<\/strong><br \/>No, mesni ostaci ipak zavr\u0161e na tr\u017ei\u0161tu jer inspekcije nisu uskla\u0111ene i kontrola obuhva\u0107a samo mali broj uzoraka.<\/p>\n<p>&#8211; Imali smo slu\u010daj da je u jednoj vrsti hrenovki bilo samo 10 posto bjelan\u010devina. To zna\u010di da je u njima mnogo vi\u0161e masti i vode nego \u0161to smije biti, ali i vi\u0161e polifosfata i drugih aditiva. Na\u0161 je zadatak da napismeno upozorimo Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva na prekr\u0161aj, \u0161to smo i u\u010dinili, a dalje je sve na njihovoj inspekciji. Uglavnom, opasno je jesti mnogo takve hrane &#8211; upozorava Lasi\u0107. Najgore je \u0161to mnoga istra\u017eivanja potvr\u0111uju da pa\u0161tete i hrenovke naj\u010de\u0161\u0107e jedu upravo djeca, a do prije dvije godine takva je hrana bila naj\u010de\u0161\u0107a upravo u vrti\u0107ima.<\/p>\n<p><strong>66 posto ve\u0107i rizik od raka \u017eeludca<\/strong><br \/>Istra\u017eivanje australskih znanstvenika pokazalo je da \u010desta konzumacija mesnih prera\u0111evina poput salama ili hot-dogova povezana s ve\u0107im rizikom obolijevanja od raka jajnika, \u017eeluca, crijeva i plu\u0107a, a sumnja se da i o\u0161te\u0107uju DNK. \u0160ansa za oboljenje od raka \u017eeluca svakodnevnom kozumacijom tih proizvoda pove\u0107ava za 66, a raka plu\u0107a za 16 posto. Trudnicama se savjetuje da potpuno odustanu od salame i kobasica, jer \u0107e u suprotnome dijete imati gotovo dvostruko ve\u0107i rizik da oboli od raka na mozgu. Opasnost od deformacije fetusa je ve\u0107a za 30 posto jer aditivi uni\u0161tavaju kalcij.<br \/><strong><br \/>Opasnosti<\/strong><br \/>1. Nedopu\u0161teno velika koli\u010dina aditiva (poja\u010diva\u010da okusa i konzervansa), pogotovo polifosfata i natrijevog nitrita: uzrokuju rak \u017eeluca i plu\u0107a, izvla\u010de kalcij iz kostiju \u0161to dovodi do osteoporoze, fetusi zaostaju u rastu i nepravilno se formiraju, lo\u0161e za djecu koja su u razvoju<\/p>\n<p>2. Nedopu\u0161teno velika koli\u010dina masti: pove\u0107avaju kolesterol \u0161to dovodi do kardiovaskularnih bolesti<\/p>\n<p>3. Nedopu\u0161teno velika koli\u010dina vode (iznad 40% u hrenovkama): bakterije se br\u017ee i lak\u0161e razvijaju pa se hrana br\u017ee kvari.<br \/><strong><br \/>\u2018Previ\u0161e aditiva u 1 posto prera\u0111evina\u2019<br \/><\/strong>U Ministarstvu zdravstva tvrde da podatke o kontrolama hrane \u017eivotinjskog podrijetla mo\u017ee dati samo veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, jer sanitarna kontrolira samo maloprodaju. Tijekom 2010. je, tvrde u Ministarstvu zdravstva, u jedan posto mesnih prera\u0111evina utvr\u0111eno nepravilno kori\u0161tenje aditiva dok je jedan posto bilo pokvareno. No, nisu pojasnili \u0161to zna\u010di \u201cnepravilno kori\u0161tenje aditiva\u201d. Ministarstvo poljoprivrede nije nam odgovorilo na upit.<\/div>\n<p> <strong><br \/><\/strong> <\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><span style=\"font-size: 8pt;\"><strong>Sergej Trajkovi\u0107 | Jutarnji list<\/strong><br \/><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-6561\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"hrenovke\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_prosinac_hrenovke.gif\" width=\"150\" height=\"113\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_prosinac_hrenovke.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_prosinac_hrenovke-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Hrenovke, mesni naresci i pa\u0161tete koje se nalaze na policama trgovina u Hrvatskoj sadr\u017ee mnogo vi\u0161e kancerogenih aditiva, masti i vode nego \u0161to je dopu\u0161teno zakonom. Ovla\u0161teni laboratoriji za provjeru ispravnosti hrane otkrili su Jutarnjem da se prilikom pretraga naj\u010de\u0161\u0107e otkriva pove\u0107ana koli\u010dina polifosfata i natrijevog nitrita &#8211; emulgatora koji uzrokuju rak i uni\u0161tavaju kalcij u kostima  <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":6561,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-6562","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6562","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6562"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6562\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6561"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6562"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6562"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6562"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}