{"id":6568,"date":"2010-09-01T07:49:30","date_gmt":"2010-09-01T05:49:30","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/09\/01\/rijeka-trebiat-zagaena-je-opasnom-escherichijom-coli\/"},"modified":"2010-09-01T07:49:30","modified_gmt":"2010-09-01T05:49:30","slug":"rijeka-trebiat-zagaena-je-opasnom-escherichijom-coli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/rijeka-trebiat-zagaena-je-opasnom-escherichijom-coli\/","title":{"rendered":"Rijeka Trebi\u017eat zaga\u0111ena je opasnom Escherichijom coli"},"content":{"rendered":"
\n
\"kravica_modra\"U vodi na trima javnim izvorima u Ljubu\u0161kom nema opasne bakterije Escherichia coli, ali je ima u vodi na ljubu\u0161kim kupali\u0161tima na rijeci Trebi\u017eatu. To pokazuju rezultati bakteriolo\u0161ke analize Slu\u017ebe za zdravstvenu ekologiju u Mostaru, pri Zavodu za javno zdravstvo, koja je u posljednjoj svojoj analizi ljubu\u0161ke vode dodatno provjeravala ima li, uz ostale, i te bakterije.
Javni izvori<\/strong><\/p>\n

Bakterija Escherichia coli skrenula je nedavno pozornost na sebe kada je u Engleskoj otkrivena tzv. superbakterija (superbug) u kojoj se nalazi enzim NDM-1 koji se mo\u017ee povezivati s drugim virusima i bakterijama i otporan je na gotovo sve antibiotike, a prona\u0111en je uz Escherichia coli bakteriju koja uzrokuje bolesti mokra\u0107nog i di\u0161nog sustava.<\/p>\n

Bakterija Escherichia coli je koliformna i nije prona\u0111ena ni u jednom ljubu\u0161kom javnom izvoru – Gujista, Go\u017eulj i Vodica, me\u0111utim, utvr\u0111eno je da se nalazi na kupali\u0161tima na Trebi\u017eatu: na Tega\u0161evcu 52 na 100 ml vode, na \u010cevelju\u0161i 90, na Kravici 300 i na Bo\u017ejaku 450, dok je, \u0161to je zanimljivo i mogu\u0107e da se radi o pogre\u0161ci, nema na Ba\u0161\u010dini.<\/p>\n

– Bakterija Escherichia coli je normalni stanovnik debelog crijeva, ali ne smije do\u0107i u mokra\u0107ne kanale, grlo i druge dijelove tijela odakle bi mogla ugroziti mokra\u0107ni i di\u0161ni sustav. Dobro je da je nema u pitkoj vodi na javnim \u010desmama, ali na\u017ealost ima je u vodi Trebi\u017eata. Zbog toga nagla\u0161avamo da se voda s Trebi\u017eata ne smije piti, ali nije opasna za kupanje – ka\u017ee Milan Bubalo<\/strong>, op\u0107inski sanitarni inspektor u Ljubu\u0161kome. U usporedbi s analizom u velja\u010di, trenuta\u010dno je voda na trima javnim izvorima one\u010di\u0161\u0107enija. To se posebici vidi po ukupnoj koli\u010dini koliformnih bakterija.<\/p>\n

Septi\u010dke jame<\/strong><\/p>\n

U velja\u010di je na izvoru Vodica na 100 ml vode bilo 42 koliformne bakterije, a sada 230, na Go\u017eulju u velja\u010di 71, sada 90. One dolaze iz fekalija i u pitkoj vodi smije ih ukupno biti 10 na 100 ml vode.<\/p>\n

O\u010dito je da se negdje fekalije iz septi\u010dkih jama ili drugih mjesta izlijevaju u podzemni tok ovih izvora. No, ra\u010duna se da je danas te\u0161ko na\u0107i posve \u010distu vodu i da jo\u0161 nije prije\u0111ena kriti\u010dna to\u010dka. Zasad jo\u0161 nije nitko obolio.<\/div>\n

<\/p>\n

Ivan Kaleb | Ve\u010dernji list<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\n
\"kravica_modra\"U vodi na trima javnim izvorima u Ljubu\u0161kom nema opasne bakterije Escherichia coli, ali je ima u vodi na ljubu\u0161kim kupali\u0161tima na rijeci Trebi\u017eatu. To pokazuju rezultati bakteriolo\u0161ke analize Slu\u017ebe za zdravstvenu ekologiju u Mostaru, pri Zavodu za javno zdravstvo, koja je u posljednjoj svojoj analizi ljubu\u0161ke vode dodatno provjeravala ima li, uz ostale, i te bakterije. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":6567,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-6568","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6568","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6568"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6568\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6567"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6568"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6568"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6568"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}