{"id":6679,"date":"2010-09-10T13:29:40","date_gmt":"2010-09-10T11:29:40","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/09\/10\/koritenje-facebooka-smanjuje-uspjeh-uenika\/"},"modified":"2010-09-10T13:29:40","modified_gmt":"2010-09-10T11:29:40","slug":"koritenje-facebooka-smanjuje-uspjeh-uenika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/koritenje-facebooka-smanjuje-uspjeh-uenika\/","title":{"rendered":"Kori\u0161tenje Facebooka smanjuje uspjeh u\u010denika"},"content":{"rendered":"
\"fejs\"S po\u010detkom \u0161kolske godine roditelji se prirodno pitaju \u0161to poduzeti da bi uspjeh njihove djece bio bolji. Nova istra\u017eivanja donose nekoliko korisnih novih savjeta. Prije svega, psiholozi su potvrdili strahovanja roditelja tinejd\u017eera – ovisnika o dru\u0161tvenim stranicama. Naime, u\u010denici koji se prilikom rje\u0161avanja doma\u0107ih zadataka koriste Facebookom dobivaju znatno slabije ocjene od onih koji nisu navikli na takvu praksu. Nova studija pokazala je da su rezultati ‘ovisnika’ na testovima 20-ak posto slabiji, \u010dak i ako je Facebook samo otvoren u pozadini na ekranu ra\u010dunala.<\/p>\n

Psiholozi isti\u010du da to ru\u0161i teoriju prema kojoj su mozgovi mladih jednostavno dobri u multitaskingu. Voditelj istra\u017eivanja, profesor Paul Kirschner ka\u017ee da je problem u tome \u0161to mnoga djeca imaju uklju\u010dene funkcije za primanje poruka ili elektronske po\u0161te dok obavljaju svoje \u0161kolske zadatke.<\/p>\n

‘Na\u0161a studija, ali i ranija istra\u017eivanja pokazuju da je kriva pretpostavka da se neprekidnim prebacivanjem sa zadatka na zadatak vi\u0161e toga mo\u017ee obaviti za kra\u0107e vrijeme. U stvarnosti takav na\u010din rada zahtijeva vi\u0161e vremena i uzrokuje pove\u0107anje broja pogre\u0161aka’, objasnio je prof. Kirschner.
Istra\u017eivanje je provedeno na uzorku od 219 ljudi izme\u0111u 19 i 54 godine.<\/p>\n

Zaboravite stara pravila o u\u010denju<\/strong><\/p>\n

Znanstvenici tako\u0111er isti\u010du da neka uvrije\u017eena pravila za podizanje efikasnosti u\u010denja zapravo uop\u0107e ne stoje.
Koliko smo puta \u010duli da djeci treba osigurati neko tiho mjesto na kojem \u0107e svakodnevno i redovito mo\u0107i na miru u\u010diti, da treba postaviti jasne ciljeve i okvire te da u njihovom ostvarenju valja izbjegavati tehniku ‘podmi\u0107ivanja’.<\/p>\n

Me\u0111utim, nova su istra\u017eivanja pokazala da neke jednostavne tehnike koje odudaraju od uvrije\u017eenih paradigmi zna\u010dajno pove\u0107avaju uspjeh u\u010denika bilo koje dobi \u2013 od osnovno\u0161kolaca do umirovljenika.

Zamjena prostorija osvje\u017eava um<\/strong><\/p>\n

Tako, primjerice, mijenjanje prostorije za u\u010denje poma\u017ee u zadr\u017eavanju pozornosti. Jedno istra\u017eivanje provedeno jo\u0161 1978. godine pokazalo je da su u\u010denici koji su napamet u\u010dili 40 rije\u010di u dvije prostorije \u2013 jednoj starinskoj i zatvorenoj i jednoj suvremenoj s velikim prozorima \u2013 bolje i dvostruko br\u017ee obavili zadatak od u\u010denika koji su u\u010dili samo u jednoj prostoriji. Kasnije studije potvrdile su taj rezultat u razli\u010ditim podru\u010djima znanja.<\/p>\n

Stru\u010dnjaci vjeruju da mozak stvara suptilne veze izme\u0111u gradiva i neuznemiruju\u0107ih pozadinskih podra\u017eaja. Time uvjeti nekog povijesnog sporazuma poprimaju sjaj i boje prostorije u kojoj se u\u010di. ‘Kada se vanjski kontekst mijenja, informacija se oboga\u0107uje, a zaboravljanje usporava’, objasnio je dr. Robert A. Bjork, psiholog na Sveu\u010dili\u0161tu Kalifornije u Los Angelesu.<\/p>\n

Dobro je u\u010diti vi\u0161e povezanih predmeta
<\/strong>
Isto se mo\u017ee posti\u0107i ako se u vremenu izdvojenom za u\u010denje prou\u010davaju razli\u010diti, ali povezani predmeti umjesto samo jednog. Mijenjanje materijala koji se prou\u010dava tako\u0111er ostavlja dublji trag u mozgu. Glazbenici i sporta\u0161i znaju to ve\u0107 odavno, a njihove su vje\u017ebe redovno mije\u0161anog sadr\u017eaja.<\/p>\n

Jedno nedavno istra\u017eivanje predstavljeno u \u010dasopisu Applied Cognitive Psychology pokazalo je da su rezultati djece koja su u\u010dila redom rje\u0161avati \u010detiri matemati\u010dka problema \u2013 prvo bi nau\u010dila jedan i potom ga ponavljala, pa tek onda prelazila na drugi – bili gotovo dvostruko lo\u0161iji od rezultata djece koja su u\u010dila mje\u0161ovitim pristupom, odnosno koja su prou\u010davala vi\u0161e problema odjednom, pa \u010dak i primjere u kojima su bila uklju\u010dena sva \u010detiri.<\/p>\n

‘Kada u\u010denici vide listu zadataka iste vrste, obi\u010dno znaju strategiju koju \u0107e primijeniti, \u010dak i prije nego \u0161to pro\u010ditaju zadatak’, ka\u017ee dr. Doug Rohrer, voditelj istra\u017eivanja sa Sveu\u010dili\u0161ta Ju\u017ene Floride. ‘To je kao da voze bicikl s pomo\u0107nim kota\u010dima. Kada se primijeni mje\u0161oviti pristup, djeca nau\u010de razlikovati probleme i odabrati pravi pristup, ba\u0161 kao \u0161to \u0107e morati na testovima.’<\/p>\n

Zaboravljanje je majka u\u010denja<\/strong><\/p>\n

Neki stru\u010dnjaci smatraju da ti rezultati pokazuju da za dulje pam\u0107enje nije dobro natrpati kov\u010deg mozga, ve\u0107 ga pametno i sustavno spakirati. Tako\u0111er isti\u010du da zaboravljanje mo\u017ee biti ve\u0107i prijatelj u\u010denja od ponavljanja, odnosno da je dobro ponavljati vi\u0161e puta isto gradivo s pauzama, nego odjednom.<\/p>\n

‘Kada ne\u0161to zaboravite, to vam omogu\u0107uje da isto znanje u\u010dinkovito obnovite kada se s njime ponovno susretnete’, objasnio je dr. Nate Kornell s Williams Collegea.<\/p>\n

Znanje se u\u010dvr\u0161\u0107uje provjerama<\/strong><\/p>\n

Istra\u017eivanja su dokazala da se znanje u\u010dvr\u0161\u0107uje testiranjem. U jednom eksperimentu dr. Henry L. Roediger i Jeffrey Karpicke, psiholozi sa Sveu\u010dili\u0161ta Washington u St. Louisu, testirali su dvije skupine u\u010denika. Jednoj su dali da u\u010di isto gradivo dva puta prije ispita, a drugoj da u\u010di jednom, a potom pro\u0111e kroz test. Testiranje provedeno dva dana kasnije pokazalo je da je prva skupina br\u017ee zaboravila nau\u010deno gradivo.<\/p>\n

‘Testovi ba\u0161 nisu omiljeni jer ljudi uglavnom misle na standardne ispite. Mo\u017eda bismo ih trebali nazvati druga\u010dije, no to je jedno od najmo\u0107nijih oru\u0111a u\u010denja’, objasnio je Roediger. Stru\u010dnjaci smatraju da tu vrijedi na\u010delo ‘bez muke nema nauke’.<\/p>\n

Uza sve to va\u017eno je tako\u0111er uo\u010diti da su neka djeca vizualni tipovi, dok druga br\u017ee u\u010de slu\u0161aju\u0107i; neka su ‘mozgovni ljevaci’, a druga ‘mozgovni de\u0161njaci’, \u0161to zna\u010di da u\u010ditelji moraju voditi ra\u010duna o individualizaciji i variranju pristupa, pi\u0161e Tportal.hr.<\/p>\n

‘Ve\u0107 dulje vrijeme znamo za ova na\u010dela pa me \u010dudi da ih \u0161kole jo\u0161 uvijek nisu prihvatile ili da ljudi do njih nisu sami do\u0161li po principu poku\u0161aja i pogre\u0161ke’, komentirao je dr. Bjork.<\/p><\/div>\n

<\/p>\n

dnevnik.ba
<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"fejs\"S po\u010detkom \u0161kolske godine roditelji se prirodno pitaju \u0161to poduzeti da bi uspjeh njihove djece bio bolji. Nova istra\u017eivanja donose nekoliko korisnih novih savjeta. Prije svega, psiholozi su potvrdili strahovanja roditelja tinejd\u017eera – ovisnika o dru\u0161tvenim stranicama. Naime, u\u010denici koji se prilikom rje\u0161avanja doma\u0107ih zadataka koriste Facebookom dobivaju znatno slabije ocjene od onih koji nisu navikli na takvu praksu. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":6678,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[],"class_list":["post-6679","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6679","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6679"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6679\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6678"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6679"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6679"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6679"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}