Kada smo dobili dopis o zabrani javnog politi\u010dkog djelovanja, u tome dopisu je stajalo da nam se oduzimaju odre\u0111ena politi\u010dka prava sve dok nas se on, upravo pi\u0161e ‘ja’, ponovno ne ovlasti. Budu\u0107i da nisam dobio neki drugi dopis u kojemu bi me visoki predstavnik ovlastio, a onaj koji se potpisao pod ‘ja’ vi\u0161e nije ni nazo\u010dan u BiH, ta zabrana jo\u0161 uvijek traje. Pri tome oni su javno pozvali sve one koji su bili pod odre\u0111enim sankcijama Ureda visokoga predstavnika (OHR) da apliciraju kako bi im se ta zabrana skinula. <\/p>\n
Jeste li se prijavili kako bi Vam se ‘oprostili grijesi’? <\/strong><\/p>\n To je ponovno uvreda onima koji su ka\u017enjeni, a dr\u017eim da nije bilo nikakvog razloga da mi se to u\u010dini. To zato \u0161to u mojemu djelovanju nije bilo ni\u0161ta \u0161to je usmjereno protiv bilo kojeg politi\u010dkog subjekta. <\/p>\n Sudilo Vam se zbog inicijative o hrvatskoj ravnopravnosti? <\/strong><\/p>\n Prema mojem uvjerenju, to je bila presuda koja je dugoro\u010dno odredila okvir za politi\u010dko djelovanje hrvatskog naroda, a \u0161to sam nazivao desubjektivizacijom hrvatskog naroda. Sve je zapo\u010delo promjenom na\u010dina izbora izaslanika u Dom naroda i sve vodi k tome da Federacija postane ve\u0107inski bo\u0161nja\u010dki entitet. Na ovim prostorima se jo\u0161 uvijek tako postupa da onaj tko ima ve\u0107inu zloporabi tu \u010dinjenicu jer je zakonski omogu\u0107ena. Tada smo znali da je to uvod i s nelegitimnim izborom hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva. <\/p>\n Govorite o vremenu Alijanse, no postoji ideja o novoj alijansi nakon ovih izbora u kojima bi Hrvati bili opet privjesak, a najavljuju se i ustavne promjene i vjerojatno sli\u010dan scenarij kao s Petritschevim amandmanima koje su prihvatile neke ‘hrvatske’ stranke! <\/strong><\/p>\n Tendencija koja je nazna\u010dena tada i kojoj smo se poku\u0161ali suprotstaviti, nastavlja se cijelo vrijeme. Nemogu\u0107e je zamisliti da jedna takozvana gra\u0111anska stranka u\u010dini takvu uzurpaciju prava drugome narodu i nametne svoju politi\u010dku volju, a da to nitko iz me\u0111unarodne zajednice na dr\u017ei problemom. Dapa\u010de. Nakon \u010detverogodi\u0161njeg eksperimenta takav se pokus ponovno nastavlja. No, smije\u0161an mi je odgovor hrvatske politi\u010dke elite, pri tome ne mislim samo na politi\u010dke stranke nego i na intelektualce koji se zauzimaju za to samo da imamo jednoga kandidata za \u010dlana Predsjedni\u0161tva. To ho\u0107e re\u0107i da ne razgovaramo o problemu, a problem je da sustav omogu\u0107ava prijevaru jednoga naroda. Hrvati moraju imati vi\u0161e kandidata kako bi narod jasno izrekao svoju politi\u010dku volju i opredijelio se izme\u0111u vi\u0161e mogu\u0107nosti. Skepti\u010dan sam oko toga. Ne zbog toga \u0161to mi nemamo razloga ili ne \u017eelimo ustavne promjene nego zapravo zato \u0161to nismo politi\u010dki subjekt koji na jednakim osnovama razgovara o njima. Dovoljno je samo vidjeti koliko je bilo sastanaka na koje su pozivani predstavnici Federacije i RS-a, a zapravo to je drugo ime za to da Srbi i Bo\u0161njaci pregovaraju o sudbini BiH, bez sudjelovanja Hrvata. Ne, to je jedino u \u0161to vjerujem. Ne samo zbog Hrvata u BiH nego i zbog same BiH. Vjerujem da je Bosna i Hercegovina kao odr\u017eiva mogu\u0107a samo da se ustroji s tri jedinice. Pri tome trebaju se istovjetno rije\u0161iti prava sva tri naroda i svih gra\u0111ana. To je nemogu\u0107e ako BiH ne bude ustrojena iz tri federalne jedinice. No, za\u0161to sam rekao da ne vjerujem u trenuta\u010dnu mogu\u0107nost realizacije je \u0161to sve tendencije i sva nastojanja doma\u0107ih snaga i me\u0111unarodne zajednice ne vode u pravcu takvog ustroja, nego na zadr\u017eavanje podjele na dva dijela. Ne da oni ne bi \u017eeljeli ustrojiti da Hrvati ne budu ravnopravni u Bosni i Hercegovini, nego je takav odnos politi\u010dkih snaga unutar zemlje i u me\u0111unarodnim krugovima. Usto, na\u017ealost i hrvatski narod sve vi\u0161e prihva\u0107a takvu poziciju u kojoj njezini politi\u010dki subjekti ne mogu bilo \u0161to promijeniti. Zbog toga je raspolo\u017eenje za izbore svedeno na minimum pa se doga\u0111a i parodija od izbora jer se ne\u010diji glas mo\u017ee kupiti za stotinu maraka. U vi\u0161e navrata hrvatski politi\u010dki intelektualci su rekli \u0161to misle kako treba izboriti slobodu. Nije, me\u0111utim, pitanje \u0161to oni misle nego koliko su u stanju \u017ertvovati se za to. Nisam vidio raspolo\u017eenje da se izlo\u017ei velikom riziku. Unutar hrvatskih politi\u010dkih stranaka ljudi razmi\u0161ljaju na sli\u010dan na\u010din, no igraju utakmicu kao politi\u010dki realisti. Dok ste god u prostoru i na terenu, vjerujete da \u0107e se ukazati odre\u0111ena prilika. Me\u0111utim, problem je u tome \u0161to dugoro\u010dno gubite vjerodostojnost kada ne mo\u017eete ostvariti cilj, a narod smatra da je sve povezano s ostvarivanjem osobnih interesa. <\/p>\n Bili ste visoki du\u017enosnik HDZ-a. Kako gledate danas na dva HDZ-a, njihovu vjerodostojnost, politiku i ima li uop\u0107e smisla postojanje dva HDZ-a? <\/strong><\/p>\n Te\u0161ko je govoriti o tome \u0161to se doga\u0111alo iza vas u politi\u010dkom smislu. HDZ se nije podijelio na dobre i lo\u0161e momke. U oba HDZ-a imam iznimno dobrih prijatelja, dobrih poznanika i onih s kojima nikada nisam bio osobito dobar. U odre\u0111enom politi\u010dkom trenutku do\u0161lo je do mimoila\u017eenja oko odre\u0111enog politi\u010dkog pitanja, \u0161to se povezivalo s trenuta\u010dnim odnosom politike Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH. HDZ 1990. je tada imao punu potporu Zagreba i priliku da stvori respektabilnu politi\u010dku stranku. \u010cini mi se da su propustili tu priliku i u organizacijskom smislu nisu napravili puno. Ostali su ono \u0161to nije unutar HDZ-a bez obzira na svu kvalitetu ljudi koja tamo postoji. Na\u017ealost, izgubio je puno kvalitetnih ljudi s HDZ-om 1990., pa i ranije. Struktura stranke je, me\u0111utim, ostala i dobro funkcionira. U posljednje vrijeme se HSP ne\u0161to bolje ekipirao i ima dosta ljudi koji su bili u HDZ-u. \u010cini mi se da je strukturno i organizacijski HDZ najja\u010di. To se vidi i kod obilje\u017eavanja obljetnica osnutka HDZ-a. Iako 90-ka to ima u svome nazivu, nije iskoristila tu prigodu. \u010cini se da netko povla\u010di aktivne politi\u010dke poteze, a netko ih samo slijedi. \u017dalosno je da su i jedni i drugi spoznali da Hrvati nisu relevantan politi\u010dki subjekt koji se mora osloniti na nekoga drugoga da bi sudjelovao u vlasti. Samo je pitanje taktike s kojim partnerima se lak\u0161e dolazi u vlast. Ako ste osigurali srpsko partnerstvo, osigurali ste vlast na dr\u017eavnoj razini. No, istodobno u Federaciji morate imati bo\u0161nja\u010dke partnere. To, me\u0111utim, ne govori o vje\u0161tini hrvatskih predstavnika da se na\u0111u u vlasti nego samo neravnopravnosti Hrvata. Nakon novotravni\u010dke deklaracije nije trebalo pisati novu. U tome dokumentu su se isticala na\u010dela koja su samo tra\u017eila jednakopravnost sva tri naroda. Nije problem \u0161to to Hrvati ho\u0107e, nego imaju li za to partnere. Ve\u0107 2001. bilo je jasno \u0161to se kani posti\u0107i. Srbi su nam poru\u010divali da sve rije\u0161imo unutar Federacije, a Lagumd\u017eija je rekao da ako su tri federalne jedinice, tada omjer ne mo\u017ee biti 51:49. Problem je u tome, ne da Bo\u0161njaci ne bi na njega pristali, nego \u0161to u tome dogovoru ne bi imali dovoljan prostor s obzirom na takvu nagodbu. Srbi, me\u0111utim, ne \u017eele razgovarati o promjeni sada\u0161njeg odnosa. Bilo je uvijek razgovora o tim stvarima. Mi smo tada bili ozbiljan politi\u010dki \u010dimbenik, makar mi se \u010dini da je to bilo tako. Ako nismo bili dio rje\u0161enja, onda smo bili dio problema. Ali, na\u017ealost, danas Hrvati nisu niti dio problema. <\/p>\n Budite, molim Vas, konkretniji, kakvi su se razgovori konkretno vodili? <\/strong><\/p>\n Primjerice, razgovarali smo sa srpskim politi\u010darima \u010cavi\u0107em, Banjcem o prostoru bosanske Posavine i prostorima Glamo\u010da, Grahova i Drvara. Nikada nije bilo razgovora o razmjeni teritorija u takvim okolnostima jer oni o tome nikada nisu htjeli razgovarati. Bilo je razgovora da se pri eventualnom preustroju tri federalne jedinice razmatra mogu\u0107nost uklju\u010denja ovih prostora u nove administrativno-teritorijalne jedinice. Ne znam \u0161to bi se radikalno moglo dogoditi da se ljude zainteresira za izbore. Na po\u010detku kampanje se zagovaraju neki op\u0107i politi\u010dki stavovi. Za tu neku \u0161minku \u010dini mi se da Hrvati u ovome trenutku nisu zainteresirani. Ako je to\u010dno ovo ispitivanje o popularnosti politi\u010dkih subjekata koje je proveo ameri\u010dki NDI oko pozicije hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva u kojoj vodi onaj koji ne\u0107e biti izabran voljom Hrvata, a da o tome nitko to ozbiljnije nije prokomentirao da se priprema nelegitimni izbor i da je takva struktura dr\u017eave neodr\u017eiva, onda ne mislim da takva kampanja mo\u017ee zainteresirati bira\u010de u mome Tomislavgradu ili negdje u Bosni da iza\u0111e na izbore. To promatram na vi\u0161e na\u010dina. No, \u017eelim re\u0107i kako je oko tog projekta proizi\u0161lo puno dezinformacija. \u010cesto do\u017eivim da i ljudi koji bi trebali biti obavije\u0161teni o tome \u0161to se doga\u0111alo misle da smo krenuli grlom u jagode, a da se uop\u0107e ne sagledavaju razlozi za\u0161to je do\u0161lo to takvog politi\u010dkog stava. Mi smo jednostavno tada prepoznali da se Hrvatima otima politi\u010dki subjektivitet i da \u0107e biti nepovratno naru\u0161en. Ne podignuti glas protiv toga, mislim da bi bilo povijesno neodgovorno. Bez obzira na to \u0161to nismo uspjeli, mislim da smo uspjeli ukazati na probleme Hrvata. Priznajem da je bilo i na\u0161ih propusta i smatram da smo mogli posti\u0107i bolje rezultate. No, podsjetit \u0107u na na\u0161u poziciju, na me\u0111unarodnu zajednicu koja se nije htjela pomaknuti od politi\u010dke konfrontacije s predstavnicima hrvatskog naroda. Danas sam apsolutno siguran da se me\u0111unarodna zajednica odmaknula dva koraka dr\u017ee\u0107i me\u0111unarodni okvir BiH i shva\u0107aju\u0107i ovo kao unutarnje pitanje, da smo mogli izboriti rje\u0161enje hrvatskog nacionalnog pitanja. Me\u0111utim, me\u0111unarodna zajednica, ne da se nije izmakla, nego nas je udarila ravno u \u010delo. Zavr\u0161ilo je sa znanim posljedicama i projekcijom budu\u0107nosti Hrvata onakvu kakvu danas imamo. <\/div>\n <\/p>\n
Mo\u017ee li se taj problem, me\u0111utim, nadi\u0107i u ustavnim promjenama? <\/strong><\/p>\n
Kamo vodi ovaj me\u0111unarodni eksperiment koji se silom odr\u017eava kao dr\u017eava BiH, a ustvari su u pitanju dva dijela?
<\/strong>
Jedan moj prijatelj je govorio da svatko komu mu se name\u0107e politi\u010dki identitet, name\u0107e mu se i odre\u0111ena krivnja. U tome smislu i Hrvatima se name\u0107e isto\u010dni grijeh za navodnu podjelu iako su pak drugi podijelili zemlju u dva dijela u kojoj Hrvatima nije zapalo ni\u0161ta. Bosna i Hercegovina \u0107e se neminovno dalje uputiti u pravcu izgradnje dva etni\u010dka entiteta u kojima su Srbi i Bo\u0161njaci osigurali veliku ve\u0107inu. Prava ostalih bit \u0107e za\u0161ti\u0107ena u onoj mjeri u kojoj su mjeri za\u0161ti\u0107ena u drugim europskim dru\u0161tvima. Sada dok smo konstitutivni narod, nemamo niti ta zajam\u010dena manjinska prava.
Zna\u010di, Vi ne vjerujete u hrvatsku federalnu jedinicu, republiku, entitet. Ne\u0161to zbog \u010dega ste ka\u017enjeni u svojemu poku\u0161aju ostvarenja. <\/strong><\/p>\n
Kako se pritom postavlja hrvatska politika u BiH, jesu li nevoljni, nemo\u0107ni ili je ne\u0161to tre\u0107e u pitanju da naprave taj iskorak? <\/strong><\/p>\n
Brojni su narodi slobodu izborili na te\u017ei na\u010din. Vidite li spremnost, ne samo me\u0111u politi\u010darima, nego i me\u0111u hrvatskim intelektualcima da se izbore za slobodu? <\/strong><\/p>\n
A stari HDZ? <\/strong><\/p>\n
Kako gledate na njihove programe i bliskost jedne stranke srpskom, a druge bo\u0161nja\u010dkom politi\u010dkom okrilju? <\/strong><\/p>\n
Jesu li hrvatske stranke spremne na iskorak od Kre\u0161evske deklaracije koja je sadr\u017eajem lo\u0161ija nego novotravni\u010dka i kona\u010dno re\u0107i kakvu to \u017eele ure\u0111enu BiH?<\/strong><\/p>\n
Je li to\u010dno da ste za vrijeme Hrvatske samouprave sa srpskim i bo\u0161nja\u010dkim politi\u010darima razgovarali o mogu\u0107em preustroju zemlje i novim zemljovidima? <\/strong><\/p>\n
Je li mogu\u0107e ipak Hrvate probuditi za sljede\u0107e izbore koji su na odre\u0111eni na\u010din ponovno iznimno zna\u010dajni? <\/strong><\/p>\n
Brojni su kritizirali projekt Hrvatske samouprave, brojni ga se sje\u0107aju kao poku\u0161aj uspostave hrvatske federalne jedinice. Kako danas na to gledate? <\/strong><\/p>\n![\"marko_tokic\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_jesen_marko_tokic.gif\")
Hrvatsku samoupravu su u me\u0111unarodnoj zajednici dugo vremena smatrali najve\u0107im potresom Daytona. Politi\u010dki poku\u0161aj zaustavljanja oduzimanja prava Hrvata surovo je ka\u017enjen, s tendencijom daljnjeg oduzimanja narodnih prava. Me\u0111u ka\u017enjenim du\u017enosnicima bio je i predsjednik Hrvatske samouprave Marko Toki\u0107, tada visoki du\u017enosnik HDZ-a BiH, danas sveu\u010dili\u0161ni profesor. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":6701,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[],"class_list":["post-6702","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-politika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6702","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6702"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6702\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6701"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6702"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6702"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6702"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}