<\/strong>
Ako razgovaramo o profitu, mi smo na nekoj prosje\u010dnoj razini – nismo u puno boljoj poziciji od ostalih banaka jer nas je kriza sve jednako pogodila. Me\u0111utim, ono \u0161to je bitno za Grupu i za na\u0161u budu\u0107nost je da smo vrlo dobro pozicionirani u odnosu na konkurenciju gledaju\u0107i visok osnovni kapital. Svaka zemlja nosila se s krizom na svoj na\u010din. U usporedbi s konkurencijom, Grupa UniCredit na CEE tr\u017ei\u0161tu sveukupno ima bolje rezultate. Mogu\u0107nosti su oko nas, a najva\u017enija je rast bez novih akvizicija. Kapitala imamo dovoljno, potra\u017enja se vra\u0107a na prija\u0161nju razinu. Koristit \u0107emo unutarnju snagu i jasno definirati pojedina\u010dne strategije za svaku zemlju pojedina\u010dno. Radit \u0107emo sustavno, tra\u017eiti prilike i mogu\u0107nosti na neki nov, inovativan na\u010din.<\/p>\n
Prema Va\u0161emu mi\u0161ljenju, zna\u010di li planirano uvo\u0111enje stro\u017eih bankarskih propisa, kao i bankarskih poreza da \u0107e u budu\u0107em razdoblju tro\u0161kovi bankarskih usluga za klijente biti vi\u0161i te o\u010dekuju li generalno bankarski sektor razdoblja ni\u017ee razine profitabilnosti?<\/strong><\/p>\n Definitivno \u0107e \u010ditav sektor biti manje profitabilan. Okru\u017eenje u kojem banke posluju bit \u0107e izazovnije, da ne ka\u017eem zahtjevnije. Moramo biti u\u010dinkovitiji kako bismo bili vi\u0161e na usluzi svojim klijentima. Bit \u0107e izazovno \u2013 ali sve su to prilike koje treba iskoristiti. Temeljna uloga banke je razvoj gospodarstva, podr\u0161ka ekonomiji, pobolj\u0161anje uvjeta \u017eivota i svako iracionalno \u201coptere\u0107enje\u201d smanjuje mogu\u0107nosti banke u provedbi te uloge. Santander, BNP, Intesa, sve su to veliki igra\u010di. Santander je konkurent po veli\u010dini i profitabilnosti. Vode vrlo agresivnu politiku, ali nisu prisutni u CEE. Intesa je tako\u0111er jako dobro pozicionirana u Italiji, ali ne i u CEE regiji. UniCredit Grupa je zadovoljna rezultatima stres-testa. Banke su dobro ocijenjene po snazi svog kapitala u odnosu na mogu\u0107e rizike, dakle dobro smo pozicionirani gledaju\u0107i adekvatnost kapitala (Core Tier 1), \u0161to je pokazatelj na koji sredi\u0161nje banke stavljaju najve\u0107i fokus. Pred nama je budu\u0107nost s mnogo prepreka i u tom svjetlu oporavak Bosne i Hercegovine. Probleme smo identificirali i svjesni potrebe ja\u010danja realne ekonomije, sad trebamo predlo\u017eiti rje\u0161enje za pomak naprijed. UniCredit banka u BiH se pokazala otpornom na krizne udare. Bilo je turbulencija, ali smo generalno dobro poslovali. Danas trebamo identificirati motore rasta, a jedna od osnovnih pretpostavki je inovativnost. Novi na\u010dini na koje mo\u017eemo voditi ekonomiju. Kvaliteta ljudi je presudna svugdje, a naro\u010dito u bankarstvu. Ljudi su na\u0161a prednost i prilika. Za zna\u010dajnije pomake u BiH moramo prvo preuzeti odgovornost za razvoj i napredak i usredoto\u010diti se na prilike oko nas.<\/p>\n Gra\u0111ani vi\u0161e \u0161tede u posljednjih godinu dana, a istodobno gotovo je zamrla aktivnost na burzama, \u0161to Vam to govori?<\/strong><\/p>\n \u010cinjenica je da su u posljednjih nekoliko godina transakcije na burzama bile prenapuhane, dioni\u010dari bili poneseni vrijednostima dionica tako da ovo nije ni\u0161ta neo\u010dekivano. Mislim da u dogledno vrijeme ne\u0107emo vidjeti zna\u010dajniji napredak. Dosta toga ovisi i o doma\u0107oj politi\u010dkoj i gospodarskoj situaciji, kao i ozbiljnijoj analizi od investitora kako bi se potaknule ja\u010de aktivnosti na tr\u017ei\u0161tu vrijednosnih papira. Sni\u017eenje se ve\u0107 doga\u0111a, banke se ni\u017eim kamatnim stopama na tr\u017ei\u0161tu bore za svoje klijente i ta konkurencija je dobra. Me\u0111utim, ne smijemo zaboraviti kako je cijena kapitala, koja je odraz jedne globalne situacije, neposredno vezana uz realnost ove dr\u017eave. Nau\u010dili smo neke lekcije, oja\u010dali smo upravljanje rizikom, adaptirali smo na\u010din poslovanja, ali trebamo nau\u010diti \u017eivjeti i raditi unutar zadane realnosti. Ne treba zaboraviti da klijenti u BiH imaju puno konkurentniju cijenu kapitala od okru\u017eenja. Jasno je da treba raditi na sni\u017eenju kamatnih stopa, ali te preduvjete trebaju ostvarivati svi, a ne samo banka.<\/p>\n Zadu\u017eivanje gra\u0111ana u Bosni i Hercegovini i zemljama regije prija\u0161njih godina bilo je iznad mogu\u0107nosti. Koliko je kriza pomogla i gra\u0111anima da realnije sagledavaju svoje mogu\u0107nosti? I UniCredit i Hypo Alpe-Adria banka su preveliki igra\u010di da bi poslovanje jednog neposredno utjecalo na rezultate drugog. UniCredit je banka koja postavlja mjerila, benchmark, na ovom tr\u017ei\u0161tu po inovativnosti usluga, rezultatima maloprodaje, itd. Me\u0111utim, sigurno da budno pratimo poslovne poteze na\u0161e konkurencije prvenstveno kako bismo ostali lider na tr\u017ei\u0161tu. Mislim da su klijenti Hypo banke u Bosni i Hercegovini sigurni. Banka je nedavno dokapitalizirana, oja\u010dana, cijelu situaciju prate nadle\u017ena tijela i vjerujem da \u0107e pravodobno reagirati u slu\u010daju potrebe.<\/p>\n Je li opravdano zadu\u017eivanje BiH kroz sporazum s MMF-om budu\u0107i da se uglavnom krpe prora\u010dunski deficiti? <\/p>\n
Koju banku (bankarsku grupu) trenutno smatrate najve\u0107im konkurentom na tr\u017ei\u0161tu CEE, ne po osnovi veli\u010dine nego po osnovi potencijala rasta, kvalitete i agresivnog pristupa u CEE?<\/strong><\/p>\n
Ve\u0107ina europskih banaka uspje\u0161no je polo\u017eila stres-test o adekvatnosti kapitala koji su proveli CEBS (Vije\u0107e europskih bankarskih supervizora) u suradnji s ECB (sedam od 91 banke nisu polo\u017eile). UniCredit banka je uspje\u0161no polo\u017eila ovaj test s rezultatom 7,8 % (isti rezultat kao i kod Raiffeisen). Me\u0111utim, kriti\u010dari ka\u017eu kako je test bio prelagan. Dijelite li to mi\u0161ljenje? I je li Grupa zadovoljna rezultatima testa?<\/strong><\/p>\n
Eurozona se polagano oporavlja od posljedica recesije, kada se zna\u010dajniji oporavak mo\u017ee o\u010dekivati u BiH?<\/strong><\/p>\n
Kretanje kamatnih stopa, o\u010dekuje li se sni\u017eenje?<\/strong><\/p>\n
<\/strong>
Svaka kriza poma\u017ee da se osposobimo za opstanak. Morali smo se prilagoditi situaciji iza nas, razmi\u0161ljati o tome \u0161to trebamo napraviti druk\u010dije, a oni koji se prilago\u0111avaju \u2013 ti i opstaju. U budu\u0107nosti moramo biti oprezniji i pa\u017eljiviji kod zadu\u017eivanja, pogotovo nekretnina. Unutarnja potro\u0161nja \u0107e sigurno biti manja i mislim da \u0107e se ovakva situacija jedno vrijeme zadr\u017eati, to su realne mogu\u0107nosti. Ovo je danas jedan novi svijet u kojem trebamo nau\u010diti bolje koristiti dane nam resurse.
Potresi u Hypo banci, imaju li odraza i na Va\u0161e poslovanje?<\/strong><\/p>\n
<\/strong>
Ve\u0107 sam jednom izrazio mi\u0161ljenje kako je MMF nu\u017eno zlo. Me\u0111utim, samo o nama ovisi ho\u0107emo li znati i koliko ovaj sporazum iskoristiti ili ne. Najbitnija stvar koju Me\u0111unarodni monetarni fond uspijeva, a mi sami ne \u2013 po\u0161tivanje regulative i dogovora.<\/div>\n
<\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"![\"kutle_ber\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_jesen_kutle_ber.gif\")
U posjeti Bosni i Hercegovini i UniCredit banci bio je Federico Ghizzoni, zamjenik predsjednika Uprave jedne od najve\u0107ih bankarskih grupa u Europi.
Iz razgovora s direktorom UniCredita u BiH, razlog Ghizzonijeva posjeta bila je puna potpora grupacije banci k\u0107eri u razvoju njezina daljnjeg poslovanja i ja\u010danju prisutnosti u BiH. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":6721,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[],"class_list":["post-6722","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6722","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6722"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6722\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6721"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6722"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6722"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6722"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}