{"id":678,"date":"2009-04-26T09:45:40","date_gmt":"2009-04-26T07:45:40","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/04\/26\/fra-jozo-zovko-u-progonstvu\/"},"modified":"2009-04-26T09:45:40","modified_gmt":"2009-04-26T07:45:40","slug":"fra-jozo-zovko-u-progonstvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/fra-jozo-zovko-u-progonstvu\/","title":{"rendered":"Fra Jozo Zovko u \u2018progonstvu\u2019"},"content":{"rendered":"
<\/div>\n

\"fra_jozo\" <\/p>\n

Krajolik kor\u010dulanskog oto\u010di\u0107a Badije, kao da je skinut s neke egzoti\u010dne razglednice. Kroz idili\u010dnu ti\u0161inu, pomije\u0161anu s umiruju\u0107im \u0161umovima valova, odzvanja zvuk \u010deki\u0107a, klopot mije\u0161alice za beton i poneki povik radnika.<\/div>\n
<\/div>\n
Prelijepi je to, prije vi\u0161e od 700 godina kamenom gra\u0111en kompleks zgrada, iznad kojih str\u0161i crkveni zvonik, na kojem su kor\u010dulanski majstori, umjetnici, ostavili svoje vi\u0111enje ovozemaljskog i nadzemaljskog svijeta, opasala je \u010deli\u010dna skela iznad koje se rutinski vrti \u201ckran\u201d. <\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
Vra\u0107anje stargo sjaja<\/strong><\/div>\n
Obnavlja se samostan Badija koji je utemeljen 1348., u koji je crnogorska partizanska udarna brigada pucnjevima u umjetni\u010dke rezbarije, kamene kipove svetaca, an\u0111ela, 1945. godine ostavila svoj sakrilegijski \u201ctrag\u201c. Nakon njih jugoslavenski komunisti, samostanske prostore, stavljaju u funkciju turisti\u010dke ponude za komunisti\u010dke birokrate.<\/div>\n
<\/div>\n
\u0160ezdeset godina nakon \u0161to je slu\u017eio za hotelsku ponudu, sedamsto i pedeset godina od kada je utemeljen samostana Badija, koji je Zadarska franjeva\u010dka provincija, privremeno dala na upravljanje svojoj bra\u0107i iz Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije, ovih dana do\u017eivljava svoju novu renesansu.<\/div>\n
<\/div>\n
Misiju da prelijepom graditeljskom zdanju u koji uz fascinantni klaustor, \u010dine i prostorije gimnazije s pravom javnosti, ponovno vrati stari sjaj, pripala je planetarno poznatom hercegova\u010dkom franjevcu fra Jozi Zovku.<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
Zati\u010demo ga kako se poput kakva gr\u010dkog filozofa, zami\u0161ljeno bez franjeva\u010dkog habita, \u0161e\u0107e izme\u0111u stupova, umjetni\u010dki prelijepo ukra\u0161enog klaustra.<\/div>\n
<\/div>\n
Izuzev nekoliko informacija o tijeku radova na samostanu, golih povijesnih \u010dinjenica koje su gradile, ru\u0161ile i obnavljale to samostansko zdanje, fra Jozo Zovko, nije se \u017eelio upu\u0161tati u dublje rasprave o razlozima zbog kojih je prije dva mjeseca, odlukom nadre\u0111enih, iz \u0160irokog Brijega, premje\u0161ten na otok Badiju.<\/div>\n
<\/div>\n
– Ovo je misija koju tako\u0111er treba dovr\u0161iti – kazao nam je pomalo zagonetno fra Jozo, dok je radnicima davao nove upute gdje i \u0161to bi trebalo u\u010diniti. Obnova samostana, dodaje fra Jozo, i\u0161la bi puno br\u017ee da nije spore hrvatske administracije, zbog koje treba izvaditi na desetke, nekakvih papira, radi obi\u010dne banalnosti.<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
Pohvale i pokude<\/strong><\/div>\n
Kor\u010dulani s kojima smo usput razgovarali, isti\u010du zadovoljstvo \u0161to se samostan Badija obnavlja. Ima i onih zagri\u017eenih komunista, koji izra\u017eavaju svoje negodovanje da kao u \u201cstara dobra komunisti\u010dka vremena\u201d ne\u0107e mo\u0107i vi\u0161e u holu crkve ispijati \u201cgemi\u0161it\u201d i meziti pr\u0161ut i sir.<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
– To je bio dio ugostiteljske ponude, i svi su u tom u\u017eivali – i strani i doma\u0107i gosti, \u0161to sada, opet vra\u0107a objekt nazad, pa ni\u0161ta od svega – ogor\u010deno nam je kazao Mate, stariji Kor\u010dulanin, koji se kriti\u010dki obru\u0161io na cijelu situaciju u Kor\u010duli, od parking mjesta, do rada kafi\u0107a. Brkati recepcionar u hotelu Marko Polo, na spomen obnove samostana Badija i vra\u0107anja franjevcima, izrazio se pohvalno.<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
– To je bio dio na\u0161e turisti\u010dke ponude, ali nam je svima drago da se samostan obnavlja i da \u0107e slu\u017eiti onome zbog \u010dega je i bio osnovan – ka\u017ee on. I dok hodamo brojnim pra\u0161njavim holovima samostana, u jednoj od na desetak prostorija, zati\u010demo reljef-maketu otoka Badija, koju je 1941. godine radio izvjesni Leoni L. Andreis.<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
– Tek se na ovakav na\u010din vidi ljepota otoka i izgra\u0111enog samostana. Zbog ovog se isplati \u017ertvovati kako bi mu ponovno vratili stari sjaj – zaklju\u010duje fra Jozo Zovko, dok je promatrao reljefnu minijaturu otoka Badije i samostana.<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
\n
<\/div>\n
Badija – fra Jozina ‘Sveta Helena’<\/strong><\/div>\n
<\/div>\n
<\/span><\/div>\n
Kad se ka\u017ee da \u201cBog pi\u0161e ravno krivim slovima\u201d, onda to (pogotovo za vjernika) zna\u010di da se prepu\u0161ta nevidljivoj Bo\u017ejoj volji, svojevrsnoj ruci sudbine, tj. nevidljivom usudu koji treba pomiriti njegovu sada\u0161nju nepravednu situaciju s nekom budu\u0107om, koja je nu\u017eno bolja i pravednija. Kad neki sve\u0107enik ka\u017ee da \u201cBog pi\u0161e ravno krivim slovima\u201d, to zna\u010di da on jo\u0161 \u010dvr\u0161\u0107e od obi\u010dnog vjernika vjeruje da je na djelu isklju\u010divo volja Bo\u017eja, a da je ono \u0161to mu se dogodilo ili doga\u0111a isklju\u010divo produkt goleme nepravde i nesklonosti. Bilo svjetovnih ili crkvenih, tj. duhovnih struktura.<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
Bo\u017eji krasopis<\/strong><\/div>\n
Jedan od najkarizmati\u010dnijih sve\u0107enika Crkve u Hrvata, hercegova\u010dki franjevac fra Jozo Zovko, imao je dosad priliku u \u017eivotu dvaput iskusiti taj \u201cBo\u017eji krasopis\u201d. Prvi put prije to\u010dno 28 godina, kada su mu jednoga u\u017earenog lipanjskog hercegova\u010dkog dana dotr\u010dala upla\u0161ena djeca i rekla da su vidjela, ni manje ni vi\u0161e, nego Majku Bo\u017eju. Ta Majka Bo\u017eja danas je poznata kao Gospa Me\u0111ugorska, koja je u to malo hercegova\u010dko selo privukla na milijune ljudi zahvaljuju\u0107i upravo onome trenutku u kojemu je me\u0111ugorski \u017eupnik fra Jozo Zovko povjerovao djeci da su zaista do\u017eivjela nadnaravno iskustvo.<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n

Uslijedio je krvavi progon. <\/strong><\/div>\n
<\/div>\n
Fra Jozo Zovko uhi\u0107en je i pritvoren, a sva javnost, mediji i Crkva bili su s jedne strane, a fra Jozo i vidjelice s druge. I on i djeca maltretirani su danima i mjesecima i nagovarani da odustanu od onoga \u0161to su si uvrtjeli u glavu, ali nije i\u0161lo. Kada su komunisti\u010dke vlasti vidjele da je fra Jozo izabrao radije iracionalno mu\u010deni\u0161tvo i da je ono po\u010delo rasti u nevi\u0111eno herojstvo i multipliciraju\u0107u svjetsku popularnost, povukle su se i omogu\u0107ile i fra Jozi i djeci vidjelicama i me\u0111ugorskom sveti\u0161tu da idu svojim putem.<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
Me\u0111utim, upravo razvoj toga puta htio je da se sudbina fra Joze ispreplete s biskupskom negacijom Me\u0111ugorja. Prvo se sudario s autoritetom mostarskoga biskupa Pavla \u017dani\u0107a, a kasnije s jo\u0161 ve\u0107om tvrdo\u0107om njegova nasljednika mons. Ratka Peri\u0107a. Svi protivnici Me\u0111ugorja, kako s komunisti\u010dkog tako i crkvenog vrha, bili su sretni kada je fra Jozo udaljen iz me\u0111ugorske \u017eupe, no on se smjestio u nedaleki \u0160iroki Brijeg, koji je postao nezaobilazna to\u010dka u itinereru svakog me\u0111ugorskog hodo\u010dasnika. I dok su se na me\u0111ugorskom Brdu ukazanja klanjali Gospi i kle\u010dali na usijanom hercegova\u010dkom kamenu, isto su tako i na \u0160irokom Brijegu kle\u010dali pred fra Jozom, \u017emire\u0107ki \u010dekaju\u0107i polaganje njegovih ruku na glave, koje su dolazile iz SAD-a, Filipina, Brazila… cijeloga svijeta.<\/div>\n
<\/div>\n
Istodobno, fra Jozo bio je spokojan i putovao je tim istim cijelim svijetom \u0161ire\u0107i svoju istinu o Me\u0111ugorju. Zapravo, fra Jozo je, tvrde znalci, svijetom nosio Me\u0111ugorje u sebi i to je bila ona kvaliteta koja ga je razlikovala od svih ostalih me\u0111ugorskih sve\u0107enika i \u0161tovatelja (izuzev fra Slavka Barbari\u0107a).<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
Snaga Me\u0111ugorja<\/strong><\/div>\n
Crkva, ka\u017eu ti isti znalci, sa svojim neposlu\u0161nicima i svakim \u010dija se kralje\u017enica ne \u017eeli savijati pred nepogre\u0161ivo\u0161\u0107u autoriteta postupa navodno rigidnije nego ijedna svjetovna institucija. Oni koji su se drznuli zaplivati \u201cuzvodno\u201d iskusili su siroma\u0161tvo i jad najzabitijih \u017eupa, gotovo potpuno isklju\u010divanje iz internoga zajedni\u0161tva i posvema\u0161nju izolaciju. Samo najja\u010di me\u0111u sve\u0107enicima uspjeli su tu izolaciju i takav progon prihvatiti kao blagoslov i nastaviti dalje normalno funkcionirati.<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
Udaljavanje fra Joze Zovka iz njegove Hercegovine na otok Badiju nije ni\u0161ta drugo nego poku\u0161aj njegove totalne izolacije. Netko je procijenio da bi nekada\u0161nji sportski centar Badija, koji je vra\u0107en zadarskim franjevcima, a koji su ga ustupili hercegova\u010dkima, trebao biti fra Jozina \u201cSveta Helena\u201d, na kojoj bi se, poput Napoleonovih, nasukale njegove ideje o pokoravanju cijeloga svijeta. No u njegovu slu\u010daju ne sabljom i pu\u0161kom, nego Gospinom porukom iz Me\u0111ugorja. Ali, mo\u017eda su se prera\u010dunali, jer je fra Jozo od onih tipova koji ne samo \u0161to znaju kako \u201cBog pi\u0161e ravno krivim slovima\u201d nego i za\u0161to to \u010dini. Pa i dalje nose\u0107i Me\u0111ugorje u sebi, najavljuje svoj povratak u crkvenu i inu javnost, ba\u0161 kao \u0161to je to svojedobno u\u010dinilo Crkvi nesklono komunisti\u010dko vrijeme.<\/div>\n<\/p><\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
Izvor: Vecernji list<\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
<\/div>\n

\"fra_jozo\" <\/p>\n

Krajolik kor\u010dulanskog oto\u010di\u0107a Badije, kao da je skinut s neke egzoti\u010dne razglednice. Kroz idili\u010dnu ti\u0161inu, pomije\u0161anu s umiruju\u0107im \u0161umovima valova, odzvanja zvuk \u010deki\u0107a, klopot mije\u0161alice za beton i poneki povik radnika.<\/div>\n
<\/div>\n
Prelijepi je to, prije vi\u0161e od 700 godina kamenom gra\u0111en kompleks zgrada, iznad kojih str\u0161i crkveni zvonik, na kojem su kor\u010dulanski majstori, umjetnici, ostavili svoje vi\u0111enje ovozemaljskog i nadzemaljskog svijeta, opasala je \u010deli\u010dna skela iznad koje se rutinski vrti \u201ckran\u201d. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-678","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/678","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=678"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/678\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=678"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=678"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=678"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}