![\"ljudi\"](\"images\/stories\/novo\/ljudi.jpg\")
Navike, obi\u010daji, kao i svakodnevni \u017eivotni pogledi su se u Sarajevu potpuno promijenili posljednjih deset godina. Broj Bo\u0161njaka je rastao \u010detiri puta vi\u0161e dnevno nego je Hrvata oti\u0161lo.<\/p>\nNavike, obi\u010daji, kao i svakodnevni \u017eivotni pogledi su se u Sarajevu potpuno promijenili posljednjih deset godina. Broj Bo\u0161njaka je rastao \u010detiri puta vi\u0161e dnevno nego je Hrvata oti\u0161lo.<\/p>\n
Krizna 2008. godina<\/strong> Ina\u010de, profesor Brozek je detaljno prikazao kako Hrvati u FBiH \u017eive u zajednici s Bo\u0161njacima te je dao usporedbu ova dva nacionalna entiteta u demografskim obilje\u017ejima. Navedeni pokazatelji i relacije su iznena\u0111uju\u0107e i otkrivaju da je polo\u017eaj Hrvata dostigao najni\u017eu razinu u posljednjih 77 godina, o kojima postoje podaci.<\/p>\n Za\u0161to su Hrvati Sarajeva u uzmicanju, a ne poduzimaju pravne mjere za opstanak, za\u0161to se osje\u0107aju nemo\u0107no i za\u0161to misle da zbog 3 posto u strukturi stanovni\u0161tva grada ne mogu bitno promijeniti polo\u017eaj, kakva je stvar, kakav je stvarni profil Hrvata u Sarajevu, pojedina\u010dno i u raznim udrugama te za\u0161to je mali udio mladih Hrvata u politi\u010dkom vodstvu i gospodarstvu i uop\u0107e u Sarajevu, samo su dio pitanja na koje je Brozek poku\u0161ao dati obrazlo\u017eenje.<\/p>\n Prema njegovim rije\u010dima, odgovor mo\u017ee biti u obliku prikaza stanja Hrvata u Sarajevu u 2008. godini. U tom kontekstu Brozek isti\u010de kako je 1991. godine u Sarajevu \u017eivjelo tri puta manje Hrvata nego \u0161to je to slu\u010daj u Federaciji BiH. U 2008. godini u Sarajevu je sedam puta manje Hrvata nego u FBiH. Me\u0111utim, mr. Borislav Brozek isti\u010de da je potrebno sustavno istra\u017eivanje ovog problema, a jo\u0161 vi\u0161e strategija pobolj\u0161anja polo\u017eaja Hrvata u Sarajevu i ne samo u njemu nego i \u0161ire na podru\u010dju entiteta i dr\u017eave.<\/p>\n Kako su Hrvati nestali<\/strong> Brozek otkriva kako i na koji na\u010din su Hrvati curili iz Sarajeva od 1991. do 1999. godine. Naime, prema njegovu izra\u010dunu, za osam godina u Sarajevu su se \u201cistopila\u201d 9354 Hrvata na na\u010din da su pojedini umrli, a ostali do\u017eivjeli mehani\u010dki odljev.<\/p>\n Budu\u0107nost upitna<\/strong> Zanimljivi su i podaci za Sarajevo koji se odnose na 1981. godinu. Naime, Hrvati su te godine sudjelovali u stanovni\u0161tvu sa 17,3 posto, a u biv\u0161em SK sa 12,6 posto, \u0161to zna\u010di da su u minusu za 27 posto u politi\u010dkoj poziciji. Kod tada\u0161njih muslimana tako\u0111er se bilje\u017ei minus od 19 posto, a Srbi su u plusu 42 posto. Nadalje, Brozek konstatira da je sudjelovanje Hrvata od 1991. do 2008. godine opadalo po stopi od 0,206 posto te iznosi tvrdnju kako \u0107e se 2025. godine broj Hrvata svesti na 0,6 posto. Drugim rije\u010dima, svaki stoti stanovnik Sarajeva tada bi bio Hrvat. Ovaj podatak se odnosi na prognozirani broj stanovnika u \u017eupaniji koji bi, prema izra\u010dunu Brozeka, 2025. godine iznosio 620.000. <\/p>\n pi\u0161e: Zlatko Tuli\u0107 | Ve\u010dernji list<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tako je mr. Borislav Brozek, ekonomski stru\u010dnjak iz Sarajeva, ina\u010de izvrstan poznavatelj statistike, u posljednjem broju \u010dasopisa poznatijeg kao \u201cRadovi\u201d Hrvatskog dru\u0161tva za znanost i umjetnost objavio \u010dlanak koji tretira problematiku Hrvata u Sarajevu u du\u017eem razdoblju od 1878. do 2008. godine, s naglaskom na usporedbu razdoblja posljednjeg popisa stanovni\u0161tva te pora\u0107a od 1997. do 2008. godine. Nedvojbeni zaklju\u010dak je da se demografsko stanje Hrvata rapidno pogor\u0161ava, naro\u010dito od posljednjeg popisa od 1991. godine. U radu je autor naveo veliki broj vrlo zanimljivih statisti\u010dkih podataka, kao i neke izra\u010dune, dakako one matemati\u010dke koji se odnose na postotak.<\/p>\n
Uzorak koji je Brozek predstavio iz 2000. godine, prema njegovim rije\u010dima, mo\u017ee biti pou\u010dan. Naime, 2000. godine u Sarajevu su \u017eivjela \u010dak 26.373 Hrvata, od ukupno 2,287.624 stanovnika Federacije, od kojih su 500.102 Hrvata. Te 2000. godine, koja se \u010dini prekretnica u promjeni polo\u017eaja Hrvata, u Federaciji BiH Hrvati su sudjelovali u ukupnom stanovni\u0161tvu sa 21,9 posto, a u Sarajevskoj \u017eupaniji Hrvati su participirali sa 6,8 posto. Kona\u010dno, 2008. godine sudjelovanje Hrvata u broju stanovni\u0161tva je vi\u0161e nego prepolovljeno i iznosi 3,1 posto.<\/p>\n
Prema njegovu izra\u010dunu, 1169 Hrvata godi\u0161nje je napu\u0161talo Sarajevo, 97 mjese\u010dno ili tri Hrvata dnevno su odlazila iz Sarajeva od 1991. do 1999. godine. U sljede\u0107ih devet godina, dakle do 2008. godine, broj Hrvata se dalje smanjivao, i to za 11.756 ili 1306 godi\u0161nje, 109 mjese\u010dno ili \u010detiri dnevno. Istodobno je populacija Bo\u0161njaka rasla, i to 7196 godi\u0161nje ili 660 mjese\u010dno i 20 dnevno. Prema ura\u0111enoj aproksimaciji, broj Bo\u0161njaka od 1999. do 2008. godine rastao je godi\u0161nje za 5612 ili mjese\u010dno za 468 i dnevno za 16.<\/p>\nNavike, obi\u010daji, kao i svakodnevni \u017eivotni pogledi su se u Sarajevu potpuno promijenili posljednjih deset godina. Broj Bo\u0161njaka je rastao \u010detiri puta vi\u0161e dnevno nego je Hrvata oti\u0161lo.<\/p>\n