{"id":6909,"date":"2010-09-24T00:03:55","date_gmt":"2010-09-23T22:03:55","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/09\/24\/hrvatske-kolske-poetnice-u-nedavnoj-prolosti-i-danas-od-domoljublja-do-nacionalne-samozataje\/"},"modified":"2010-09-24T00:03:55","modified_gmt":"2010-09-23T22:03:55","slug":"hrvatske-kolske-poetnice-u-nedavnoj-prolosti-i-danas-od-domoljublja-do-nacionalne-samozataje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/hrvatske-kolske-poetnice-u-nedavnoj-prolosti-i-danas-od-domoljublja-do-nacionalne-samozataje\/","title":{"rendered":"Hrvatske \u0161kolske po\u010detnice u nedavnoj pro\u0161losti i danas: Od domoljublja do nacionalne samozataje"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-6905\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"pocetnice\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_jesen_pocetnice.gif\" width=\"150\" height=\"113\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_jesen_pocetnice.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_jesen_pocetnice-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Stara izreka veli da je knjiga najbolji prijatelj.\u00a0 Ali ima svakovrsnih knjiga.\u00a0 One mogu biti \u0161to god \u010dovjek od njih \u017eeli napraviti \u2014 mogu biti izvor znanja, kulture, lijepog odgoja i nadahnu\u0107a ili, s druge strane, mogu biti oru\u0111e za pranja mozga, zaglupljivanje i manipulaciju; mogu biti izvor mr\u017enje i drugih zala; mogu biti otrov&#8230;    <br \/>Shva\u0107aju\u0107i va\u017enost knjige i \u0161kolstva, razne ideologije, vlastodr\u0161ci i svi oni koji su \u017eeljeli i \u017eele nametnuti svoje svjetonazore i premo\u0107 nad drugima nastojali su \u010dim prije i \u0161to \u010dvr\u0161\u0107e zavladati \u0161kolstvom i osvojiti tvr\u0111ave znanja. <\/p>\n<p>Ima ve\u0107 podulje godina otkako se u mojoj ku\u0107noj knji\u017enici nalaze dvije hrvatske pu\u010dko\u0161kolske po\u010detnice iz dva razli\u010dita doba.\u00a0 Obje sam sa sobom donio iz Amerike.\u00a0 Prva je stigla u Ameriku poslije Drugog svjetskog rata, a druga je prodavana u nekadasnjoj (srpskoj) knji\u017eari \u201ePalandich\u201c u Chicagu,\u00a0 koja je, dakle, \u0161irena i me\u0111u Hrvatima u svijetu, odnosno iz koje su u\u010dila (neka) hrvatska djeca u Americi. \u00a0<\/p>\n<p>Prva knjiga je Moj dom &#8211; Po\u010detnica i \u010ditanka za I. godi\u0161te pu\u010dkih \u0161kola u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj. Zagreb: Nakladni odjel Hrvatske dr\u017eavne tiskare, 1942. , 122 str.\u00a0 Druga je Po\u010detnica i \u010ditanka za I. razred osnovne \u0161kole. Sastavio radni odbor; (za rad. odbor Ante Bla\u017een\u010di\u0107). Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske, 1949., 128 str.\u00a0 Ud\u017ebenici nam, pa \u010dak i oni za najmla\u0111e, mogu poslu\u017eiti kao prozor\u010di\u0107i u tada\u0161nja vremena i zato sam pregledao i analizirao ove dvije po\u010detnice te ovdje dijelim s vama \u0161to mi je zapelo za oko.\u00a0 Ali ove dvije po\u010detnice zaslu\u017euju i dodatak.\u00a0 Naime, ne \u0107e biti na odmet ako malo zavirimo u ud\u017ebenike kojima se danas slu\u017ee \u0111aci prvog razreda u Republici Hrvatskoj i prva\u0161i u djelovima Bosne i Hercegovine (Federaciji) gdje dobrim dijelom \u017eive Hrvati.\u00a0 Dakle, po\u0111imo redom.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" size-full wp-image-6906\" style=\"margin: 3px; vertical-align: middle;\" alt=\"pocetnica1942\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_jesen_pocetnica1942.gif\" width=\"515\" height=\"745\" \/><\/p>\n<p><strong>Po\u010detnica iz 1942.<\/strong><\/p>\n<p>Ova po\u010detnica je tvrdo uvezana, prednja korica je u veselim bojama; na njoj su narisana djeca u razli\u010ditim hrvatskim narodnim no\u0161njama, veseli su, uzbu\u0111eni, bezbri\u017eni, beru cvije\u0107e&#8230;.\u00a0 Htjelo se naglasiti da djeca s veseljem idu u \u0161kolu, ali zasigurno i \u010dinjenicu da su sada u svojoj hrvatskoj dr\u017eavi.\u00a0 Na naslovnoj stranici pi\u0161e ne samo da je to po\u010detnica i \u010ditanka za I. godi\u0161te pu\u010dkih \u0161kola, nego se nagla\u0161uje da je to \u201eu Nezavisnoj dr\u017eavi Hrvatskoj.\u201c\u00a0 Tu su i mali hrvatski grb i troplet, ali i ideolo\u0161ki znak: si\u0107u\u0161no slovo \u201eU\u201c iznad grba.\u00a0 Na prvih 33 stranice na svakoj stranici ima jedan ili vi\u0161e crte\u017ea, svi su uglavnom iz \u017eivota na selu, djeca i odrasli su u narodnim no\u0161njama, u veselim su bojama i veselu zanosu.\u00a0 Poslije 33. stranice manje je crte\u017ea i crno-bijeli su. U Po\u010detnici, to jest prvom dijelu knjige, sva su \u0161tiva tipi\u010dno dje\u010dja, bez ideolo\u0161kih primjesa.\u00a0 Jedino na stranici 26 nacrtana je skupina djece kako koracaju pod hrvatskim barjakom i kratak tekst koji govori kako \u0107e se i oni boriti za domovinu Hrvtsku, te zavr\u0161ava \u201e\u017divjela Hrvatska!\u201c<\/p>\n<p>Drugi dio knjige, to jest \u201e\u010citanka\u201c, ima sljede\u0107e podnaslove: Zima odlazi, Prolje\u0107e, Ljeto, Dom i \u0161kola, Bog i domovina, \u010covjek i rad te Priroda i stvari.\u00a0 Dio \u201eBog i domovina\u201c sadr\u017ei sljede\u0107a \u0161tiva: \u201eU selu\u201c, \u201eGorsko selo\u201c, \u201eGrad\u201c, \u201eZavi\u010daj\u201c i \u201eDomovina\u201c, te pjesme: \u201eMolitva\u201c, \u201eUskrs\u201c, \u201eVe\u010dernja zvona\u201c, \u201eHrvatsko selo\u201c, \u201e\u017deljeznica\u201c, \u201eDomovini\u201c i \u201eMali Hrvat\u201c. \u00a0<\/p>\n<p>Po\u010detnica iz 1942. je zasigurno domoljubna i to, moglo bi se re\u0107i, veselo domoljubna.\u00a0 Uz znanje, ona nastoji u djeci potaknuti ljubav za njihovo selo, kraj i domovinu.\u00a0 U njoj nema nikakvih oblika mr\u017enje protiv ikoga ili i\u010dega.\u00a0 Bosna i Hercegovina je uklju\u010dena kao dio domovine i u knjizi se govori o Bajramu kao i o Bo\u017ei\u0107u, te o D\u017eaferu i Salki kao i o Mari, \u0110uki i Stipi.\u00a0 Na koncu \u0161tiva \u201eDomovina\u201c uskli\u010de se \u201e\u017divjela Hrvatska!\u201c i uz to se ipak dodaje \u201e\u017divio Poglavnik!\u201c (st. 94.) \u00a0<\/p>\n<p><strong><br \/>Po\u010detnica iz 1949.<\/strong><\/p>\n<p>Ova po\u010detnica je mekih korica u tmurnim bojama.\u00a0 De\u010dko i curica, koji idu u \u0161kolu, tako\u0111er su u poti\u0161tenim bojama, preozbiljni su i u manje ili vi\u0161e, \u201enedefiniranim\u201c selja\u010dkim narodnim odorama.\u00a0 Svi crte\u017ei u knjizi su crno-bijeli.\u00a0 Drugi dio, \u201e\u010citanka\u201c, nije podijeljen na podnaslove nego su \u0161tiva i pjesme razbacani bez kakva tematskog reda, ali izme\u0111u uobi\u010dajenih dje\u010djih \u0161tiva stalno se ubacuju i ona s ideolo\u0161kim nabojem.\u00a0 Ve\u0107 na stranici 16 je crte\u017e de\u010dka Mome s \u201epartizankom\u201c kapom na glavi i u \u201epionirskoj\u201c odori, a onda slijede i druga djeca u takvim odorama.\u00a0 Na stranici 20 djeca (koja tek u\u010de slova!) raduju se zidnim novinama izvje\u0161enim na plo\u010di s dvije petokrake.\u00a0 Na str. 26 predstavljeno je slovo \u201eT\u201c, ali nije te\u0161ko pogoditi kako se najbolje pamti slovo \u201eT\u201c!\u00a0 Tu je nacrtana skupina ljudi koji nose Titovu sliku i natpise: \u201eTito, Tito, Tito; Svi smo Titovi, Tito nas vodi\u201c.\u00a0 Ispod slike je tekst:<br \/>Sav je narod veseo:<br \/>Ti-to, Ti-to, Ti-to!<br \/>Tito nas voli.<br \/>Mi smo Titovi.<br \/>Tito je sin domovine.<br \/>S Titom je sav narod.<br \/>Svi smo Titovi.<\/p>\n<p>Slovo \u201eP\u201c se vje\u017ebalo uz tekst kako pioniri stupaju i pjevaju, u pionirskim su odorama i s \u201epartizanakom\u201c na glavi, te s jugo-zastavama i natpisom \u201eTito\u201c (str. 30).<br \/>A na strani 31 tata Pajo iz Armije pi\u0161e pismo sinu Peri i u pismu nagla\u0161ava kako pioniri \u201evole Tita i armiju\u201c.\u00a0 \u201eO\u201c &#8211; otac se vra\u0107a iz rata.\u00a0 Naravno s \u201epartizankom\u201c na glavi, u od Nijemaca popaljeno selo.\u00a0 \u201e\u0160\u201c \u2013 u \u0161umi su partizani, \u201eNarod je poslu\u0161ao \u0160imuna.\u00a0 \u0160uma je \u0161titila narod.\u201c \u201eB\u201c \u2013 \u201eBila je borba\u201c (uz crte\u017e partizana na fronti).\u00a0 \u0160vabe su palile sela i ubijali narod.\u00a0 \u201eSa \u0160vabama su i\u0161li usta\u0161e\u201c.\u00a0 \u201eBorba nam je donijela pobjedu\u201c.\u00a0 \u201eDanas vi\u0161e nema rata.\u00a0 Mi smo pobijedili.\u00a0 Nema vi\u0161e usta\u0161a ni \u0160vaba.\u00a0 Borba nas je spasila.\u00a0 Mi smo slobodni.\u201c\u00a0 Zanimljivo je da nema vi\u0161e usta\u0161a, al&#8217; se ne ka\u017ee da nema \u010detnika! \u00a0<\/p>\n<p>Kako bi se moglo u\u010diti slovo \u201eZ\u201c a ne govoriti o zvijezdi, odnosno zvijezdi petokraki.\u00a0 Tu je i Zoran koji je crtao zvijezde za \u201evrijeme \u0160vaba\u201c, bio zatvoren, partizani ga oslobodili, i on postao partizan.\u00a0 Na crte\u017eu su zgrade s nacrtanim zvijzdama po zidu i imenom Tito, latinicom i \u0107irilicom.\u00a0 \u201eZvijezda je znak slobode.\u00a0 Svi, koji se bore za slobodu, nose crvenu zvijezdu&#8230;.\u00a0 Zato i mi nosimo zvijezdu na kapama.\u00a0 I mi smo nosili borcima jelo i po\u0161tu.\u201c\u00a0 \u201eBorbom su protjerali \u0160vabe i izdajice.\u201c\u00a0 A zna se, izdajice su bili svi koji nisu bili za Tita i partizane!<\/p>\n<p>\u201eF\u201c se najbolje u\u010di uz rije\u010d fa\u0161isti!\u00a0 Tako su fa\u0161isiti odveli postolara Franu i mu\u010dili ga da izda svoje drugove, osudili ga na smrt a on, \u201ePod vje\u0161alima je uskliknuo: Smrt fa\u0161izmu \u2013 Sloboda narodu!\u201c\u00a0 (str. 47)<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" size-full wp-image-6907\" style=\"margin: 3px; vertical-align: middle;\" alt=\"pocetnica49\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_jesen_pocetnica49.gif\" width=\"515\" height=\"709\" \/><br \/>Rije\u010di Hrvoje i Hrvat poma\u017eu kod u\u010denja slova \u201eH\u201c, ali ne daj Bo\u017ee da se to ne bi \u201euravnote\u017eilo\u201c s \u201eJ\u201c i \u201eS\u201c!\u00a0 Tekst glasi: \u201eHrvoje i Jovo dva su dobra druga.\u00a0 Hrvoje je Hrvat, a Jovo je Srbin.\u00a0 Hrvati i Srbi zajedno su oslobodili Hrvatsku od fa\u0161ista.\u201c (str. 49)<\/p>\n<p>\u201e\u017d\u201c se najlak\u0161e u\u010di uz rije\u010di \u017darko, \u017divko i \u017eivjeli, posebice sljede\u0107im uzvicima:<br \/>\u017divjeli pioniri!<br \/>\u017divio Mar\u0161al Jugoslavije drug Tito!<br \/>\u017divjela hrabra jugoslavenska armija!<br \/>\u017divjela Narodna Republika Hrvatska! (str. 53).<\/p>\n<p>\u201eLj\u201c se u\u010di uz pri\u010du o ljubavi, ali ne o svakakvoj, nego o \u201eBratskoj ljubavi\u201c(str. 59).\u00a0 Tu je crte\u017e dje\u010daka u srpskoj i vr\u0161njaka mu u hrvatskoj (zagorskoj) narodnoj no\u0161nji.\u00a0 Stevo i Ivo pjevaju \u201eDru\u017ee Tito, na\u0161 ro\u0111eni brate, \u0161to sjedini Srbe i Hrvate.\u201c\u00a0 A zatim Smilja i Ljerka pjevaju onu poznatu \u201e Dru\u017ee Tito, ljubi\u010dice bijela&#8230;.\u201c, a ispod pjesme je usklik: \u201eZa domovinu \u2013 Za Tita Naprijed!\u201c (str. 60)<\/p>\n<p>Slijedi \u201e\u010citanka\u201c, koja je prepuna revolucije, Tita, partizana, petogodi\u0161njeg plana, tvornica, pionira udarnika, te fa\u0161ista i narodnih neprijatelja&#8230;.\u00a0 \u201e\u010citanka\u201c ima 65 stranica i na njima nabrojih spominjanje pionira 20 puta, a jedan od njih obe\u0107aje: \u201eLjubit \u0107u svoje roditelje i bra\u0107u, sav radni narod, svoju domovinu i druga Tita, a mrziti sve one, koji bi htjeli da nam otmu slobodu.\u201c\u00a0 Drugi pionir odmah poslije prvog razreda odlazi \u201ena prugu\u201c.\u00a0 Djeca mar\u0161iraju, igraju se rata protiv fa\u0161ista koji se spominje 11 puta.\u00a0 Titovo ime se spominje 20 puta; partizani (spasioci) 7 puta, \u010dak i Acu Rankovi\u0107a jednom.\u00a0 Pri koncu se slavi \u201enarodna armija\u201c, \u201enarodni heroji\u201c, a kako bi knjiga mogla pro\u0107i bez pjesmice \u201eTitovo kolo \u2013 koga ne bi vo&#8217;lo!\u201c\u00a0 Tito je \u201eBosi dje\u010dak\u201c kojeg \u201eod \u0161kole nije mogao odvratiti ni studeni vjetar, ni ki\u0161a.\u201c\u00a0 \u201eTaj negda\u0161nji dje\u010dak dana\u0161nji je heroj, mar\u0161al Jugoslavije, na\u0161 Josip Broz-Tito.\u201c\u00a0 Na kraju je i najve\u0107a radost mladih pionira, susret i slika s drugom Titom!\u00a0 A knjiga zavr\u0161ava poklikom \u201eZa domovinu \u2013 Za Tita \u2013 Naprijed!\u201c<\/p>\n<p>O bratstvu Srba i Hrvata trabalo je iz malena pjevati:<br \/>Dva ro\u0111ena brata:<br \/>Srbin uz Hrvata.<br \/>Srca slo\u017eno biju,<br \/>O\u010di radost siju.<br \/>Ruka ruku ste\u017ee<br \/>I bratstvo ih ve\u017ee. (str. 77).<\/p>\n<p>Plodove takvog odgoja i bratstva najbolje smo vidjeli unatrag nekoliko godina u Vukovaru, Gospi\u0107u, \u0160kabrinji, Dubrovniku&#8230;.<br \/><strong><br \/>Po\u010detnice ovodobne<\/strong><\/p>\n<p>Sad zavirimo i u ud\u017ebenike prvog razreda na\u0161ih dana.\u00a0 U ruci su mi dva ud\u017ebenika i radne bilje\u017enice koje idu uz njih:\u00a0 Ante Be\u017een i Vesna Budinski. Prvi koraci: Po\u010detnica za prvi razred osnove \u0161kole.\u00a0 Zagreb, Profil, 2007., (148 str.) i Radna bilje\u017enica (100 str.).\u00a0 Dr. sc. Ivan De Zan et al. Na\u0161 svijet 1:\u00a0 Ud\u017ebenik prirode i dru\u0161tva s CD-om za 1. razred osnovne \u0161kole. Zagreb,\u0160kolska knjiga, 2008., (94 str.) i Radna bilje\u017enica (68 str.).<\/p>\n<p>Pri prvom pogledu lako je zamijetiti da su ovi ud\u017ebenici ljep\u0161i, moderniji, pedago\u0161ki suvremeniji i djeci \u201eprijateljskiji\u201c od onih iz \u201ebiv\u0161ih\u201c vremena.\u00a0 Usput zamijetih, premda se u njima govori o modernom \u017eivotu, oni ni ne spominju kompjutere\/ra\u010dunala, a znamo da dana\u0161nja djeca u tim godinama, u najvi\u0161e slu\u010dajeva, po\u010dinju \u201ekljucati\u201c po tim modernim \u201emozgovima\u201c.\u00a0 Ali ovdje ne \u0107emo o tome, nego je rije\u010d o ideolo\u0161kim \u201ecrtama\u201c u pu\u010dko\u0161kolskim po\u010detnicama.<\/p>\n<p>Nije te\u0161ko uo\u010diti da su ovo \u201egradske\u201c knjige, pripremljene za gradsku djecu.\u00a0 Dvije knjige pod naslovom Prvi koraci nemaju ni\u0161ta o selu, kao da i ne postoji.\u00a0 U Radnoj bilje\u017enici ima \u010detiri crte\u017ea indijanskih \u201e\u0161atora\u201c (tipee) iza koji poviruju dva mali\u0161ana u indijanskim tradicionalnim no\u0161njama (str. 21), ali nema ni\u0161ta o hrvatskim selima ili koji crte\u017e iz tolikog bogatstva hrvatskih narodnih no\u0161nji.\u00a0 U ud\u017ebeniku Na\u0161 svijet ima poglavlje \u201eSelo \u2013 mjesto u kojem \u017eivim\u201c, ali nema tu ni\u0161ta o seljacima ili \u017eivotu na selu, nego ne\u0161to malo kako ku\u0107e na selu imaju oku\u0107nice. \u00a0<\/p>\n<p>Kad je rije\u010d o domoljublju, stvari stoje ovako:\u00a0 U ud\u017ebeniku Prvi koraci, na stranici koja govori o slovu \u201eH\u201c nacrtana je karta Republike Hrvatske \u201eobu\u010dena\u201c u crveno-bijele kockice.\u00a0 Tu je i velikm slovima ime \u201eHrvatska\u201c i re\u010denica \u201eHrvatska je moja domovina\u201c. (str. 54.)\u00a0 Kod u\u010denja pisanog slova \u201eN\u201c uvr\u0161tena je pjesma \u201eNa\u0161 put\u201c koja na dva mjesta spominje \u201eLijepu na\u0161u.\u201c\u00a0 Nadat se je da u\u010ditelji ipak tuma\u010de djeci o kojoj se zemlji radi.\u00a0 Radna bilje\u017enica koja ide uz gore spomenutu po\u010detnicu spominje Hrvatsku opet samo kod vje\u017ebanja slova \u201eH\u201c.\u00a0 Tekst glasi: \u201eHrvatska je moja domovina.\u00a0 Volim Hrvatsku.\u00a0 Tu sam se rodio.\u00a0 Hrvatska je lijepa.\u201c (str. 68) \u00a0<\/p>\n<p>Ud\u017ebenik Na\u0161 svijet je ipak ne\u0161to slikovitiji kad se ti\u010de Hrvatske.\u00a0 Tu je crte\u017e \u0161kole, a pred \u0161kolom visi hrvatski barjak (str. 10.), a u razredu iznad plo\u010de visi hrvatski grb (str. 18.).\u00a0 U poglavlju o blagdanima govori se i o \u201eDanu neovisnosti\u201c (str. 81.).\u00a0 Uz sliku s nekoliko hrvatskih zastavica, tekst pou\u010dava: \u201eDomovina je dr\u017eava u kojoj \u017eivimo.\u00a0 Na\u0161a se domovina zove Republika Hrvatska.\u00a0 Dan neovisnosti slavimo 8. listopada.\u00a0 Mi volimo svoju domovinu.\u201c\u00a0 Djeca trebaju odgovoriti kako su proslavili Dan neovisnosti i opisati hrvatsku zastavu.\u00a0 Na str. 57. Radne bilje\u017enice djeca uvje\u017ebavaju ono \u0161to je re\u010deno i zadano u ud\u017ebeniku uz \u201eDan neovisnosti\u201c.<\/p>\n<p>Zamijetiti je da se u ovim ud\u017ebenicima dobro pazi da ne bi \u201epretjerali\u201c u \u201ehrvatovanju\u201c.\u00a0 Domoljublje je ograni\u010deno na Republiku Hrvatsku i za one koji su ro\u0111eni u njoj.\u00a0 Ali nema nikakve poruke malim Hrvati\u0107ima koji su ro\u0111eni izvan RH, negdje u svijetu, a koji se budu slu\u017eili ovim po\u010detnicama.\u00a0 Ima li potrebe i njima natuknuti \u0161to bi Hrvatska za njih trebala zna\u010di i tko su Hrvati, premda nisu ro\u0111eni u Republici Hrvatskoj?<\/p>\n<p>Ud\u017ebenici kojima se slu\u017ee prva\u0161i u \u017eupanijma Bosne i Hercegovine (Federacije) u kojima obitavaju Hrvati su slijede\u0107i:\u00a0 Terezija Zoki\u0107, Jadranka Brali\u0107 i Marija Musa.\u00a0 Po\u010detnica \u2013 Tajna slova \u2013 za 1. razred osmogodi\u0161nje osnovne \u0161kole. Mostar, \u0160kolska naklada, 2007., (202 str.), Terezija Zoki\u0107 i Jadranka Brali\u0107. Radna bilje\u017enica B za hrvatski jezik u 1. razredu osnovne \u0161kole \u2013 Tajna slova 1. Zagreb, \u0160kolska knjiga,\u00a0 2007., (122str.),\u00a0 Dr. sc. Ivan DeZan i dr. sc. Mario Vasilj. Priroda i dru\u0161tvo \u2013 Ud\u017ebenik za prvi razred osnovne \u0161kole, Mostar: \u0160kolska naklada, 2006., (72str.).<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" size-full wp-image-6908\" style=\"margin: 3px; vertical-align: middle;\" alt=\"pid2010\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_jesen_pid2010.gif\" width=\"515\" height=\"705\" \/><br \/>\u010cim se otvore knjige tiskane u Mostaru vidi se da su morale pro\u0107i kroz pet razli\u010ditih \u201eimprimatura\u201c!\u00a0 Kako je u Bosni i Hercegovini sve \u201ezapuntano u dra\u010di i kupini\u201c, tako je i s ud\u017ebenicima.\u00a0 U tom mete\u017eu, Hrvati posebice moraju biti oprezni da ih se ne okrivi za razbijanje dr\u017eave (jer takvima su oduvijek bili!).\u00a0 Ta se opreznost i samozataja o\u010dituje i u ovim po\u010detnicama.\u00a0 Tako se srame\u017eljivo provukla rije\u010d \u201eHrvat\u201c u Po\u010detnici na str. 84. i u Radnoj bilje\u017enici na str 60 kao primjer rije\u010di koje po\u010dinju slovom\u00a0 \u201eH\u201c.\u00a0 Isto tako \u201eHercegovina\u201c u Po\u010detnici na str. 149.\u00a0 Na 183. str. po\u010dinje dio knjige \u201eLjepote na\u0161eg jezika\u201c i sre\u0107om ispod naslova je slika na kojoj pi\u0161e \u201ehrvatski\u201c.\u00a0 Dakle, ipak u\u010dimo hrvatski, a ne \u201ena\u0161ki\u201c.\u00a0 U ud\u017ebeniku Priroda i dru\u0161tvo zmijetiti je (str. 18) da na slici vise miniaturni crven-bijeli-plavi barja\u010di\u0107i i to je sve \u0161to se ti\u010de nacionalnog identiteta hrvatske djece.\u00a0 Ovo je samo si\u0107u\u0161ni uzorak prilika u BiH.\u00a0 Treba ve\u0107 od malih nogu nametnuti ne \u201eideologiju\u201c zdrave ljubavi za ono tko smo i \u0161to smo, te u isto vrijeme prihva\u0107anje i po\u0161tivanje drugih i druga\u010dijih, nego \u201eideologiju\u201c samozataje (barem kod Hrvata) i pre\u0161u\u0107ivanja drugih.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dne misli<\/p>\n<p>Analizirane po\u010detnice tek su mali uzorci vremena u kojima su pisane.\u00a0 Prve dvije (iz 1942. i 1949.) pisane su u razmaku od samo sedam godina, obje za hrvatsku djecu (ili ova druga za djecu Hrvatske!), ali izme\u0111u njih je ogroman jaz.\u00a0 Ona iz 1942. nastoji promicati hrvatsko domoljublje i radost da Hrvati imaju dr\u017eavu.\u00a0 U njoj nema nekih ideolo\u0161kih, usta\u0161kih, natruha osim na dva mjesta.\u00a0 Druga (ona iz 1949.) je puna revolucije, Tita, partizana i pionira koji bi ve\u0107 u tim godinama trebali znati sto je fa\u0161izam, petogodi\u0161nji plan, i\u0107i \u201ena prugu\u201c, biti udarnici i mrziti druge koji su protivnici re\u017eima.\u00a0 To je po\u010detnica za mlade revolucionare!<\/p>\n<p>Stje\u010de se dojam da su dana\u0161nje po\u010detnice iz RH oprezne u domoljublju, posebice Prvi koraci, a o onima iz BiH, kojima se slu\u017ee uglavnom hrvatska djeca, da i ne govorim.\u00a0 I jedne i druge, \u010dini se, \u201elak\u0161e\u201c govore o vjerskim blagdanima, nego o domoljublju.\u00a0 Dok, recimo, u Americi od najmla\u0111ih \u0161kolskih dana djeci se ulijeva ljubav za Ameriku, nacionalni ponos, a vjersko je ostavljeno za privatne \u0161kole, Crkvu i obitelj.\u00a0 Ud\u017ebenici pokazuju da kod nas u ova vremena njegovanje i ja\u010danje domoljublja ipak nije politi\u010dki korektno ili probita\u010dno.<\/p>\n<p>Uspore\u0111uju\u0107i spomenute po\u010detnice, zaklju\u010diti nam je da je jedino ona iz 1949. (i sli\u010dne koje su slijedile u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji) bila puna ideolo\u0161kog nasilja, u prvom redu nad si\u0107u\u0161nom djecom, a zatim nad roditeljima i u\u010diteljima koji su morali to s djecom \u010ditati, gledati i slu\u0161ati.\u00a0 Ali posljedice ovog i ovakih ud\u017ebenika osje\u0107aju se i danas.\u00a0 Svjedoci smo da jedan broj ljudi koji su u\u010dili iz ovakvih po\u010detnica jo\u0161 uvijek \u017eivi u svjetonazoru kojim su bili zadojeni kao \u201epioniri\u201c.\u00a0 Oni i dalje vode borbu koju je u \u0161umi \u201ezapo\u010deo drug Tito.\u201c\u00a0 Premda su \u201epotjerali \u0160vabe i izdajice\u201c, naprijatelji im se, kao fatamorgana, stalno pojavljuju pred o\u010dima.\u00a0 Vidimo ih i danas u kapama \u201epartizankama\u201c, pioniriskim maramama i sa slikom njima nezaboravnog i dragog diktatora.\u00a0 Jednostavno se ne mogu osloboditi pro\u0161loti; ostali su i dalje na rubu \u201e\u0161ume.\u201c\u00a0 Bilo bi ipak vrijeme da takvi, i svi koji \u017eive u ideolo\u0161kim bunkerima bilo koje vrste, izi\u0111u iz njih i osjete \u0161to zna\u010di biti stvarno slobodan \u010dovjek.\u00a0 Ali \u201ezub vremena\u201c \u0107e i dalje mljeti sve ideolo\u0161ke zablude, a u tim svim mijenama va\u017eno je da hrvatski pedagozi prire\u0111uju po\u010detnice koje \u0107e prva\u0161i s rado\u0161\u0107u \u010ditati, koje \u0107e biti zanimljivi izvori znanja i radosti, koje \u0107e zacrtavati temelje dobrog karaktera, samopouzdanja, samosvijesti i zdrava ponosa na ono tko su i \u0161to su, po\u0161tivanje svih ljudi, kao i ljubav za svoj hrvatski narod, kulturu i domovinu.<\/div>\n<div style=\"text-align: right;\"><span style=\"font-size: 8pt;\"><strong>prof.dr.Ante \u010cuvalo, HS | LJ::portal<br \/><\/strong><\/span><\/div>\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-6905\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"pocetnice\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_jesen_pocetnice.gif\" width=\"150\" height=\"113\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_jesen_pocetnice.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/09\/novo_jesen_pocetnice-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Stara izreka veli da je knjiga najbolji prijatelj.\u00a0 Ali ima svakovrsnih knjiga.\u00a0 One mogu biti \u0161to god \u010dovjek od njih \u017eeli napraviti \u2014 mogu biti izvor znanja, kulture, lijepog odgoja i nadahnu\u0107a ili, s druge strane, mogu biti oru\u0111e za pranja mozga, zaglupljivanje i manipulaciju; mogu biti izvor mr\u017enje i drugih zala; mogu biti otrov&#8230;  <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":6905,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-6909","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6909","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6909"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6909\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6905"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6909"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6909"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6909"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}