{"id":7098,"date":"2010-10-05T09:52:50","date_gmt":"2010-10-05T07:52:50","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/10\/05\/michael-obrien-veeras-u-metkoviu\/"},"modified":"2010-10-05T09:52:50","modified_gmt":"2010-10-05T07:52:50","slug":"michael-obrien-veeras-u-metkoviu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/michael-obrien-veeras-u-metkoviu\/","title":{"rendered":"Michael O’Brien ve\u010deras u Metkovi\u0107u"},"content":{"rendered":"
\"otok_svijeta\"Udruga Narenta, \u017eupa Sv. Ilije i \u017eupa Sv. Nikole iz Metkovi\u0107a\u00a0 u utorak u Gradskom kulturnom sredi\u0161tu, s po\u010detkom u 19:30 organiziraju promociju romana ‘Otok svijeta’ poznatoga kanadskog knji\u017eevnika Michaela O’Briena.
O’Brienov roman prati sudbinu glavnog lika Josipa Laste i hrvatskoga naroda kroz te\u0161ka vremena II. svjetskog rata i pora\u0107a pa sve do zavr\u0161etka Domovinskog rata.
Roman \u0107e predstaviti sam autor i nakladnik hrvatskog izdanja g. Mate Krajina. Dolazak ovako poznata svjetskog pisca doga\u0111aj je od prvorazredne vrijednosti za na\u0161 grad pa ne propustite iz prve ruke doznati kako je taj roman nastao i \u0161to je knji\u017eevnika motiviralo da ga napi\u0161e.<\/p>\n

<\/p>\n

Krug je, valjda, zatvoren<\/strong><\/p>\n

Treba Bogu zahvaliti \u0161to je Michael O’Brien napisao ovaj roman, a naro\u010dito \u0161to ga je napisao na engleskom. Istina iznesena u njemu tako odudara od slu\u017ebene istine koja nam se nastoji utuviti u glavu. Josip Lasta predstavnik je svih onih nebrojenih hrvatskih sudbina razasutih diljem domovine i diljem svijeta. Zlo ih je pr\u017eilo, oni umjesto da odgovore mr\u017enjom, odgovaraju dobrim i nadom u bolje sutra.<\/p>\n

\u00bbStar sam. Vrijeme se otkrilo i bacilo svoju tlapnju vje\u010dnosti, iako je zapravo i ono dio vje\u010dnosti. \u010cistim hodnike, iznosim sme\u0107e, nastojim se ne uznemiravati zbog buke automobila i pneumatskih \u010deki\u0107a koji razbijaju ulicu ispred ku\u0107e, kako bi polo\u017eili jo\u0161 jedan asfaltni sloj \u0161to \u0107e ga budu\u0107i nara\u0161taji iskapati. Velik je ovo grad. Iako u njemu \u017eivim ve\u0107 gotovo \u010detrdeset godina, jo\u0161 mi uvijek nije jasno kako opstaje.\u00ab (str. 6.)<\/p>\n

Zvu\u010de prili\u010dno idili\u010dno ove prve rije\u010di romana, zar ne? O’Brien nas vodi pred kraj \u017eivotnog putovanja osobe koja je po svemu bila izuzetna, naro\u010dito po dobroti i patnji. U pogovoru pisac ka\u017ee da je od svega najnevjerojatnije to da se sve dogodilo u stvarnosti, izuzev onog \u00bbsvakodnevnog\u00ab. Pa o \u010demu se radi?<\/p>\n

U prvom poglavlju nazvanim \u00bbPlanine\u00ab pred o\u010dima nam se rasprostire tipi\u010dna hrvatska seoska sredina po\u010detkom \u010detrdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Istina, rat je, ali selo je osamljeno u brdima i nadaju se da do njih ne \u0107e do\u0107i ta kataklizma. Glavni junak Josip Lasta ima 10-ak godina. \u017divi sa svojim roditeljima, posje\u0107uje crkvu i voli fra Antu koji im tako lijepo govori o Bogu i o \u017eivotu. Jednoga se dana i zaljubljuje u vr\u0161njakinju Josipu. \u017divot je zaista prelijep. A onda ga otac vodi u Split. Koja milina! Prolaze\u0107i kroz Mostar, \u0160iroki Brijeg, Dalmaciju upoznaje koje su sve strane u sukobu. Stje\u010de \u017eivotna iskustva, ali mu je to sve jo\u0161 daleko. Tetka, koja je \u010dasna sestra, \u010dasti ga \u010dokoladom. U pam\u0107enje mu se urezuje o\u010dev zabrinuti lik dok se moli ispred vrata zatvorene splitske katedrale. Pamti i da je fra Ante zavr\u0161io \u0161kolu na \u0160irokom Brijegu. Mo\u017eda i on postane fratar, tko zna?<\/p>\n

Naslov drugog poglavlja brutalno je jasan: \u00bbKrv\u00ab. Po prvi put u \u017eivotu Josip iskusuje rugobu zla dok u susjednom selu tra\u017ei \u017eenu koja \u0107e pomo\u0107i njegovoj susjedi poroditi dijete. Iznenada se za\u010dulo pu\u0161karanje. U selo su nahrupili neki bradati ljudi. Ne uspijeva pobje\u0107i. Jedan od njih zabuljio se u njega i pita ga za ime i prezime. Nakon odgovora pu\u0161ta ga da pobjegne. Josip se vratio ku\u0107i, ali tamo je tako\u0111er sve ve\u0107 bilo zapaljeno. Otac i majka ubijeni, Josipa tako\u0111er. Na crkvenim vratima zati\u010de mrtvog fra Antu. Hostije razbacane po crkvi i umrljane krvlju. Jede ih, jede… i bje\u017ei glavom bez obzira od sveg tog zla. Kamo, pojma nema, samo naprijed, naprijed.<\/p>\n

I tako po\u010de Josipovo prerano odrastanje i hrvanje s nevoljama. Nakon raznoraznih peripetija na\u0161ao se u Sarajevu kod tetke. Ubrzo i rat zavr\u0161ava. Tetak partizan vra\u0107a se ku\u0107i. Josip u njemu prepoznaje vojnika koji ga je pustio, ali ne i druge, uklju\u010div\u0161i roditelje i Josipu. Ponovno bje\u017ei. Zati\u010demo ga kao punoljetna mladi\u0107a u Splitu. Studira. Privla\u010di ga matematika, svemir, filozofija. Bavi se \u0161portom da pobijedi u\u017eas svojih sje\u0107anja. Iako razmi\u0161lja o svemu, nastoji o sebi pro\u0161iriti apoliti\u010dnu sliku. Ipak, jednoga dana ulazi u krug ljudi koji se potajno okupljaju i pri\u010daju o kulturi, umjetnosti… \u010cak po\u010dinju izdavati i novine. Josip se u me\u0111uvremenu i \u017eeni. Za\u010delo mu se dijete. Objavljuje svoju prvu knjigu, pi\u0161e i pjesme. Izgleda da sve sjeda na svoje mjesto. A onda jedne ve\u010deri nogom razvali\u0161e vrata, izvuko\u0161e ga iz postelje i odvedo\u0161e u nepoznato. Netko ih je izdao. Ispitivanje, strahote Golog otoka. Jedne burevite, mrzle, te\u0161ke no\u0107i, uspijeva pobje\u0107i. Dokopao se i Splita. Saznaje da ih je izdao brat njegova punca, komunist. Htio ga je ubiti, kao i onog \u010duvara na Golom otoku. Ne\u0161to je prevagnulo da to ne u\u010dini, iako mu je ovaj rekao za smrt svih njegovih najmilijih. Uspijeva pobje\u0107i u Italiju. Smjestili su ga u ludnicu, jer od nutarnje boli vi\u0161e nije funkcionirao kao \u010dovjek. Oporavlja se korak po korak da bi na kraju dospio do Amerike. Nastoji pre\u017eivjeti u tom novom svijetu. Zna za patnje onih s Bleiburga. Ne \u0107emo vi\u0161e o radnji, spomenimo samo onaj nesporazum sa Srpkinjom, prodava\u010dicom u ribarnici. Ona je od njega mislila da je jugoslavenska uhoda, da bi se na kraju uspostavilo da je najvjerojatnije robijao na Golom otoku zajedno s njezinim sinom, uvjerenim komunistom.<\/p>\n

Treba Bogu zahvaliti \u0161to je Michael O’Brien napisao ovaj roman, a naro\u010dito \u0161to ga je napisao na engleskom. Istina iznesena u njemu tako odudara od slu\u017ebene istine koja nam se nastoji utuviti u glavu. Josip Lasta predstavnik je svih onih nebrojenih hrvatskih sudbina razasutih diljem domovine i diljem svijeta. Zlo ih je pr\u017eilo, oni umjesto da odgovore mr\u017enjom, odgovaraju dobrim i nadom u bolje sutra.<\/p>\n

O ovom romanu, i o njegovu piscu, pisalo se i govorilo u Hrvatskoj i u BiH, ali uglavnom u onim javnim glasilima koje nazivaju \u00bbdesnima\u00ab. Pa tko je taj Michael O’Brien da bi ga se smjelo preskakati? \u017divi u Kanadi, pi\u0161e uspje\u0161nice ocijenjene s 5 zvjezdica \u010dak i na Amazon.com. Uz to slike mu se i murali nalaze u crkvama i muzejima diljem Sjeverne Amerike i Kanade. O\u010dito, neva\u017ena neka li\u010dnost!!!<\/p>\n

Kolikogod mi se svi\u0111a ovaj roman i kolikogod ga ocjenjujem izvrsnom ocjenom, te\u0161ko ga \u010ditam kao ni jedan drugi. Previ\u0161e je tu muke, previ\u0161e je ona stvarna, previ\u0161e je majstorski ispisana. Taman i sve ovo znali prije samog \u010ditanja, na kraju vi\u0161e nismo isti. \u017dudimo samo da krug patnji kona\u010dno bude zatvoren i da se uka\u017ee sunce, svima, a ne samo nama.<\/p>\n

Rekosmo na po\u010detku da je Josip starac u tu\u0111oj zemlji. Na kraju romana on je u svojoj zemlji, vratio joj se makar star, i ponovno razgovara s lastavicom kao nekad u djetinjstvu. Ona polazi i on je pita kamo ide? \u00bbNije potrebno pitati. Ve\u0107 je izgovoreno.\u00ab (str. 721.)<\/p>\n

(Jasno\u0107a pogled\u00e2, Radiopostaja \u00bbMir\u00ab Me\u0111ugorje, Me\u0111ugorje, 22. kolovoza 2010., 13.15 \u2013 13.45)<\/p>\n

fra Miljenko Stoji\u0107 | Osvrti – Radio “MIR” Me\u0111ugorje | www.miljenko.info<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"otok_svijeta\"Udruga Narenta, \u017eupa Sv. Ilije i \u017eupa Sv. Nikole iz Metkovi\u0107a\u00a0 u utorak u Gradskom kulturnom sredi\u0161tu, s po\u010detkom u 19:30 organiziraju promociju romana ‘Otok svijeta’ poznatoga kanadskog knji\u017eevnika Michaela O’Briena.
O’Brienov roman prati sudbinu glavnog lika Josipa Laste i hrvatskoga naroda kroz te\u0161ka vremena II. svjetskog rata i pora\u0107a pa sve do zavr\u0161etka Domovinskog rata. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":7096,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-7098","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7098","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7098"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7098\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7098"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7098"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7098"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}