Do\u0111em jutros na kiosk u Tomislavgradu po \u201cSlobodnu\u201d i pru\u017eim trafikantici \u0161est kuna, ali mi ona uzvrati da mo\u017ee napla\u0107ivati samo u markama. Dala mi je novine na veresiju, kao dobrom poznaniku, a ja se sjetih medijskih izvje\u0161\u0107a o tome kako je Federalna vlada donijela propis da se na podru\u010dju Federacije u platnom prometu mo\u017ee od 1. listopada koristiti samo konvertibilna marka. Odmah sam oti\u0161ao u banku i svoju kunsku pla\u0107u razmijenio u marke. <\/p>\n
I to nakon desetak minuta \u010dekanja. Jer, pred \u0161alterom se stvorio red onih koji mijenjaju u marke svoje kune i eure. Zatim svratim u kafi\u0107 gdje je konobar uvjeravao jednoga gosta da ne smije pi\u0107e naplatiti u kunama. Jer \u0161to \u0107e ako mu inspekcija u blagajni na\u0111e kune ili eure. Onda se na\u0161ao netko tko je momku razmijenio kune u marke. <\/p>\n
Tu mi rodijak Ivan ispri\u010da svoju pri\u010du. Kupio deset kila mesa u jednom prodajnom centru i na blagajni pru\u017eio nov\u010danicu od sto eura. – Potezanje je trajalo deset minuta – veli Ivan. – Blagajnica ne\u0107e eure, a meni daleko i\u0107i do banke da ih razmijenim u marke. Onda sam kazao da \u0107u im ostaviti meso, pa su nekako na\u0161li na\u010din da mi razmijene sto eura u marke. <\/p>\n
U ratu je moglo <\/strong><\/p>\n Sve to govori koliku je pomutnju izazvao propis Vlade FBiH o izbacivanju iz platnog prometa kune i eura. Na duga\u010dkom pograni\u010dnom prostoru BiH, posebice na iseljeni\u010dkom i gastarbajterskom prostoru od Neuma do Livna, desetlje\u0107ima su vrijedile sve valute. Tako je i danas. Kolaju ljudi, robe i valute. Pa se ni u vrijeme komunizma takve nov\u010dane transakcije nisu mogle iskorijeniti. Poratnih se godina pla\u0107alo u markama, kunama, eurima, francima, dolarima\u2026 <\/p>\n \u010cak i nepismeni poput ra\u010dunala prera\u010dunavaju vrijednost jedne valute u odnosu na druge. Naravno da bi svima bilo dra\u017ee i lak\u0161e imati jednu valutu i njome pla\u0107ati. No, pogledajmo \u0161to ka\u017ee struka. – Ovo je odluka Federalne vlade, ali moram kazati da je bilo vrijeme uvesti malo reda u platni promet – kazao nam je Ante Krajina, ministar financija Vlade Hercegbosanske \u017eupanije. <\/p>\n – Ovo je poku\u0161aj uvo\u0111enja reda. Zar tako nije u Hrvatskoj? Tamo su na sve muke uveli euro kao plate\u017eno sredstvo, na primjer, na autocestama, a nigdje ne mo\u017ee\u0161 ni\u0161ta platiti markama. I bankari podr\u017eavaju novi propis. Dodu\u0161e, ni jedan se nije \u017eelio slikati i dati izjavu pod svojim imenom, ali su u razgovoru istaknuli neke, za njih, pozitivne. <\/p>\n – Rije\u010d je o predrasudama – veli bankar NN. – Ljudi se pla\u0161e marke ra\u010dunaju\u0107i da je vezana uz slabu dr\u017eavu kakva je BiH. No, moraju znati da je marka vezana te\u010dajem uz euro. I vrlo stabilna. Moj ujak gastarbajter di\u017ee mirovinu u eurima. A ja ga nagovaram da di\u017ee novac u markama. Za\u0161to? Jednostavnije mu pla\u0107ati, a nitko mu ne\u0107e zakinuti ni centa. \u0160to o novoj mjeri Vlade Federacije misle poslovni ljudi, vlasnici trgovina i kafi\u0107a? – To odgovara samo bankarima – veli nam Zdenko Bakovi\u0107, vlasnik prodajnih centara u Kupresu i na Kamenskom. – Morate znati da na ovom pograni\u010dnom prostoru, posebice u Tomislavgradu i Livnu, i danas vi\u0161e ljudi zara\u0111uje, ili pak prima kao mirovine, kune i eure nego marke. <\/p>\n Nema mjenja\u010dnica <\/strong><\/p>\n Sada mi moramo praviti konverzije u marke, a kod banaka samo na proviziju moramo platiti 1,5 maraka na sto eura. Ne bi ni to bio problem. Ali, ja, na primjer, imam prodajne centre u turisti\u010dkom Kupresu i na grani\u010dnom prijelazu Kamensko. Normalno je da ljudi idu u \u0161oping. Ali, moj kupac iz Hrvatske sada mora platiti u markama. <\/p>\n Kako? U Hrvatskoj ne postoji mjenja\u010dnica koja \u0107e zamijeniti kune u marke, a da bi to u\u010dinio, mora, dakle, oti\u0107i do Tomislavgrada ili Livna, 30, 40 kilometara, pa se vratiti. A Kupres je jo\u0161 slo\u017eenija stvar. Tamo \u017eivimo od turizma i dalmatinskih vikenda\u0161a. I do\u0111u ljudi subotom popodne, kada banke ne rade, kao ni nedjeljom. Oni, dakle, ne mogu popiti kavu, ako ih netko ne po\u010dasti. Ni kupiti ne\u0161to za pojesti u prodavaonicama. Apsurd!<\/p>\n \u0160to \u0107e nam marke?! – Kao privatniku ne pada mi na pamet odbiti mu\u0161teriju koja \u017eeli platiti ra\u010dun u kunama ili eurima – kazao nam je vlasnik jednog trgova\u010dkog centra, koji je \u017eelio ostati anoniman zbog mogu\u0107ih problema s inspektorima iz Sarajeva. <\/p>\n Naime, ako financijska policija u blagajni zatekne stranu valutu, uklju\u010duju\u0107i i euro, vlasnika \u0107e kazniti u iznosu od 500 do 15 tisu\u0107a konvertibilnih maraka. Ovako rigorozne kazne otvaraju dodatne mogu\u0107nosti \u0161verca budu\u0107i da \u0107e svi trgovci i ugostitelji imati svoje \u201ecrne fondove\u201c i mijenjati ispod banka. <\/p>\n Mogu\u0107a promjena dosada\u0161njeg na\u010dina pla\u0107anja u neumskim trgovinama zabrinula je kupce iz Hrvatske, koji su tamo kupovali za kune. Neki su posje\u0107ivali tamo\u0161nje trgovine na proputovanju prema Dubrovniku, dok su stanovnicima neretvanskog priobalja i Dubrova\u010dkog primorja trgovine u Neumu najbli\u017ee za kupovinu dnevne spize. <\/p>\n Mato Jeljeni\u0107 iz Topologa u Dubrova\u010dkom primorju najmanje dva puta tjedno dolazi u Neum u kupovinu. Do sada nije imao problema s pla\u0107anjem u kunama. Kune su mu primili i ju\u010der, premda je u tom trgova\u010dkom centru istaknuta obavijest da se pla\u0107anje obavlja isklju\u010divo u konvertibilnim markama. <\/p>\n – Mi maraka nemamo, a te marke od nas u Neumu nikada nisu ni tra\u017eili. Ne znam ni kako izgledaju. Vidjet \u0107emo \u0161to \u0107e dalje biti. Stanovnici Dubrova\u010dkog primorja ovdje dolaze u kupovinu, bli\u017ee im je nego i\u0107i do Stona. <\/p>\n Ako budemo primorani, mijenjat \u0107emo kune u marke – ka\u017ee Mato, koji se ipak nada da do toga ne\u0107e do\u0107i te da \u0107e kuna u Neumu i dalje ostati va\u017ee\u0107e sredstvo pla\u0107anja bez obzira na odluke iz Sarajeva.<\/p>\n
Dobro za bankare <\/p>\n![](\"http:\/\/urednik.slobodnadalmacija.hr\/DesktopModules\/DnnForge%20-%20NewsArticles\/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=\/Portals\/0\/Images\/2010-10-07\/Novosti&FileName=MARKE_EURI_KUNE16-051010.1.jpg&q=1\")
<\/p>\n
<\/strong>
Iako je Bosna i Hercegovina donijela zakon po kojemu je konvertibilna marka jedino sredstvo pla\u0107anja, u Neumu se i dalje mo\u017ee kupovati kunama i eurima, u \u0161to su se uvjerili i reporteri Slobodne Dalmacije. Na nekim trgova\u010dki centrima uredno su istaknute obavijesti i isprike kupcima, jer mogu pla\u0107ati samo u tamo\u0161njoj nacionalnoj valuti BKM-ovima ili pak kreditnim karticama, dok su cijene artikala na policama jo\u0161 uvijek ispisane u markama i kunama. <\/p>\n![\"ne_euru\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/10\/novo_jesen_ne_euru.gif\")
Mi smo grani\u010dari i moramo imat sve valute. Kreni u Hrvatsku, tribaju ti kune, kreni u Njema\u010dku, triba\u0161 eure, a sad ispada da u BiH nemere\u0161 bez marke, \u0111ava je sebi odnija. Ona me \u010ditavi \u017eivot j…. Onda, ja imam sri\u0107u da dobivam mirovinu u markama, jedan sin radi u Splitu, pa prima kune, a mla\u0111i tu kod nas zara\u0111uje marke. Pa nekako minjamo valute kad kome zatriba. Sad me stra da nas ne jami inspekcija kad minjamo valute u ku\u0107i \u2013 ka\u017ee Petar. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":7164,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[],"class_list":["post-7165","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7165","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7165"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7165\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7164"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7165"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7165"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7165"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}