{"id":7243,"date":"2010-10-14T08:22:00","date_gmt":"2010-10-14T06:22:00","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/10\/14\/polovica-svih-tumora-je-zbog-puenja-sve-vie-obolijevaju-ene-i-mladi\/"},"modified":"2010-10-14T08:22:00","modified_gmt":"2010-10-14T06:22:00","slug":"polovica-svih-tumora-je-zbog-puenja-sve-vie-obolijevaju-ene-i-mladi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/polovica-svih-tumora-je-zbog-puenja-sve-vie-obolijevaju-ene-i-mladi\/","title":{"rendered":"Polovica svih tumora je zbog pu\u0161enja, sve vi\u0161e obolijevaju \u017eene i mladi"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-7242\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"pusenje_ubija\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/10\/novo_jesen_pusenje_ubija.gif\" width=\"150\" height=\"113\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/10\/novo_jesen_pusenje_ubija.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/10\/novo_jesen_pusenje_ubija-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Prije 18 godina, kada sam do\u0161ao raditi u Centar za onkologiju i radioterapiju splitske bolnice, na 12 mu\u0161karaca koji su oboljeli od karcinoma plu\u0107a bila je jedna \u017eena. Danas je omjer jedna \u017eena na 2-3 mu\u0161karca. <br \/>Razlog ovoga je \u201eeksplozija u\u017eivanja nikotina\u201c me\u0111u \u017eenama, koje smo svakodnevno svjedoci. Ina\u010de, u Hrvatskoj 35 posto ukupne populacije \u201eu\u017eiva\u201c u dimu cigareta   i 50 posto svih tumora vezano je uz pu\u0161enje &#8211; kazuje dr. Eduard Vrdoljak, voditelj Centra za onkologiju i radioterapiju KBC-a \u201cSplit\u201d. <\/p>\n<p>Ina\u010de, onkologija je najpropulzivnija svjetska medicinska znanost ili grana koja je u proteklih 20-ak godina napravila ogroman skok u lije\u010denju najte\u017eih bolesnika.<\/p>\n<p><strong>Svjetski trendovi <br \/><\/strong><br \/>&#8211; U razmaku od 5 do 10 godina promijenio se stupanj znanja kod lije\u010dnika onkologa za oko 70 posto. Lije\u010dnik onkolog koji nije 100 posto u svom poslu i ako ne prati svjetske trendove, za pet \u0107e godina biti lo\u0161e educiran i potencijalno opasan za pacijenta. Danas bi trebalo u obliku filma pokazati lije\u010denje onkolo\u0161kih bolesnika prije 18 godina i taj bi film izgledao kao film iz doba Charlieja Chaplina. <\/p>\n<p>Prije 18 godina smo zra\u010dili kobaltnom bombom koja nije imala dovoljnu kvalitetu zra\u010denja u odnosu na dana\u0161nje moderne ure\u0111aje. Danas radimo sa \u201esvemirskom tehnologijom\u201c, koja za razliku od kobaltne bombe ne zra\u010di one dijelove tijela koje ne treba zra\u010diti &#8211; kazuje dr. Vrdoljak. Na\u017ealost, u proteklih 20 godina broj tumora je porastao i na\u017ealost jo\u0161 uvijek raste. <br \/>Rano otkrivanje <\/p>\n<p>&#8211; U\u010destalost karcinoma pove\u0107ava se za nekoliko posto godi\u0161nje, a razlozi tomu su starenje populacije, stil \u017eivota, postajemo sjedila\u010dka kultura, odnosno nezdrav \u017eivot utje\u010de na pojavnost karcinoma. Prije 18 godina sarkom crijeva nije ni postojao, odnosno postojao je, ali mi nismo znali za njega. Kada smo otkrili lijek glivek, koji dobro lije\u010di sarkom crijeva, onda smo otkrili i tu bolest. <\/p>\n<p>Za taj sarkom smo mislili da postoji u odnosu jedan slu\u010daj na milijun stanovnika, a onda smo otkrivanjem gliveka vidjeli da se u puno vi\u0161e slu\u010dajva borimo sa sarkomom crijeva. Ho\u0107u re\u0107i da je u proteklih 20 godina dijagnostika otkrila velik broj karcinoma &#8211; nastavlja dr. Vrdoljak. U proteklih 20-ak godina rana detekcija raka dojke spasila je mnoge \u017eivote. <\/p>\n<p>&#8211; Pove\u0107an je umnogome broj \u017eena koje \u0107e otkrivanjem raka u ranoj fazi spasiti sebi \u017eivot. Prije 20 godina petogodi\u0161nje pre\u017eivljavanje s rakom dojke je bilo oko 60 posto, a danas je to negdje izme\u0111u 92 i 93 posto. Za karcinom debelog crijeva, prije 20 godina razina petogodi\u0161njeg pre\u017eivljavanja je bila 50 posto, a danas je 75 posto. <\/p>\n<p>Pre\u017eivljavanje od metastaza debelog crijeva prije 20 godina je bilo izme\u0111u 6 i 12 mjeseci, a danas je dvije godine, kazuje dr. Vrdoljak. Prije su se karcinomi u pravilu vezivali uz starije osobe, no proteklih nekoliko godina sve vi\u0161e i vi\u0161e mladih ljudi obolijeva od zlo\u0107udne bolesti. <strong><\/p>\n<p>Sve \u010de\u0161\u0107i rak debelog crijeva <\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Kod mu\u0161karaca izme\u0111u 20. i 30. godine \u017eivota naj\u010de\u0161\u0107i su tumori testisa, limfoma, plu\u0107a, debelog crijeva, a kod \u017eena u istoj \u017eivotnoj dobi limfoma, dojke, plu\u0107a, debelog crijeva. Ina\u010de, rak debelog crijeva postaje ekstremno \u010dest tumor. No, nove vrste terapija na krilima molekulske biologije daju nam nade da se mo\u017eemo dobro nositi s ovim oboljenjima. <\/p>\n<p>Prije pet godina pacijenti koji su imali rak bubrega mogli su samo oti\u0107i na operaciju, a u slu\u010daju metastatskog tumora nismo imali u\u010dinkovitu terapiju. Danas se zahvaljuju\u0107i tehnikama molekulske biologije \u017eivot takvih pacijenata udvostru\u010dio &#8211; zaklju\u010duje dr. Eduard Vrdoljak. Danas je u Hrvatskoj 21 tisu\u0107a oboljelih od raka, bez raka ko\u017ee. <\/p>\n<p>Prije 17 godina u Hrvatskoj je bilo 15.069 oboljenja od raka, bez raka ko\u017ee, od \u010dega je bilo 8247 mu\u0161karaca i 6822 \u017eene. Nakon 14 godina, 2007. bilo je 20.484 oboljelih, bez raka ko\u017ee, od \u010dega 10.947 mu\u0161karaca i 9537 \u017eena. Evidentan je porast oboljelih \u017eena. U 2007. 12.682 osobe umrle su od karcinoma, dok je 1993. umrlo 10.375 oboljelih. <br \/><strong><br \/>Koji je \u201enajgadniji\u201c karcinom? <\/strong><\/p>\n<p>&#8211; To je onaj koji je mogu\u0107e u cijelosti prevenirati, nepu\u0161enjem, a od kojeg na\u017ealost godi\u0161nje umire 3000 osoba u Hrvatskoj. Rak plu\u0107a, njega ne bi dobilo 90 posto oboljelih da ne pu\u0161e, odnosno da se ostave cigareta. Dalje slijedi tumor mozga (glioblastom) i rak gu\u0161tera\u010de.<\/div>\n<p><strong><br \/><\/strong> <\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><span style=\"font-size: 8pt;\"><strong>Ivica Markovi\u0107 | Slobodna Dalmacija<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-7242\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"pusenje_ubija\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/10\/novo_jesen_pusenje_ubija.gif\" width=\"150\" height=\"113\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/10\/novo_jesen_pusenje_ubija.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/10\/novo_jesen_pusenje_ubija-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Prije 18 godina, kada sam do\u0161ao raditi u Centar za onkologiju i radioterapiju splitske bolnice, na 12 mu\u0161karaca koji su oboljeli od karcinoma plu\u0107a bila je jedna \u017eena. Danas je omjer jedna \u017eena na 2-3 mu\u0161karca. <br \/>Razlog ovoga je \u201eeksplozija u\u017eivanja nikotina\u201c me\u0111u \u017eenama, koje smo svakodnevno svjedoci. Ina\u010de, u Hrvatskoj 35 posto ukupne populacije \u201eu\u017eiva\u201c u dimu cigareta <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":7242,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-7243","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7243","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7243"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7243\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7242"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7243"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7243"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7243"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}