{"id":7267,"date":"2010-10-16T21:54:56","date_gmt":"2010-10-16T19:54:56","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/10\/16\/prije-32-godine-ubijen-bruno-bui\/"},"modified":"2010-10-16T21:54:56","modified_gmt":"2010-10-16T19:54:56","slug":"prije-32-godine-ubijen-bruno-bui","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/prije-32-godine-ubijen-bruno-bui\/","title":{"rendered":"Prije 32 godine ubijen Bruno Bu\u0161i\u0107"},"content":{"rendered":"
\"bbusic\"Prije 32 godine, u Parizu su agenti UDBE ubili hrvatskog politi\u010dara i publicista Brunu Bu\u0161i\u0107a koji se je zalagao za hrvatsko osamostaljenje i izdvajanje iz tada\u0161nje Jugoslavije. Povijesni doga\u0111aji su kasnije, me\u0111utim, pokazali da je to bio pucanj u prazno, jer je Bu\u0161i\u0107 kao personifikacija stoljetne hrvatske te\u017enje za vlastitom dr\u017eavom, nad\u017eivio njihov poku\u0161aj da njegovim ubojstvom ubiju i ideju za hrvatskim osamostaljenjem. <\/p>\n

Brunin davni predak je bio \u010duveni hrvatski hajduk Ivan Ro\u0161a Bu\u0161i\u0107, o njemu je Bruno i knjigu napisao: :\u201cIvan Bu\u0161i\u0107-Ro\u0161a, hajdu\u010dki haramba\u0161a\u201d u kojoj pi\u0161e o svom pretku uspore\u0111uju\u0107i onda politi\u010dku borbu na\u0161eg naroda i sada: “Za hrvatskoga ratnika i oporbenjaka, onda kao i sada, nije bilo razumijevanja i milosti ni na jednoj strani svijeta, ni u jednoj dr\u017eavi”.<\/p>\n

Bu\u0161i\u0107 je zarana spoznao da je svaki \u010dovjek svoja sudbina i svoj put. Ni vlast, ni mo\u0107, niti bogatstvo nisu mu zna\u010dili ni\u0161ta. Cijeli se \u017eivot borio za slobodu svoga naroda i za to je dao svoje najbolje dane i – svoj \u017eivot. U njegovoj pripovijetci \u201cStarac i \u017eivot\u201d (1955. godina) starac razmi\u0161lja: \u201cZa\u0161to \u017eivi\u0161? Da se napati\u0161, pa da umre\u0161\u201d. Ta \u017eivotna filozofija vinjanskih te\u017eaka nije mu bila strana, \u010dak ju je i potpuno usvojio. Da je ljudska egzistencija izlo\u017eena stalnoj opasnosti, nepredvidivosti i hiru sudbine, spoznaje Bu\u0161i\u0107 jo\u0161 u mladi\u0107koj dobi. Kao petnaestogodi\u0161njak u jednoj svojoj pripovijetci kroz lik starca Topana ka\u017ee: \u201cTako ti je sinko, u svitu. Niko te ne more viditi. More li te neko ubit, ubit \u0107e te. Lud je svit\u201d. <\/p>\n

Uhi\u0107en zajedno s dr. Franjom Tu\u0111manom<\/p>\n

Bruno Bu\u0161i\u0107 je, da podsjetimo, za vrijeme Jugoslavije zbog svojih politi\u010dkih stavova bio proganjan i zatvaran, te je me\u0111u prvima, nakon gu\u0161enja Hrvatskog prolje\u0107a, 12. prosinca 1972. bio uhi\u0107en i pritvoren, da bi zajedno s dr. Franjom Tu\u0111manom i dr. Dragutinom \u0160\u0107ukancem, bio optu\u017een i 13. listopada 1972. osu\u0111en na dvije godine zatvora (kao i tre\u0107eoptu\u017eeni Franjo Tu\u0111man).<\/p>\n

Nakon izlaska iz zatvora Bruno Bu\u0161i\u0107 bio je podvrgnut neprestanom nadzoru i zlostavljanju. Budu\u0107i da putovnicu nije mogao dobiti legalnim putem, Hrvatsku je napustio u rujnu 1975. s krivotvorenim putnim ispravama.<\/p>\n

Brzo postao najugledniji hrvatski politi\u010dar u inozemstvu<\/p>\n

Nakon toga je gotovo dvije godine djelovao izvan iseljeni\u010dkih organizacija, da bi se po\u010detkom 1977. godine u\u010dlanio u Hrvatsko narodno vije\u0107e (HNV). Na izborima za Drugi sabor HNV-a u svibnju i lipnju 1977. godine Bruno Bu\u0161i\u0107 je dobio daleko najvi\u0161e glasova od svih kandidata. Taj Sabor HNV-a nije samo personalnim promjenama u vodstvu organizacije simboli\u010dno naglasio ideju svehrvatske pomirbe, ve\u0107 je nagovijestio i koncepcijski zaokret u radu hrvatskog politi\u010dkog iseljeni\u0161tva.<\/p>\n

Djelovanje Brune Bu\u0161i\u0107a nije zabrinulo samo \u0161efove Udbe, nego i cijelu beogradsku politi\u010dku i vojnu vrhu\u0161ku. Pored toga, nakon kratkog vremena u izbjegli\u0161tvu Bruno Bu\u0161i\u0107 je zamijetio dvije klju\u010dne stvari. Prvo, da ni zapadne velesile, kao ni isto\u010dno-europske, komunisti\u010dke dr\u017eave na \u010delu s SSSR-om, nisu bile nimalo sklone hrvatskoj borbi za dr\u017eavnu samostalnost i nacionalnu slobodu, nego su svim sredstvima pomagale opstanak jugoslavenske dr\u017eave i Titovog re\u017eima.<\/p>\n

Doputovao na izvanredni sabor HNV-a<\/p>\n

Aktivnost Brune Bu\u0161i\u0107a, dakle, nije zasmetala samo Jugoslaviji nego i nekim me\u0111unarodnim sredi\u0161tima mo\u0107i kojima nije odgovarala pojava \u010dovjeka u hrvatskom iseljeni\u0161tvu, koji je hrvatskoj osloboditeljskoj politici mogao dati suvremene crte. Tada\u0161nje hrvatsko iseljeni\u0161tvo nije, naime, bilo sposobno na\u0161tetiti Jugoslaviji do mjere koja bi uzdrmala njezine temelje.<\/p>\n

U rujnu 1978., Bruno Bu\u0161i\u0107 je, dakle, doputovao iz Londona u Pariz radi priprema za Izvanredni sabor HNV-a, koji je bio zakazan za 20. i 21. listopada 1978. u Amsterdamu. Beograd je, vjerojatno uz pomo\u0107 nekih stranih sredi\u0161ta mo\u0107i, odlu\u010dio da se Bruno ne smije pojaviti na tom skupu gdje bi mogao preuzeti potpuno vodstvo me\u0111u hrvatskim politi\u010dkim izbjeglicama.<\/p>\n

U Beogradu je, stoga, donesena odluka \u2013 Bruno Bu\u0161i\u0107 mora biti ubijen.<\/p>\n

Francuske vlasti nikada nisu istra\u017eile ubojstvo<\/p>\n

Kad je 16. listopada 1978., nekoliko minuta poslije 23 sata ulazio u dvori\u0161te zgrade u kojoj je stanovao na adresi 57. rue de Belleville, Paris 19eme, za njim je potr\u010dao ubojica i usmrtio ga iz neposredne blizine. Svjedoci su izjavili da je jedna osoba slijedila \u017ertvu, pucala u nju i pobjegla.<\/p>\n

Nakon vi\u0161egodi\u0161nje, ne pretjerano marljive istrage, francuske vlasti su u skladu sa zahtjevom dr\u017eavnoga odvjetnika Republike Francuske od 18. lipnja 1982. obustavile istra\u017eni postupak protiv nepoznate osobe za kazneno djelo ubojstva Brune Bu\u0161i\u0107a. <\/p>\n

Posmrtni ostaci Ante Bruna Bu\u0161i\u0107a 21 su godinu le\u017eali u stranoj zemlji, na pari\u0161kom groblju Pere Lachaise gdje su njegov grob odr\u017eavali \u0161tovatelji njegova djela uz pomo\u0107 Hrvatske katoli\u010dke misije. I napokon su se, nakon vi\u0161e od dvaju desetlje\u0107a, posmrtni ostatci toga velikog domoljuba vratili ku\u0107i. 8. listopada 1999. posmrtni Bu\u0161i\u0107evi ostatci su ekshumirani na pari\u0161kom groblju, a 16. listopada 1999. pokopani su uz visoke posmrtne po\u010dasti u neovisnoj Hrvatskoj na zagreba\u010dkom groblju Mirogoj, u nazo\u010dnosti Bu\u0161i\u0107eve obitelji i tisu\u0107a zaljubljenika u Hrvatsku za koju je Bruno dao svoj mladi \u017eivot. Njegovo po\u010divali\u0161te na Mirogoju krasi monumentalna kapelica, rad akademske kiparice Marije Ujevi\u0107 Galetovi\u0107, na \u010dijim plohama upe\u010datljivo dominiraju suze majke – suze Brunove majke i suze svih onih hrvatskih majki \u010diji sinovi po\u010divaju u Aleji hrvatskih branitelja i graditelja slobodne domovine.<\/p>\n

dnevno.hr<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"bbusic\"Prije 32 godine, u Parizu su agenti UDBE ubili hrvatskog politi\u010dara i publicista Brunu Bu\u0161i\u0107a koji se je zalagao za hrvatsko osamostaljenje i izdvajanje iz tada\u0161nje Jugoslavije. Povijesni doga\u0111aji su kasnije, me\u0111utim, pokazali da je to bio pucanj u prazno, jer je Bu\u0161i\u0107 kao personifikacija stoljetne hrvatske te\u017enje za vlastitom dr\u017eavom, nad\u017eivio njihov poku\u0161aj da njegovim ubojstvom ubiju i ideju za hrvatskim osamostaljenjem. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":7266,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-7267","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7267","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7267"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7267\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7266"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7267"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7267"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7267"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}