{"id":7281,"date":"2010-10-18T06:13:41","date_gmt":"2010-10-18T04:13:41","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/10\/18\/i-seoska-djeca-sve-deblja-jer-je-igru-na-otvorenom-zamijenilo-raunalo\/"},"modified":"2010-10-18T06:13:41","modified_gmt":"2010-10-18T04:13:41","slug":"i-seoska-djeca-sve-deblja-jer-je-igru-na-otvorenom-zamijenilo-raunalo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/i-seoska-djeca-sve-deblja-jer-je-igru-na-otvorenom-zamijenilo-raunalo\/","title":{"rendered":"I seoska djeca sve deblja jer je igru na otvorenom zamijenilo ra\u010dunalo"},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/p>\n

\"pretila_dica\"Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvati su po pretilosti deveti u svijetu. \u010cak 61,4% Hrvata ima prekomjernu te\u017einu. Zabrinjava \u0161to se u toj brojci kriju i mnoga djeca i mladi. U posljednjih 20-ak godina u Europi se broj debele djece udvostru\u010dio. Prema stru\u010dnim procjenama, nove generacije djece mogle bi biti prve poslije dugo vremena koje ne\u0107e do\u017eivjeti dob svojih roditelja zbog bolesti povezanih s debljinom. <\/p>\n

No neki doma\u0107i podaci alarmantniji su \u010dak i od ovih. Samo su \u010detiri godine trebale da se u\u010detverostru\u010di broj prekomjerno uhranjenih dje\u010daka petih razreda u Bjelovarsko-bilogroskoj \u017eupaniji. Vi\u0161ak kilograma 2006. imalo je 8,5 posto dje\u010daka te dobi, a danas ih je \u010dak 31,7 posto. Do ovih je podataka do\u0161la dr. Zrinka Puhari\u0107 iz Slu\u017ebe za \u0161kolsku medicinu \u017eupanijskog Zavoda za javno zdravstvo, usporedbom mjerenja sa sistematskih pregleda.<\/p>\n

\u2013 Taj je skok malo manji me\u0111u osma\u0161ima, sa 15,62 na 21,95 posto \u2013 otkriva dr. Puhari\u0107 isti\u010du\u0107i kako je ove godine uzorak bio 500 djece, a 2006. triput ve\u0107i.<\/p>\n

Ni djevoj\u010dice nisu po\u0161te\u0111ene negativna trenda. Prekomjernu je te\u017einu prije \u010detiri godine imalo 12,64 posto seoskih djevoj\u010dica u petim razredima, a taj je udio danas 18,89 posto. Me\u0111u osma\u0161icama na selima prije je bilo 13,92 posto debljih, no udio je narastao na 14,61.<\/p>\n

Virtualni umjesto nogometa na livadi<\/strong><\/p>\n

\u2013 Informatizacija je zahvatila i selo \u2013 komentira rezultate dr. Lidija Prili\u0107 iz Osijeka, koja je anga\u017eirana i u osje\u010dkom Savjetovali\u0161tu o debljini. Mali\u0161ani sve vi\u0161e vremena provode sjede\u0107i za ra\u010dunalom, umjesto skakutanja po igrali\u0161tu i prirodi igraju virtualni nogomet, a prehrana im je alarmantno lo\u0161a. Seoska djeca ne rade na poljima kao prije, a u manjim sredinama nedostaje sportskih klubova koji bi ih animirali.<\/p>\n

\u2013 Ne iznena\u0111uju me takvi rezultati. Ra\u010dunala ih odvla\u010de iz prirode, a grickalice i slatki\u0161i dostupniji su jer vi\u0161e nisu tako skupi \u2013 ka\u017ee dr. Prli\u0107.<\/p>\n

Lo\u0161e navike zajedni\u010dke su i seoskoj i gradskoj djeci, koja i dalje prednja\u010de vi\u0161kom kilograma. Primjerice, prekomjernu te\u017einu ima 33,97 posto gradskih dje\u010daka zahva\u0107enih analizom dr. Puhari\u0107, a prije \u010detiri godine takvih je bilo 22,83 posto.<\/p>\n

“Zaslu\u017ene” za takvu neslavnu statistiku na\u0161i sugovornici nalaze i u \u0161koli, koja bi trebala djelovati odgojno i kada je o prehrambenim navikama rije\u010d.<\/p>\n

\u2013 Pizze, buhtle i bureci \u010desto se poslu\u017euju u \u0161kolskoj kuhinji, \u0161to je stra\u0161no. Mo\u017eda bi u nekim \u0161kolama i htjeli uvesti zdravije obroke, ali se ne usude jer bi tinejd\u017eeri pru\u017eali otpor. U\u010denici jo\u0161 nisu osvije\u0161teni da prihva\u0107aju zelenje i manje slatku hranu \u2013 isti\u010de dr. Prli\u0107.<\/p>\n

Hrana s umjetnim okusima sve im je dostupnija, a kad je jednom ku\u0161aju, sve im je drugo bljutavo. Brza je hrana moderna, “out” je nositi jabuku u \u0161kolu.<\/p>\n

\u2013 U petom razredu u\u010denici ve\u0107 dobivaju d\u017eeparac pa ih \u010desto vidim kako na putu iz \u0161kole ku\u0107i, gdje ih \u010deka ru\u010dak, svrate do pekare po buhtlu. Jasno da onda ne mogu doma ru\u010dati \u2013 ka\u017ee dr. Vesna Buljan, lije\u010dnica \u0161kolske medicine iz osje\u010dko-baranjskog HZJZ-a. I u toj je \u017eupaniji stalan porast bucmastije djece. U prosjeku 14,81 posto bilo ih je lani, a 2008. postotak je iznosio 14,49. Usporedbe radi, prije \u010detiri godine bilo je 12,40 posto dje\u010daka i 11,93 posto djevoj\u010dica s prekomjernom te\u017einom.<\/p>\n

\u2013 Zabrinjava \u0161to su mnogi od njih ba\u0161 pretili, \u0161to zna\u010di da su normalnu te\u017einu prema\u0161ili 20 posto. Ne zabrinjavaju nas oni s dva ili tri kilograma vi\u0161ka \u2013 upozorava dr. Buljan.<\/p>\n

Najgore je, isti\u010du na\u0161e sugovornice, \u0161to djeca ili uop\u0107e nisu zabrinuta svojim izgledom, a time ni za svoje zdravlje, ili je ta briga pretjerana. Malo vi\u0161e pozornosti obra\u0107aju tek kada kro\u010de u srednju \u0161kolu jer je tada pubertet u punom zamahu, \u0161to se vidi i na smanjenju te\u017eine.<\/p>\n

Roditelji, pak, \u010desto ne \u017eele priznati da su zatajili<\/strong><\/p>\n

\u2013 Roditelj mo\u017ee mnogo napraviti, no ni\u0161ta se ne posti\u017ee naglim rezovima. Katkad se treba slu\u017eiti trikovima. I sama imam sina u \u0161estom razredu pa lukavo stavim integralno bra\u0161no u pizzu umjesto bijeloga, djeca i ne uo\u010de tu razliku \u2013 iznosi dr. Prli\u0107 svoje iskustvo.<\/p>\n

Niz je zdravstvenih pote\u0161ko\u0107a zbog lo\u0161ih prehrambenih i \u017eivotnih navika. Dijabetes, infarkt koji se pojavljuje sve ranije, ve\u0107 i u 40-godi\u0161njaka, kardiovaskularne bolesti, samo su neke posljedice prekomjerne te\u017eine. Masno tkivo, obja\u0161njavaju lije\u010dnici, lu\u010di i hormone pa je sve \u010de\u0161\u0107i preuranjen pubertet. Debljina pogoduje i nastanku depresije u djece jer se u medijima promi\u010de mr\u0161avost.<\/p>\n

Ne \u017eele zamijeniti \u010dips \u0161pinatom<\/strong><\/p>\n

\u2013 Depresivni poreme\u0107aj izaziva i to \u0161to osnovno\u0161kolci sve te\u017ee ostvaruju prijateljstva. Ne idu u naselje, nego se dru\u017ee preko Facebooka i lako ulaze u konflikte \u2013 isti\u010de dr. Prli\u0107.<\/p>\n

Prognoze za budu\u0107nost nisu blistave. Stru\u010dnjaci upozoravaju kako \u0107e djeca biti sve deblja. Te\u0161ko ih je uvjeriti da zamijene \u010dips \u0161pinatom.<\/p>\n

Zanimljivi su i podaci antropometrijskog istra\u017eivanja koje je prije dvije godine proveo zagreba\u010dki Tekstilno-tehnolo\u0161ki fakultet. Djeca su danas znatno krupnija nego prije pola stolje\u0107a. Dana\u0161nji dvanaestogodi\u0161njak ne bi se mogao “ugurati” u majicu dvanaesticu po JUS-ovim mjerama iz 60-ih godina. Isto to istra\u017eivanje pokazalo je da su dana\u0161nji dje\u010daci u dobi od 10,5 do 11,4 godina visoki 148 centimetara, a djevoj\u010dice su jedan centimetar vi\u0161e. One, pak, u prosjeku imaju 40,4 kilograma, a dje\u010daci imaju 41.<\/p><\/div>\n

\u00a0<\/p>\n

Suzana Lepan | Ve\u010dernji list<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0<\/p>\n

\"pretila_dica\"Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvati su po pretilosti deveti u svijetu. \u010cak 61,4% Hrvata ima prekomjernu te\u017einu. Zabrinjava \u0161to se u toj brojci kriju i mnoga djeca i mladi. U posljednjih 20-ak godina u Europi se broj debele djece udvostru\u010dio. Prema stru\u010dnim procjenama, nove generacije djece mogle bi biti prve poslije dugo vremena koje ne\u0107e do\u017eivjeti dob svojih roditelja zbog bolesti povezanih s debljinom. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":7280,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[],"class_list":["post-7281","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7281","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7281"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7281\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7280"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7281"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7281"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7281"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}