{"id":7439,"date":"2010-10-27T16:31:43","date_gmt":"2010-10-27T14:31:43","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/10\/27\/djevojke-tetoviranim-kriem-tjerale-osmanlije\/"},"modified":"2010-10-27T16:31:43","modified_gmt":"2010-10-27T14:31:43","slug":"djevojke-tetoviranim-kriem-tjerale-osmanlije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/djevojke-tetoviranim-kriem-tjerale-osmanlije\/","title":{"rendered":"Djevojke tetoviranim kri\u017eem tjerale osmanlije"},"content":{"rendered":"
\"djevojkaskrizem\"Tetoviranje Hrvata katolika u BiH datira jo\u0161 iz vremena kada je to podru\u010dje palo pod osmanlijsku vlast. Kako su Turci otimali kr\u0161\u0107ansku djecu i slali ih u Tursku da budu janji\u010dari i sluge (kao \u0161to su oteli i djecu bosanske kraljice Katarine koja je BiH u naslje\u0111e ostavila Svetoj Stolici u Rimu, sve dok joj se djeca ne vrate katoli\u010dkoj grudi i vjeri),\u00a0 katolici su tako \u017eeljeli za\u0161titili svoju djecu i zauvijek ih obilje\u017eiti,\u00a0 kako bi znali kome pripadaju.\u00a0 Kasnije su Turci obi\u010davali iskoristiti pravo prve bra\u010dne no\u0107i, tj. spavali bi s tek vjen\u010danom djevojkom prije nego to u\u010dini njezin mu\u017e.
Po predaji, katolici su tetovirali svoje djevojke, kako bi bile odbojne muslimanima i kako bi u slu\u010daju da ih odvedu, uvijek znale \u0161to su nekad bile.
Narodne predaje i danas govore o tetoviranju koje je slu\u017eilo da se djevojke sa\u010duvaju od begova, koji su tra\u017eili pravo prve bra\u010dne no\u0107i. Navodno su zaobilazili djevojke koje bi po tijelu nosile znak kri\u017ea. Tetoviranje se obavljalo na razli\u010dite na\u010dine. Tetova\u017ee su slu\u017eile i za raspoznavanje katolika me\u0111u ostalima, te sprje\u010davalo \u201eodmetanje\u201c od vjere. Verzije su brojne. Tradicija tetoviranja Hrvata i danas se \u010duva u nekim hrvatskim krajevima, a od zaborava ju poku\u0161ava otrgnuti i posebna facebook grupa \u201eTradicionalno tetoviranje Hrvata\u201c (Traditional Croatian Tattoo), \u010diji je cilj prikupljanje fotografija s tradicionalnih tetova\u017ea, a koje, izme\u0111u ostalih, koristimo i u na\u0161em prilogu. Tetoviranje kod katolika u na\u0161oj zemlji istra\u017eivao je arheolog i povjesni\u010dar \u0106iro Truhelka (1865.-1942.), a saznanja o istome objavio u Glasniku zemaljskog muzeja 1894. On navodi da je najljep\u0161e oblike tetoviranja na\u0161ao u dolini La\u0161ve, naro\u010dito u mjestima oko Gu\u010de gore, a vi\u0161e-manje bujne i u susjednim kotarima na sjeveru do Banjaluke, a na jugu do ramske doline i Kupresa. Truhelka dalje navodi da se pri tetoviranju postupa na na\u010din da se ujutro na Ivandan, na Blagovijest, na Cvjetnicu ili koji drugi dan u Velikom tjednu iskupi \u201emla\u0111arija\u201c\u00a0 neke obitelji te da otpo\u010dne tetoviranje.<\/p>\n

Tetoviralo se s \u010da\u0111i, slinom ili prokuhanim maj\u010dinim mlijekom<\/strong><\/p>\n

\u201eS velikom se rado\u0161\u0107u podvrgavaju toj bolnoj operaciji, koja se dotle produ\u017euje, dok ruke ne oblije krv, te se bol vi\u0161e ne mo\u017ee snositi\u201c, opisuje Truhelka. Podrobno prikazuje i na\u010din tetoviranja. \u201eOrnament se najprije na ko\u017ei nacrta tupim krajem igle, zamo\u010denim u crnilo, naro\u010dito za to prire\u0111eno, pa se onda po crte\u017eu \u0161iljatim rtom dotle bocka, dok ornament ne bude gotov. Da se crnilo ne osu\u0161i, vi\u0161e se puta crte\u017e za procedure navla\u017ei crnilom. Iza toga se rana svilenim papirom za cigarete ili vo\u0161tanim papirom oblo\u017ei i zavije. Istom, drugi dan smije se rana oprati studenom vodom. Upotrijebljeno je crnilo tu\u0161, prire\u0111en od \u010da\u0111i. \u010ca\u0111 od lu\u010di uhvati se preklopljenim tanjurom ili sa\u010dom, pa se rastare mladim medom i vodom. Mjesto \u010da\u0111i \u010desto se upotrijebi barut, a nerijetko se \u010da\u0111 razmuti slinom, koja se rano ujutro nakupila u ustima, pa da ne izvjetri, dobro ga poklope u jednoj posudi i sa\u010duvaju za upotrebu\u201c, opisuje Truhelka postupak tradicionalnog tetoviranja. Na podru\u010dju Kupresa, tetoviralo se s prokuhanim maj\u010dinim mlijekom u koje bi se dodalo gara i tinte, a zatim bi se u\u017earenom iglom radili simboli kri\u017eeva.<\/p>\n

Zategne\u0161 dok krv ne udari<\/strong><\/p>\n

I danas po selima, gdje \u017eivi starija \u201e\u010deljad\u201c, \u017eive i pri\u010de o razlozima i na\u010dinima tetoviranja. Da one ne budu zaboravljene brinu se zaljubljenici u ovu pojavu, koji su na facebooku oformili grupu Tradicionalno Tetoviranje Hrvata, a koji donose i pri\u010de o tetoviranju-sicanju hrvatskih \u017eena Pavka Bralj ro\u0111ena je 15.travnja1928. u zaseoku Bu\u010d, Rasti\u010devo- Kupres. \u201eAn\u0111a Patrun me sicala kad sam imala desetak godina. Rekli su nam stariji kako se sica. Mi se tri-\u010detiri curice sastale na Veliki Petak i sicale. Kada lampa gori od petriola, uzme se ona \u010da\u0111 i nastru\u017ee u \u010da\u0161icu. Uzme se mliko od \u017eene koja doji mu\u0161ko dite i pomi\u0161a se sa tom \u010da\u0111i. Uzeli su pero od koko\u0161i, izmi\u0161ali i napi\u0161e\u0161 kri\u017e ili ime, i onda bockamo jedna drugoj. Zategne\u0161 dok krv ne udari i kad otrne, ne boli. Uzme se, onda, plavi papir i izbocka ga iglicom i stavi na ruku 24 sata da stoji. Moje zna\u010di kri\u017e i narukvica\u201c, pri\u010da Pavka. Na pitanje za\u0161to se sicala odgovara: \u201eVikalo se da se ne mo\u017ee potur\u010dit ‘ko to ima. Neke na\u0161e \u017eene su imale kri\u017e i na \u010delu i na prsima. Brat me natiro da skinem ali ne mo\u017ee se to nikad skinut. Niko od mojih nije im’o. Ni’ko me nije nagovorio da se sicam. Sama sam tila.\u201c ‘Sicala’ se i Smiljka \u0106aleta, ro\u0111. Pa\u0161ali\u0107, 1934. u Kupresu. \u201eBila mi je osma godina, 1942. kada su do\u0161le izbjeglice iz Rasti\u010deva kod nas. Jedna cura je rekla ‘ajde Smilje da ti to napravim’. Bilo je ratno stanje, tetoviralo se kad god je ko’ tio. Pomi\u0161ala se \u010da\u0111 i tinta, sve crno, uzela je najmanje iglice, stegla ruku i bocala i sve dok god krv nije udarila, nije pu\u0161tala\u201c. Na pitanje za\u0161to se \u201esicala\u201c odgovara: \u201e Da se zna da sam Hrvatica!\u201c. Smilja nije \u201esicala\u201c svoje k\u0107eri, a ni njena majka nije bila \u201esicana\u201c. \u201eJa sam jedina u svojoj obitelji\u201c, ka\u017ee Smilja te nadodaje kako joj je jednom zgodom pri\u0161ao neki komunist i rekao kako bi njegova majka bila jako sretna da vidi da to jo\u0161 netko nosi. Tetova\u017ee su na ovim prostorima bile i ostale znaci vjere i pripadnosti hrvatskom narodu, \u0161to za vrijeme komunizma, nije bilo po\u017eeljno isticati.<\/p>\n

Nisu se dali izbrisati<\/strong><\/p>\n

Maricu Vukovi\u0107 (ro\u0111. Dadi\u0107 ) 1920 u selu Bristovi, u Bugojnu, \u201esicala\u201c je An\u0111a Dadi\u0107 1930. kad je imala samo deset godina, na blagdan sv. Josipa , 19.o\u017eujka. Ako se ne bi \u201eprimilo\u201c, onda bi se sicalo na Blagovijest, 25. o\u017eujka. \u201eKolegica mi je sicala kada sam imala deset godina. Bilo nas je deset, a samo smo nas dvi na prsa sicali. Mater mi je umrla, a nije znala da imam kri\u017e na prsima\u201c, pri\u010da Marica. Na pitanje kako se tetoviralo odgovara: \u201c Uzme\u0161 olovku i napi\u0161e\u0161 kri\u017e pa nama\u017ee\u0161 tintom, uma\u010de\u0161 u nju i boca\u0161 iglom, dok ne krene krv. Zamota\u0161 plavi papir ( indigo papir) i do Blagovijesti. Na sv. Josipa se kalemilo, sve se primalo pa i to. A od Blagovijesti do Bo\u017ei\u0107a je to\u010dno devet miseci\u201c. Mari\u010dina majka nije bila sicana, ali baka jest. \u201eMater mi nije imala pa je i mene ru\u017eila, a baba je imala. To je bilo po\u010deto za turskog vakta, \u0161to su otimali na\u0161e \u017eene i cure pa silovali, a kad su imali kri\u017eeve ne\u0107e. Baba mi je zapamtila turski vakat, kad su \u017eene bje\u017eale, a beg dolazio da no\u0107i s mladom\u201c. Tetoviranje poslije 1945. bilo je iznimka. Marica nije tetovirala svoje k\u0107eri koje su ro\u0111ene poslije II. Svjetskog rata. \u201e To je ve\u0107 bilo zabranjeno bilo. Komunisti nisu dali ni da se u crkvu i\u0111e, a kamoli to. Za vrijeme druge Jugoslavije zavu su mi natirali da ri\u017ee kri\u017eeve u Beogradu, ali nije ih mogla izbrisat\u201c, ka\u017ee ona.<\/p>\n

Kristina Peri\u0107 | Republika<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"djevojkaskrizem\"Tetoviranje Hrvata katolika u BiH datira jo\u0161 iz vremena kada je to podru\u010dje palo pod osmanlijsku vlast. Kako su Turci otimali kr\u0161\u0107ansku djecu i slali ih u Tursku da budu janji\u010dari i sluge (kao \u0161to su oteli i djecu bosanske kraljice Katarine koja je BiH u naslje\u0111e ostavila Svetoj Stolici u Rimu, sve dok joj se djeca ne vrate katoli\u010dkoj grudi i vjeri),\u00a0 katolici su tako <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":7438,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-7439","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7439","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7439"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7439\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7438"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7439"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7439"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7439"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}