{"id":7467,"date":"2010-10-31T19:37:56","date_gmt":"2010-10-31T18:37:56","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/10\/31\/vie-novca-a-manje-tuge-bilo-bi-nam-bolje-ne-pomicati-kazaljke\/"},"modified":"2010-10-31T19:37:56","modified_gmt":"2010-10-31T18:37:56","slug":"vie-novca-a-manje-tuge-bilo-bi-nam-bolje-ne-pomicati-kazaljke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/vie-novca-a-manje-tuge-bilo-bi-nam-bolje-ne-pomicati-kazaljke\/","title":{"rendered":"Vi\u0161e novca, a manje tuge: Bilo bi nam bolje ne pomicati kazaljke"},"content":{"rendered":"
\"sat_zimsko\"Gotovo sve europske zemlje uz izuzetak Rusije i Islanda i ove su godine u no\u0107i sa subote na nedjelju pre\u0161le na zimsko ra\u010dunanje vremena. Dani time postaju “kra\u0107i” u poslijepodnevnim satima. Sunce je tako danas u Ljubu\u0161kom, umjesto u 17:42 sati, za\u0161lo u 16:42, u Sarajevu u 16:38, a u Zagrebu u 16:44. Za ve\u0107inu radnih ljudi to zna\u010di da \u0107e im ubrzo nakon zavr\u0161etka radnog vremena “pasti mrak na o\u010di”.<\/p>\n

Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Cambridge nedavno su izra\u010dunali da bi se produ\u017eenjem dana u ve\u010dernjim satima u Velikoj Britaniji mogla u\u0161tedjeti struja te da bi se emisija CO2 smanjila za najmanje pola milijuna tona.<\/p>\n

Dr. Elizabeth Garnsey ka\u017ee da su ranije studije 60-ih godina ve\u0107 pokazale da svjetlije ve\u010deri smanjuju broj nesre\u0107a u toj zemlji u prosjeku za oko 100 te da pogoduju turizmu.<\/p>\n

Du\u017ei dani tako\u0111er bi povoljno djelovali na ljude koji imaju problema s tzv. sezonskim depresijama. Naime, smanjena izlo\u017eenost svjetlu u kasnu jesen i zimu kod osjetljivijih ljudi izaziva sezonski poreme\u0107aj raspolo\u017eenja. Mnogi su ljudi slabije raspolo\u017eeni tijekom zime, no izme\u0111u dva i pet posto stanovni\u0161tva svijeta poga\u0111aju ozbiljniji simptomi. \u0160to se neka zemlja nalazi sjevernije (odnosno ju\u017enije na drugoj polutki), to su oni u\u010destaliji i te\u017ei.<\/p>\n

Tako, primjerice, na Aljasci i u skandinavskim zemljama zimska depresija zahvati oko 10 posto ljudi, najvi\u0161e \u017eene izme\u0111u 30. i 40. godine \u017eivota, a jedan dio njih prisiljen je \u010dak potra\u017eiti lije\u010dni\u010dku pomo\u0107. Ovaj fenomen dobro je poznat svim ljubiteljima popularne serije “\u017divot na sjeveru”.<\/p>\n

Znanstvenici smatraju da nedostatak svjetla smanjuje lu\u010denje hormona serotonina, va\u017enog za raspolo\u017eenje.’Problem sezonske depresije kod nas se ne prati, iako bi trebao’, ka\u017ee doc. dr. sc. Sla\u0111ana Ivezi\u0107 iz psihijatrijske bolnice Vrap\u010de. ‘Za tu namjenu postoje posebne svjetiljke pomo\u0107u kojih se ljudi dnevno mogu izlo\u017eiti svjetlu od oko 10.000 luksa. Iako kod nas u bolnicama nema svjetlo-terapija, neki moji pacijenti sami su nabavili svjetiljke preko interneta po cijeni od oko 500 eura i ka\u017eu da im poma\u017eu. Mo\u017eda bi bilo dobro da se barem u nekim slu\u010dajevima mogu dobiti i preko zdravstvenog’, rekla je dr. Ivezi\u0107.<\/p>\n

Prof. dr. Mate Mihanovi\u0107, ravnatelj psihijatrijske bolnice Sv. Ivan u Zagrebu, ka\u017ee da su u zimskim mjesecima u kontinentalnim krajevima Hrvatske ljudi usporeniji, umorniji i lo\u0161ije raspolo\u017eeni. ‘Motivacija je slabija. Netko zbog toga vi\u0161e jede, a netko manje’, ka\u017ee dr. sc. Mihanovi\u0107.<\/p>\n

‘Prirodni lijek za to je tjelesna aktivnost, me\u0111utim, treba se dobro oznojiti da bi se efekt osjetio. Problem sezonske depresije je izra\u017eeniji u skandinavskim zemljama. Kod nas je u Zagrebu situacija danas znatno bolja nego \u0161to je bila prije 20 godina, kada je bilo vi\u0161e tmurnih dana. U grad se uvelo centralno grijanje, a smanjena je nazo\u010dnost industrije, tako da su se smanjile koli\u010dine smoga, \u0161to zna\u010di da imamo vi\u0161e sunca’, objasnio je dr. Mihanovi\u0107. <\/p>\n

Istra\u017eivanje javnog mnijenja u Velikoj Britaniji pokazalo je da je \u010dak 58 posto stanovnika te zemlje protiv zimskog vra\u0107anja sata. \u0160to misle ljudi u Hrvatskoj i kako pomicanje kazaljki djeluje na nas, te\u0161ko je znati bez sustavnog istra\u017eivanja.<\/p>\n

Stare civilizacije bile su fleksibilnije<\/p>\n

Iako nisu bile tako to\u010dne u suvremenom smislu, drevne su se civilizacije bolje prilago\u0111avale godi\u0161njim dobima i promjenama trajanja dana. Primjerice, rimski vodeni satovi imali su razli\u010dite skale za razli\u010dite mjesece. Tako je u Rimu tre\u0107i sat nakon izlaska sunca hora tertia u zimskom solsticiju po\u010dinjao (prema dana\u0161njem ra\u010dunanju) u 9.02 sata ujutro i trajao 44 minute. U ljetnom solsticiju po\u010dinjao je u 6.58 sati i trajao 75 minuta. Naravno, ovakvo ra\u010dunanje u suvremenom je dru\u0161tvu postalo neprakti\u010dno, a osobito nakon uvo\u0111enja dugih \u017eeljezni\u010dkih linija. Osim toga, nekada se zimi manje radilo, a vi\u0161e vremena provodilo u odmoru i kontemplaciji \u0161to je primjerenije op\u0107em stanju organizma u zimskoj sezoni.<\/p>\n

Ljetno pomicanje kazaljki na satu (suprotno od onoga \u0161to \u0107emo sutra u\u010diniti) prvi je radi \u0161tednje spomenuo ameri\u010dki znanstvenik i politi\u010dar Benjamin Franklin, prvi 1895. predlo\u017eio novozelandski entomolog George Vernon Hudson, a prve ga uvele Njema\u010dka i njezine saveznice tijekom I. svjetskog rata radi u\u0161tede ugljena. U Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj i BiH uvedeno je 1983. godine, a one su tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.

<\/strong> <\/p>\n

Nenad Jari\u0107 | tportal.hr<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"sat_zimsko\"Gotovo sve europske zemlje uz izuzetak Rusije i Islanda i ove su godine u no\u0107i sa subote na nedjelju pre\u0161le na zimsko ra\u010dunanje vremena. Dani time postaju “kra\u0107i” u poslijepodnevnim satima. Sunce je tako danas u Ljubu\u0161kom, umjesto u 17:42 sati, za\u0161lo u 16:42, u Sarajevu u 16:38, a u Zagrebu u 16:44. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":7466,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[],"class_list":["post-7467","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7467","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7467"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7467\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7466"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7467"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7467"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7467"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}