{"id":7498,"date":"2010-11-02T15:37:40","date_gmt":"2010-11-02T14:37:40","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/11\/02\/moda-troja-nije-u-gabeli-ali-homer-je-bio-hercegovac\/"},"modified":"2010-11-02T15:37:40","modified_gmt":"2010-11-02T14:37:40","slug":"moda-troja-nije-u-gabeli-ali-homer-je-bio-hercegovac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/moda-troja-nije-u-gabeli-ali-homer-je-bio-hercegovac\/","title":{"rendered":"\u2018Mo\u017eda Troja nije u Gabeli, ali Homer je bio Hercegovac\u2019"},"content":{"rendered":"
\"gabela\"Prije 25 godina svi su mediji, ne samo u biv\u0161oj Jugoslaviji, nego i u svijetu, pisali i govorili o senzacionalnom otkri\u0107u Meksikanca Roberta Salinasa Pricea koji je u svojoj knjizi \u201cHomerova slijepa publika\u201d dokazivao da se Troja iz Homerova epa \u201cIlijada\u201d ne nalazi u Hisarliku u Maloj Aziji, \u0161to je tvrdio njema\u010dki arheolog Heinrich Schliemann, a prihvatila znanost, nego u hercegova\u010dkom selu Gabeli.<\/p>\n

Posjetio je tada Price Gabelu, predstavio svoju knjigu, te je u jednoj TV emisiji ukrstio koplja s uglednim arheologom, pokojnim \u0110urom Baslerom. Premda su gledatelji, \u017eeljni senzacija, navijali za Meksikanca, nekako je uvjerljiviji bio dr. Basler, koji je kazao da je istra\u017eivao Stari grad u Gabeli, njegove kule i utvrde, ali da tu naprosto nema arheolo\u0161kih naslaga iz doba Trojanskog rata. Uzalud je voditelj Mufid Memija gotovo molio Baslera da malo popusti, jer je Jugoslavija u krizi, a Troja bi mogla donijeti novce od turizma.<\/p>\n

Misto za \u017eivit, ali i ratovat<\/strong><\/p>\n

Meksi\u010dkog hotelijera to nije omelo, pa je nastavio dolaziti u Gabelu, a proljetos je ovdje najavio novu knjigu \u201cHomerovi \u0161apta\u010di\u201d, koja bi uskoro trebala biti izdana na hrvatskom jeziku. Zbog svega toga krenem u Gabelu vidjeti \u0161to je postalo od pri\u010de o Troji. Putuju\u0107i iz pravca \u010capljine, nisam vidio putokaz za Gabelu, pa produ\u017eim prema Metkovi\u0107u koji grani\u010di s Gabelom.<\/p>\n

Ali tamo me usred naselja zaustavi pograni\u010dna rampa, a policajci mi uljudno reko\u0161e da tu mogu prije\u0107i samo mje\u0161tani Gabele. To je zna\u010dilo da se moram vratiti 15-ak kilometara u Hercegovinu. Eto za\u0161to su Grci udarili na Trojance, pomislim u sebi. Nisu im dali u\u0107i u grad. Napokon usli\u0161a\u0161e moje molbe, pa u\u0111oh u Gabelu dok su policajci ostali razmi\u0161ljati jesam li uistinu novinar ili trojanski konj.<\/p>\n

– Ostala bi tu Troja da nije u na\u0161em selu i u Hercegovini – veli Luca Juri\u0107, oru\u017earka, glasnogovornica, trener pionira i menad\u017eer HNK GO\u0160K iz Gabele, koju smo s nekoliko igra\u010da i gosta zatekli na stadionu.<\/p>\n

– Da je tu priko puta u Metkovi\u0107u, svi bi dolazili vidit Troju. A ovako, mi hercegova\u010dko selo, a vlasti se jo\u0161 zabavljale ukazanjem Gospe u Me\u0111ugorju. Privi\u0161e \u010duda za malu Hercegovinu. Nego ti napi\u0161i da smo ljetos o\u010distili Stari grad, priredili tu kulturno-umjetni\u010dki program\u2026, i da imamo GO\u0160K koji je na prvom mistu Prve lige ka jedini seoski klub.<\/p>\n

Imali smo Andriju Ankovi\u0107a, pa ko\u0161arka\u0161a Obada, a sad imamo Nikicu Jelavi\u0107a. Nakon Lucina raporta krenusmo s Perom Jurkovi\u0107em, \u017darkom \u010cori\u0107em i Nikicom Mustapi\u0107em na brdo Avalu gdje se nalazi staro groblje i crkva, a potom na Stari grad, dva bre\u017euljka s kojih se kao na dlanu vide Metkovi\u0107, Narona i Vid, \u010capljina i Hutovo blato.<\/p>\n

– Ne\u0107u kazat da je tu bila Troja, ali su tu u pro\u0161losti \u017eivili ljudi i imali gradove. Pogledaj samo ove zidine, bedemom opasana tri hektara. I ko ti tu more i\u0161ta? Tu su u ratu bili na\u0161i topovi i tenkovi, Bobetko dolazio i odu\u0161evio se obrambenom lokacijom\u2026 Ovo je misto du\u0161u dalo za \u017eivit i ratovat. Eno vidi\u0161 one livade prema Vidu – ka\u017ee Pero.<\/p>\n

– To je Gabela Polje. Plodnije zemlje i ljep\u0161e klime nema, tu mandarine ra\u0111aju, a na\u0161e su breskve prispijevale prve na Balkanu. Ali, to sad zaraslo u travu. Triba napravit kanale, ali nema ko. A \u0161to se ti\u010de turizma od Troje, toga je bilo ne\u0161to u po\u010detku. Kasnije stalo.<\/p>\n

<\/strong><\/div>\n

<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
Pero Jurkovi\u0107 na ru\u0161evinama starog grada Gabele<\/span><\/div>\n
<\/div>\n
Ubacite nas u vodi\u010d<\/strong><\/p>\n

– Kako \u0107e bit turizma kad se nije moglo autobusom do\u0107 do Starog grada – ubacuje se \u017darko. – Kako \u0107e ljudi dolazit kad nema puta, a ni znaka gdje je to. To treba odraditi Op\u0107ina, turisti\u010dka zajednica, Gabela\u2026 Evo, mi smo ljetos napravili 700 metara puta od Mosta na Neretvi do Starog grada, pa sada tu mo\u017ee do\u0107i autobus. – I \u0161ta bi ko\u0161talo da fratri u Me\u0111ugorju stave u svoje turisti\u010dke prospekte Gabelu i Troju kao jedan od sadr\u017eaja koji se mogu posjetiti – pita se Pere.<\/p>\n

– Nije bitno je li tu bila Troja, ili nije, ali svakako bi turisti imali \u0161to vidit. Jo\u0161 zaposlit turisti\u010dkog vodi\u010da. Spomenuh Gabeljanima da je izvjesni Kre\u0161o Vujevi\u0107 objavio knji\u017eicu \u201cTroja nije u Troji\u201d, u kojoj pobija Priceovu tezu da je Troja bila u Gabeli, nego tvrdi da se nalazi u Ljubu\u0161kom. I oni s podsmijehom odmahnu\u0161e rukom, \u0161to je trebao biti znak da se radi o neukom lokalpatriotu, koji susjedima ho\u0107e napakostiti. No novinarska me znati\u017eelja natjera da prona\u0111em Kre\u0161u i porazgovaram s njim.<\/p>\n

Nakon razgovora s Kre\u0161om i \u010ditanja njegove knjige \u201cTroja nije u Troji\u201d, posramio sam se svog pau\u0161alnog na\u010dina razmi\u0161ljanja. Taj uljudni i stalo\u017eeni voza\u010d autobusa i \u010ditatelj knjiga kupio me za par minuta svojim znanjem, erudicijom i logi\u010dnim razmi\u0161ljanjem. Nisam o\u010dekivao da \u0107u u BiH na\u0107i \u010dovjeka koji zna napamet \u201cIlijadu\u201d i \u201cOdiseju\u201d. A Kre\u0161o to zna. I to s razumijevanjem, \u0161to bi kazali u\u010ditelji.<\/p>\n

– Bo\u017ee sa\u010duvaj, nema govora o nekakvoj mojoj pakosti prema susjedima i nekom lokalpatriotizmu – veli Kre\u0161o. – Price je naprosto meni otvorio o\u010di i dr\u017eim ga svojim u\u010diteljem. Ali, kao \u0161to je Aristotel kazao Platonu: \u201cDrag si mi, u\u010ditelju, ali dra\u017ea mi je istina\u201d, tako sam ja kazao Robertu.<\/div>\n

<\/div>\n
<\/p>\n
Luca Juri\u0107, oru\u017earka nogometa\u0161a iz Gabele<\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n
<\/div>\n
Prijamove suze<\/strong><\/p>\n

Schliemann je locirao Troju na Hisarliku, i to na temelju sumnjivih arheolo\u0161kih nalaza. Price poku\u0161ava prona\u0107i Troju na temelju zemljopisnih opisa lokacija, rijeka, brda, njihove me\u0111usobne udaljenosti\u2026 No moramo znati da je Homer pisao \u201cIlijadu\u201d i \u201cOdiseju\u201d \u010detiri stolje\u0107a nakon Trojanskog rata. Ho\u0107u kazati da je do njega do\u0161la usmena predaja. On je umjetnik koji ne zna detalje, ali najbolje poznaje svoj zavi\u010daj, pa u opisu ga daje.<\/p>\n

Ho\u0107u kazati da Homerovi epovi nisu dokumentarni, nego igrani filmovi. Ja prou\u010davam 30 godina \u201cIlijadu\u201d i \u201cOdiseju\u201d, pa sam na\u0161ao da se Homerovi opisi u detalje poklapaju s opisom Ljubu\u0161kog, njegova polja, Pup\u010dastog uzvi\u0161enja, brda, rijeka, izvora, njihove udaljenosti, \u010dinjenice da se bitka nije odvijala na moru, nego iza brda\u2026<\/p>\n

Dakle, ne znam gdje je bila Troja, nisam arheolog da tra\u017eim materijalne dokaze, ali na temelju filologije i geografske Homerove karte mogu tvrditi da je autor ovdje \u017eivio i u svojoj umjetni\u010dkoj imaginaciji temeljito opisao ovaj prostor. Sada su arheolozi na potezu. Mogu\u0107e je da je ovdje bila i povijesna Troja, ali ne mora biti. Mo\u017eda Troja nije bila u Gabeli i Hercegovini, ali Homer je zasigurno s ovih prostora, koje je tako lijepo opisao.<\/p>\n

Obilazim Humac i brijeg Kosu gdje Kre\u0161o locira Ilij, pa promatram okolna brda Ida, pa kraj samostana zami\u0161ljam scenu iz \u201cIlijade\u201d kada poku\u0161avaju utje\u0161iti starca Prijama rije\u010dima da ne treba plakati za sinovima jer ih pla\u010dem ne\u0107e o\u017eiviti. – Zato i pla\u010dem – kazao je uplakani otac.<\/p><\/div>\n


<\/strong><\/div>\n
Boj kod ahejskih la\u0111a<\/strong><\/p>\n

Kre\u0161o Vujevi\u0107 mi je jo\u0161 kazao da mu je svojedobno dr. \u0110uro Basler komplimentirao za tezu da se \u201cboj zbio daleko od ahejskih la\u0111a\u201c, \u0161to pi\u0161e i u \u201cIlijadi\u201d, a s Priceom se ve\u0107 dugo dopisuje. \u201cMeksikanac se ugodno iznenadio \u2018mojom tezom\u2019\u201d, ka\u017ee Kre\u0161o.<\/p>\n

To\u0161in magarac<\/strong><\/p>\n

Arheolozi su u Gabeli do\u017eivjeli zanimljivu zgodu pri iskapanju na Starom gradu sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. \u010cistili su uru\u0161eno kamenje na zatrpanom ulazu u Grad. Napokon im se ukazala velika rupa. Pomislili su da je kakva odaja s blagom iz starine.
No kada su osvijetlili prostoriju, ugledali su \u017eiva magarca. Naime, To\u0161ina je pojata bila naslonjena na bedeme, pa su tako arheolozi prona\u0161li trojanskog magarca, samo \u0161to tada jo\u0161 nisu znali da je trojanski.<\/div>\n

<\/div>\n
\n
Petar Milo\u0161 | Slobodna Dalmacija<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"gabela\"Prije 25 godina svi su mediji, ne samo u biv\u0161oj Jugoslaviji, nego i u svijetu, pisali i govorili o senzacionalnom otkri\u0107u Meksikanca Roberta Salinasa Pricea koji je u svojoj knjizi \u201cHomerova slijepa publika\u201d dokazivao da se Troja iz Homerova epa \u201cIlijada\u201d ne nalazi u Hisarliku u Maloj Aziji, \u0161to je tvrdio njema\u010dki arheolog Heinrich Schliemann, <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":7497,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-7498","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7498","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7498"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7498\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7497"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7498"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7498"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7498"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}