{"id":7827,"date":"2010-11-28T22:23:42","date_gmt":"2010-11-28T21:23:42","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/11\/28\/u-capljini-se-uzgaja-biljka-40-puta-slada-od-secera\/"},"modified":"2010-11-28T22:23:42","modified_gmt":"2010-11-28T21:23:42","slug":"u-capljini-se-uzgaja-biljka-40-puta-slada-od-secera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/u-capljini-se-uzgaja-biljka-40-puta-slada-od-secera\/","title":{"rendered":"U \u010capljini se uzgaja biljka 40 puta sla\u0111a od \u0161e\u0107era"},"content":{"rendered":"
Stevija (Steviarebaudiana) \u010dudotvorna biljka podno\u017eja ju\u017enoameri\u010dkih Anda koju su stolje\u0107ima koristili Guarani, Indijanci iz Paragvaja, stigla je i do \u010capljine. Tvrtka Staklenici d.d., koja se bavi proizvodnom povr\u0107a, zasadila je ogledni nasad stevije \u010dije je suho li\u0161\u0107e sla\u0111e od \u0161e\u0107era, nema kalorijske vrijednosti i ne podi\u017ee razinu \u0161e\u0107era u krvi!? Govore\u0107i o novoj kulturi u proizvodnom programu, tehnologinja Marija Bunti\u0107 ka\u017ee: <\/p>\n

\u201eSteviju smo posadili proljetos kako bismo u proizvodnu ubacili ljekovito bilje. Odli\u010dno se adaptirala. Nasad smo jedanput kosili i proizveli suhu tvar. Sada tra\u017eimo farmaceutsku tvrtku gdje bismo to plasirali. Zasadili smo 3000 sadnica, zadovoljni smo i prinosom. Nasad je eksperimentalni, pratimo kako se pona\u0161a, da vidimo – ho\u0107e li se njezina proizvodnja isplatiti. Svojstva su joj vrlo primamljiva, zbog bolesti krvnih sudova koje su uzele maha, dijabetesa… Proizvodi od suhog lista i preparata prirodna su zamjena za \u0161e\u0107er. Stevija je 40 puta slada od \u0161e\u0107era! Biljka je na\u0161la veliku primjenu u proizvodnji hrane za dijabeti\u010dare, kozmeti\u010dkoj industriji, za dijete…<\/p>\n

Proizveli smo i sjeme, nastojat \u0107emo idu\u0107e godine pro\u0161iriti nasad, a dotada \u0107emo stupiti u kontakt s tvrtkama koje je koriste kao sirovinu.

Preko Hrvatske<\/strong>
-Stevija je kod nas stigla preko Hrvatske, gdje je unesena prije dvije godine, koliko znam mi smo se prvi u BiH odlu\u010dili za sadnju. U kontaktu smo s prof. Brunom Novakom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i tvrtkom Parkovi d.d. iz Vara\u017edina koja je tako\u0111er zasnovala nasad stevije. Oni steviju smatraju biljkom budu\u0107nosti, ustupili su nam sjeme i tehnologiju. <\/p>\n

Uvjeti, prilagodba na hercegova\u010dko podneblje? <\/strong>
-Njezina domovina je Paragvaj, mo\u017ee podnijeti i temperature ispod nule, trogodi\u0161nja je do petogodi\u0161nja biljka. Ako temperature budu jako niske, planiramo je ‘ma\u0107irati’, za\u0161tititi pokriva\u010dem. Sve ovo radimo kako bi se uzgoj stevije ekonomski isplatio. Ustvari, nadam se da \u0107emo s njom napraviti dobar posao”, podvla\u010di ing. Marija Bunti\u0107. Uglavnom, stevija se probila do Hercegovine, sude\u0107i po izgledu nasada, klima joj pogoduje, ali potrebna je i druga strana, prera\u0111iva\u010di. Ako bi se uspje\u0161no rije\u0161io taj problem, stevija bi u perspektivi na dubljim tlima, jer ba\u0161 ne podnosi velike su\u0161e, mogla zamijeniti nekada sveprisutni duhan, koji je tako\u0111er stigao iz Amerike.<\/p>\n

Ju\u017enoameri\u010dki domoroci je zovu ‘list slatkoga meda’<\/strong>
lako su Indijanci iz Paragvaja stolje\u0107ima steviju koristili u medicinske svrhe i kao zasla\u0111iva\u010d, izme\u0111u ostalog i za \u010duveni mata \u010daj, danas ova biljka najve\u0107u primjenu ima u Japanu, gdje proizvodi od stevije \u010dine oko 50 posto tr\u017ei\u0161ta zasla\u0111iva\u010da! Uz postojbinu Paragvaj i Japan, stevija se uzgaja u Brazilu, Urugvaju, Srednjoj Americi, Izraelu, Tajlandu, Australiji, Koreji i Kini. Probali smo list koji je iznimno slatkastog okusa \u0161to opravdava njezin naziv kod ju\u017enoameri\u010dkih domorodaca \u201elist slatkog meda”.<\/p>\n

Ameri\u010dke korporacije sprje\u010davale \u0161irenje stevije<\/strong><\/p>\n

\"jago_stevia\"<\/span><\/span>
U potrazi za informacijama o steviji nai\u0161li smo i na zanimljive tvrdnje – \u0161irenje ove biljke sprje\u010davano je zahvaljuju\u0107i ameri\u010dkom tvrdom stavu o \u201e\u0161tetnosti”, zbog interesa velikih kompanija proizvo\u0111a\u010da umjetnih zasladiva\u010da i \u0161e\u0107era, zbog \u010dega je bila \u201ezabranjena” biljka. Napokon nakon trideset godina ameri\u010dka agencija za hranu i lijekove (FDA) od prije otprilike dvije godine, to\u010dnije od kraja 2008. godine kona\u010dno mijenja stajali\u0161te i prestaje biti zabranjena biljka.<\/p>\n

Nakon promjene toga stava, velike ameri\u010dke kompanije osvje\u017eavaju\u0107ih pi\u0107a, primjerice Coca-Cola, Pepsi-Cola i druge, obznanile su da \u0107e koristiti samo prirodni zasla\u0111iva\u010d stevije, nakon \u010dega su porasle potrebe za stevijorn u cijelom svijetu! Zanimljivo da je nakon Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava 1980. godine protekloga stolje\u0107a, desetak godina poslije, Znanstveni odbor Europske komisije, slijede\u0107i uredbe ameri\u010dkog ureda, tako\u0111er zabranio steviju uz konstataciju da \u201ene postoje zadovoljavaju\u0107i podaci koji podupiru sigurnu upotrebu tog proizvoda”. Za to vrijeme Japan, zemlja na Dalekome istoku s najvi\u0161e stogodi\u0161njaka na svijetu, razvio je proizvodnju pripravaka od biljke stevije, o\u010dito – s razlogom.<\/div>\n


<\/strong> <\/p>\n

Du\u0161an Musa | Ve\u010dernji list<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Stevija (Steviarebaudiana) \u010dudotvorna biljka podno\u017eja ju\u017enoameri\u010dkih Anda koju su stolje\u0107ima koristili Guarani, Indijanci iz Paragvaja, stigla je i do \u010capljine. Tvrtka Staklenici d.d., koja se bavi proizvodnom povr\u0107a, zasadila je ogledni nasad stevije \u010dije je suho li\u0161\u0107e sla\u0111e od \u0161e\u0107era, nema kalorijske vrijednosti i ne podi\u017ee razinu \u0161e\u0107era u krvi!? <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[26],"tags":[],"class_list":["post-7827","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-susjedstvo-susjedstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7827","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7827"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7827\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7827"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7827"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7827"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}