{"id":783,"date":"2009-05-07T22:44:13","date_gmt":"2009-05-07T20:44:13","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/05\/07\/pria-o-80-njem-putovanju-iseljenike-putne-isprave-petra-markotia-ili-daleko-je-zemlja-argentina\/"},"modified":"2009-05-07T22:44:13","modified_gmt":"2009-05-07T20:44:13","slug":"pria-o-80-njem-putovanju-iseljenike-putne-isprave-petra-markotia-ili-daleko-je-zemlja-argentina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/pria-o-80-njem-putovanju-iseljenike-putne-isprave-petra-markotia-ili-daleko-je-zemlja-argentina\/","title":{"rendered":"Pri\u010da o 80-godi\u0161njem putovanju iseljeni\u010dke putne isprave Petra Markoti\u0107a iz Graba"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" style=\"margin-right: 6px; margin-left: 6px; float: left;\" alt=\"pero_markotic\" height=\"138\" width=\"147\" src=\"images\/stories\/novo\/pero_markotic.jpg\" \/> <\/p>\n<div>Nakon &#8216;posjeta&#8217; iseljeni\u010dke putne isprave Petra Markoti\u0107a njegovom rodnom kraju, morat \u0107e \u010duveni narodni pjesnik Vinko Vujevi\u0107 \u2013 \u010cer\u010dil, na svom smjerokazu u sredi\u0161tu ovog ljubu\u0161kog sela, brojnim metropolama dodati i najve\u0107u ju\u017enoameri\u010dku, Buenos Aires.\u00a0<\/p>\n<p>Zubom vremena nagri\u017eena unato\u010d posebnoj za\u0161titi, isprava krije \u017eivotni roman, prepun nostalgije i sjete.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div \/>   Dok Emilija Markoti\u0107 drhtavom rukom iz posebne ko\u017ene navlake vadi iseljeni\u010dku putovnicu izdanu u ime \u201eNjegovog Veli\u010danstva Aleksandra I, po milosti Bo\u017ejoj i volji narodnoj kralja Srba, Hrvata i Slovenaca\u201c, Petru Markoti\u0107u na dan 19. kolovoza 1928. godine u Mostaru, ravnodu\u0161nih nema.\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Desetlje\u0107ima je taj komadi\u0107 papira bio jedina veza Petra Markoti\u0107a sa rodnim krajem. Za promjene re\u017eima i dr\u017eava nije \u010duo, vjerovao je da se sa njom mo\u017ee vratiti!? Oti\u0161ao je sa samo 17 godina. Putovnicu je na o\u010devoj samrti, preuzela k\u0107erka Emilija obe\u0107av\u0161i ispuniti zavjet.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div>\u00a0<\/div>\n<div>\u201eBlizu stotinu momaka samo iz Graba, a 40.000 ljudi u krugu od stotinu kilometara oko Ljubu\u0161kog otisnulo se u drugoj polovici dvadesetih u Argentinu\u201c, tvrdi Petrov brati\u0107 Pero Markoti\u0107 uz sestru Milu zaslu\u017ean za spajanje dvije udaljene obitelji.\u00a0<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>\u201eStric je umro 1990. u Argentini. Sada znamo \u010ditav \u017eivot je patio i \u017eelio do\u0107i, ali nije mogao. Za na\u0161e pojmove bio je bogat. Imao je na stotine ovaca, krava, konja, ali ne i novca da do\u0111e u posjet. Kad bi dovoljno uve\u0107ao stado, zadesile bi ga su\u0161e ili poplave, ali ga \u017eelja nije napu\u0161tala. Zahvaljuju\u0107i Internetu na\u0161a djeca su se nedavno, uspjela povezati i tako su do\u0161le Emilija i njezina k\u0107erka Florencija\u201c, sa\u017eima Pero osamdesetogodi\u0161nju storiju.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div>\u00a0<\/div>\n<div>Uz pomo\u0107 Emilijine k\u0107erke Florencije, Perine sestri\u010dne Maje Vujevi\u0107 i engleskog jezika od Emilije doznajemo da je ona jedno od devetoro (!) Petrove djece. Na oca uz obiteljsku relikviju &#8211; iseljeni\u010dku putnu ispravu, te fotografije, podsje\u0107a je tek po koja rije\u010d uspavanki koju je djeci pjevao i njegova \u010de\u017enja za rodnim krajem, koja je ru\u0161ila jezi\u010dne barijere.\u00a0<\/div>\n<div>\u00a0<br \/>\u00a0<\/div>\n<div>\u201eOtac je puno radio, a majka nas odgajala\u201c, ka\u017ee Emilija, od koje doznajemo da se \u0161estoro djece preselilo u gradove, uglavnom u Buenos Aires, gdje i ona danas \u017eivi, a u prostranoj provinciji Chacho 1.200 kilometara od argentinske prijestolnice, \u017eive majka Andrea, sin Leonardo i dvije sestre. Prvi susjed bio im je Petrov ro\u0111ak Ivan. Za razliku od nepregledne argentinske pampe u Hercegovini je ka\u017ee, najvi\u0161e o\u010daravaju brda.<\/div>\n<div><\/div>\n<div><strong>Po\u0161ta dva puta godi\u0161nje!<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>Posjet Emilije Markoti\u0107 pravo je otkrivenje za Grabljane, pa i Ljubu\u0161ki kraj, jer otkiva nepoznate detalje o brojnoj neznanoj iseljeni\u010dkoj populaciji. Do Petra Markoti\u0107a u Palmar Chico u provinciji Chaco po\u0161ta je stizala samo dva puta godi\u0161nje! Emilija ka\u017ee da je najbli\u017ea po\u0161ta udaljena 350 kilometra, a pisma su od farme do farme putovala po \u010detrdesetak dana. Dugo nisu imali struje i telefona, jedino bogatstvo bili su nepregledan ravnica, usjevi i stoka. Time je otkrivena i tajna za\u0161to su se pokidale brojne veze izme\u0111u argentinskih Ljubu\u0161aka i rodne grude.\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<div><strong>Jedno pismo godi\u0161nje \u00a0<\/strong> \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Petar &#8211; Pero Markoti\u0107 koji je ime dobio po stricu, odlaska se sje\u0107a iz bakinih pri\u010da. \u201eUprtila je njegov sanduk i otpratila ga do Vrgorca, dalje se do Drvenika prebacio kolima, a onda do Splita \u010damcem. Iz Splita se putovalo za Italiju, a tek onda za Argentinu. Iseljavanje je organizirao Caritas. Za strica smo znali po pismima koja su stizala jedanput godi\u0161nje sa pet dolara, za baku\u201c, ka\u017ee Petar koji se na zimu sprema posjetiti ro\u0111ake u Argentini. (dmu)<\/div>\n<div><\/div>\n<div><strong><br \/><\/strong><\/div>\n<div><strong>BiH bez veleposlanstva u Buenos Airesu<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>Najte\u017ei dio puta do ostvarenja o\u010devog sna, Emiliji Markoti\u0107 bilo je \u010dekanje na vizu u Stutgartu. \u201eObe\u0107ali su odmah, a onda smo morali \u010dekati deset dana\u201c, otkiva Mila Markoti\u0107 koja je sa bratom Perom gastarbajterskim novcem \u201epodmazala\u201c dolazak ro\u0111ake iz Argentine. Dovoljan je i ovaj primjer koji otkiva brojnu hercegova\u010dku iseljeni\u010dku populaciju u Argentini, za tvrdnju kako je odluka Predsjedni\u0161tva BiH o ukidanju veleposlanstva u toj zemlji, bila ludost.\u00a0<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Autor: <strong>Du\u0161an Musa<\/strong>, pisano i slikano kolovoza 2008. l LJ::portal\u00a0<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" width=\"95%\" src=\"http:\/\/slike.hr\/slika\/argenti01dmubih1808080.jpg\" \/>\u00a0<br \/><img decoding=\"async\" width=\"95%\" src=\"http:\/\/slike.hr\/slika\/argenti02dmubih1808080.jpg\" \/><img decoding=\"async\" width=\"95%\" src=\"http:\/\/slike.hr\/slika\/argenti03dmubih1808080.jpg\" \/>\u00a0<br \/><img decoding=\"async\" width=\"95%\" src=\"http:\/\/slike.hr\/slika\/argenti04dmubih1808080.jpg\" \/>\u00a0<br \/><img decoding=\"async\" width=\"95%\" src=\"http:\/\/slike.hr\/slika\/argenti05dmubih1808080.jpg\" \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" style=\"margin-right: 6px; margin-left: 6px; float: left;\" alt=\"pero_markotic\" height=\"138\" width=\"147\" src=\"images\/stories\/novo\/pero_markotic.jpg\" \/> <\/p>\n<div>Nakon &#8216;posjeta&#8217; iseljeni\u010dke putne isprave Petra Markoti\u0107a njegovom rodnom kraju, morat \u0107e \u010duveni narodni pjesnik Vinko Vujevi\u0107 \u2013 \u010cer\u010dil, na svom smjerokazu u sredi\u0161tu ovog ljubu\u0161kog sela, brojnim metropolama dodati i najve\u0107u ju\u017enoameri\u010dku, Buenos Aires.\u00a0<\/p>\n<p>Zubom vremena nagri\u017eena unato\u010d posebnoj za\u0161titi, isprava krije \u017eivotni roman, prepun nostalgije i sjete.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div \/>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[],"class_list":["post-783","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/783","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=783"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/783\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=783"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=783"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=783"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}