{"id":787,"date":"2009-05-07T23:40:03","date_gmt":"2009-05-07T21:40:03","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/05\/07\/video-analitiari-i-svjedoci-o-zaustavljanju-tenkova-na-pologu-1991\/"},"modified":"2009-05-07T23:40:03","modified_gmt":"2009-05-07T21:40:03","slug":"video-analitiari-i-svjedoci-o-zaustavljanju-tenkova-na-pologu-1991","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/video-analitiari-i-svjedoci-o-zaustavljanju-tenkova-na-pologu-1991\/","title":{"rendered":"VIDEO: Analiti\u010dari i svjedoci o zaustavljanju tenkova na Pologu 1991."},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" style=\"margin-right: 6px; margin-left: 6px; float: left; \" alt=\"polog2\" height=\"147\" width=\"147\" src=\"images\/stories\/novo\/polog2.jpg\" \/>Iz Mostara su prema \u0160irokom Brijegu 7. svibnja 1991. krenuli tenkovi JNA, ali su ih u selu Polog zaustavili \u0161irokobrije\u0161ki i drugi hercegova\u010dki Hrvati. Najvjerojatnije, da su u prvi mah pro\u0161li, tenkovi bi bili razasuti po Zapadnoj Hercegovini, na svakom va\u017enijem raskri\u017eju &#8216;ostao bi u kvaru tenk&#8217;, i tako bi regija bila tiho okupirana.\u00a0 <\/p>\n<div \/>Mnogi analiti\u010dari sla\u017eu se da je zaustavljanje tenkova JNA u Pologu prijelomni trenutak u obrani Hrvata od agresije. Pogledajte i pro\u010ditajte na\u0161 prilog sa\u010duvanju od zaborava.     <br \/> Pro\u0161lo je osamnaest godina, ali i danas mnogi misle kao i tada, i danas slave vrhovnog zapovjednika JNA, i danas bi pred tenkove bacali cvije\u0107e. Iz takvog cvijeta nema dobrih plodova a povijest kao u\u010diteljica \u017eivota postaje &#8211; mu\u010diteljica.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<div>[youtube:http:\/\/www.youtube.com\/watch?v=0A9ZPiF9D8U]<\/p>\n<div><strong>18 godina prkosa: Godi\u0161njica zaustavljanja tenkova<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>ANALIZA \u0160to je zna\u010dilo zaustavljanje tenkovske kolone i blokade JNA koju su napravili Hrvati zapadne Hercegovine &#8211; analizira admiral Hrvatske vojske <strong>Davor Domazet Lo\u0161o \u00a0<br \/>\u00a0<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div><strong>MOSTAR IZBJEGAO SUDBINU SARAJEVA<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>Zahvaljuju\u0107i Pologu, i samoorganiziranju koje je uslijedilo nakon toga, Mostar nije doveden u totalno okru\u017eenje<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Kako su u teritorijalnom ustroju JNA i njezinom operativom razvoju snaga Hrvatska i Bosna i Hercegovina smatrane jedinstvenim ili velikim rati\u0161tem to se rat kao strate\u0161ka kategorija na njihovim prostorima ne smije promatrati odvojeno, napisao je admiral Hrvatske vojske Davor Domazet-Lo\u0161o u svojoj knjizi . Isklju\u010divo se mora promatrati kao jedinstvena cjelina, nastavlja dalje admiral Domazet, jer je i velika Srbija trebala nastati na tom cjelovitom prostoru. Ako se oko toga prostora opi\u0161e kru\u017enica, onda je njeno sredi\u0161te u prostoru Kupres- Livno. Stoga su tu vo\u0111ene zna\u010dajne obrambene, a kasnije i napadne operacije Hrvatske vojske i Hrvatskog vije\u0107a obrane. Tako\u0111er, zbog \u010dinjenice da prostor izme\u0111u doline Neretve na istoku, Cetine na zapadu, i Kupresa na sjeveru naseljavaju isklju\u010divo Hrvati, velikosrpski su stratezi planirali, godinama uvje\u017ebavali i na kraju poku\u0161ali to podru\u010dje zahvatiti modelom otvorenih klije\u0161ta. Ova klije\u0161ta, \u010diji je jedan krak bio na isto\u010dnoj obali Neretve, a drugi u zapadnoj Bosni i okolici Knina, trebala su, slikovito kazano, zdrobiti \u010ditav prostor svoga obuhvata. Prostor koji su, ponovimo, naseljavali Hrvati i prostor iznimno zna\u010dajan za nadzor svih putova koji vode prema Bosni, ali i prostor koji se nalazi u zale\u0111u uskoga jadranskog priobalja Hrvatske, koji bi postao nebranjiv da su kojim slu\u010dajem njime ovladati realizatori velikosrpskih planova.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Po\u010detkom 1991. godine na politi\u010dkoj pozornici biv\u0161e Jugoslavije na vlasti su bila dva me\u0111usobno suprotstavljena sustava. Onaj velikosrpski, beogradski, koji je pod krinkom \u010duvanja Jugoslavije zapravo vodio bitku za realiziranje projekta velike Srbije. I onaj demokratski, kojeg u personificirali slu\u017ebeni Zagreb i Ljubljana. Istodobno, tada\u0161nja makedonska vlast, a poglavito ona sarajevska, na \u010delu s Alijom Izetbegovi\u0107em, poradi unutarnjeg stanja u ovim biv\u0161im Jugoslavenskim republikama, ali i nedoraslosti vre menu i doga\u0111ajima uglavnom je poput noja gurala glavu u pijesak.<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Sve su to koristili velikosrpski vojni stratezi obavljaju\u0107i pregrupiranje snaga JNA. U po\u010detku pod krinkom vojne vje\u017ebe, a kasnije pod izlikom razdvajanja sukobljenih strana.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Tako su, uz obrazlo\u017eenje odlaska na vojnu vje\u017ebu, 07. svibnja 1991. godine iz Mostara prema \u0160irokom Brijegu krenuli tenkovi JNA. Ti doga\u0111aji odvijali su se nedugo nakon sukoba na Plitvicama i stradanja hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu pa je pu\u010danstvo \u0160irokog Brijega i Hercegovine, koje nije poznavalo detalje velikosrpskih vojnih planova, ali je osjetilo neprijateljske namjere JNA, odlu\u010dno stalo i onemogu \u0107ilo dalje kretanje tenkovskoj koloni. Dalje kretanje kolone JNA prema \u0160irokom Brijegu onemogu\u0107eno je blokadom ceste motornim vozilima i okupljanjem pu\u010danstva na granici izme\u0111u op\u0107ina Mostar i \u0160iroki Brijeg, u mjestu Polog. Na zahtjev General\u0161taba JNA i generala Blagoja Ad\u017ei\u0107a u dotad posve nepoznato selo Polog sti\u017eu zbunjeni predstavnici bosanskohercegova\u010dkih vlasti na \u010delu s Alijom Izetbegovi\u0107em i Stjepanom Kljuji\u0107em, te poku\u0161avaju nagovoriti okupljene Hrvate da se razi\u0111u i tako omogu\u0107e daljnje kretanje tenkovske kolone. Me\u0111utim, ta misija nije uspjela. Okupljeno mno\u0161tvo popustilo je tek nakon obra\u0107anja hrvatskog predsjednika dr. Franje Tu\u0111mana i propustilo kolonu 09. svibnja 991. godine.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Po mnogim analiti\u010darima, zaustavljanje tenkova u Pologu je bio prijelomni trenutak za Hrvatsku i Hrvate uop\u0107e. Bila je to prekretnica koja se dogodila uo\u010di otvorene oru\u017eane agresije na Hrvatsku. Prekretnica koja je pokazala kako se samoorganiziranjem pla\u0107a cijena vlastitog opstanka a ovim prostorima. Zahvaljuju\u0107i Pologu i samoorganiziranju koje je uslijedilo nakon toga Hrvati Hercegovine uspjeli su i ovladati Galcem, Mikulja\u010dom, Bilama, Planinicom, \u017dovnicomi Kozicom, te tako onemogu\u0107iti dovo\u0111enje Mostara u potpuno okru\u017eenje i sudbinu sli\u010dnu onoj kroz koju je pro\u0161lo Sarajevo. Zahvaljuju\u0107i tom samoorganiziranju, ali i pomo\u0107i Republike Hrvatske koja se zapravo jedino i mogla braniti na ovim prostorima, velikosrpski ratni stroj slomljen je u dolini Neretve, a u travnju 1992. godine i u Livanjskom polju.<\/div>\n<div><strong><br \/><\/strong><\/div>\n<div><strong>Polog i izvanredna sjednica<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>Predsjedni\u0161tvo SFRJ; 7. i 8. svibnja 1991. navodi general Kolo\u0161ek, donijelo je konkretan program mjera i aktivnosti za trajno re\u0161enje me\u0111unacionalnih i me\u0111urepubli\u010dkih sukoba, na principima punog po\u0161tovanja teritorijalnog integriteta SFRJ i republika. Kako bi se to ostvarilo, donijeti su zaklju\u010dci koje je naravno JNA i srpsko vodstvo nikad nije provelo u djelo. JNA, koja je shodno svojoj ustavnoj ulozi i nare\u0111enjima Predsjedni\u0161tva SFRJ ve\u0107 anga\u017eirala na kriznim \u017eari\u0161tima, odgovorna je, da osigura efikasno provo\u0111enje ove Odluke Predsjedni\u0161tva SFRJ. Odmah Izvr\u0161iti demobilizaciju rezervnog sastava policije, odnosno milicijskih snaga, organizirati povla\u010denje oru\u017eja od gra\u0111ana i njegovo smje\u0161tanje u odgovaraju\u0107a skladi\u0161ta koja su pod kontrolom nadle\u017enih organa, u skladu sa zakonom. Da se odmah provede temeljita Istraga od strane odgovaraju\u0107ih saveznih i republi\u010dkih organa u vezi sa oru\u017eanim sukobima, ljudskim \u017ertvama i materijalnim razaranjima i o tome detaljno obavijesti javnost. Odmah prekinuti sa napadima na JNA, njene pripadnike, objekte i sredstva JNA. Predsjedni\u0161tvo SFRJ ocjenjuje da JNA izvr\u0161ava svoje funkcije u skladu sa Ustavom SFRJ i saveznim zakonima, i da je sposobna uspje\u0161no da za\u0161titi granice zemlje i sprije\u010di me\u0111urepubli\u010dke i me\u0111unacionalne sukobe.\u00a0<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" height=\"381\" width=\"500\" src=\"http:\/\/www.siroki.com\/foto\/tenkovi\/tenkovi500.jpg\" \/><\/div>\n<div>\n<p>Fra Ivo Tadi\u0107, danas \u017eupnik u Wollongongu u Australiji, a prije 18 godina voza\u010d\u00a0zapovjednika tenkovskog bataljuna zaustavljenog u Pologu <br \/><strong>Kadijevi\u0107 naredio: Gazite!\u00a0<\/strong><\/div>\n<div>Autor \u00a0Velimir Begi\u0107\u00a0<br \/>\u00a0<\/div>\n<div>Panteli\u0107u, prebaci ralicu naprijed i gazi prepreke! &#8211; zapovjedio je general Veljko Kadijevi\u0107 pukovniku Milojku Panteli\u0107u, tada\u0161njem zapovjedniku vojarne u Mostaru.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div><strong>Goloruki narod\u00a0<\/strong><\/div>\n<div>&#8211; Ne mo\u017eemo, generale, blokada nije postavljena poprijeko nego nekoliko kilometara uzdu\u017e ceste!, &#8211; trajalo je polusatno uvjeravanje zapovjednika u JNA, kako se blokada ceste u mjestu Polog pokraj \u0160irokog Brijega ne mo\u017ee tek tako probiti &#8211; ka\u017ee fra Ivo Tadi\u0107, danas \u017eupnik u Wollongongu u Australiji, a tada devetnaestogodi\u0161nji ro\u010dnik JNA, koji je vozio zapovjednika bataljuna i u svom automobilu \u010duo spomenuti razgovor.<\/div>\n<div><\/div>\n<div>&#8211; Da su svi zapovjednici znali da je Hercegovina nenaoru\u017eana, vjerojatno bi do\u0161lo do pucnjave. Iz vrha JNA su poslali helikoptere da se uvjere u tvrdnje pukovnika Milojka Panteli\u0107a, tada\u0161njeg zapovjednika vojarne u Mostaru &#8211; govori nam fra Ivo Tadi\u0107, koji se do u detalje prisje\u0107a svih doga\u0111aja koji su se odigravali tih dana<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>U deset sati nave\u010der ogla\u0161ena je uzbuna, mene su zvali ranije, kako bih pripremio vozilo, i dali su mi no vi pi\u0161tolj s bojevim streljivom koji do tada kao voza\u010d nikad nisam koristio. Odmah sam, za razliku od ostalih vojnika koji su se spremali, znao da ovaj put nije la\u017ena uzbuna, \u0161to nisu znali niti svi zapovjednici. Oko pet sati 7. svibnja ujutro krenuli smo iz vojarne. Sa mnom u vozilu su bili zapovjednik tenkovskog bataljuna, \u010dijeg se imena ne sje\u0107am zvali smo ga Picko, i jo\u0161 dvojica zapovjednika, te dvojica vojnika. To je jutro padala jaka ki\u0161a koja se ulijevala u vozilo, bilo me strah p rvi sam put dobio pi\u0161tolj, a rekli su nam da idemo u \u010citluk gdje su navodno napali \u010detnici. Na izlazu iz Mostara vidio sam da idemo u zapadnu Hercegovinu, a ne u \u010citluk, tada me obuzeo najve\u0107i strah. Poznavao sam situaciju i znao sam da su ljudi gore nenaoru\u017eani, pri\u010da fra Ivo, koji bi \u017eelio organizirati dru\u017eenje sa \u0161to vi\u0161e vojnika koji su sudjelovali u ovome. Kad smo stigli do Pologa, do\u010dekalo nas je mno\u0161tvo naroda i mnogo kamiona koji su nam preprije\u010dili put. Tu smo ostali tri dana. Cijelo to vrijeme nismo znali \u0161to nas dalje \u010deka.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Svi vojnici bili su pri pravni pucati na sve bez ikakva upozorenja, samo se \u010dekala zapovijed koja bi bila izdana da je ispaljen i samo jedan metak. Me\u0111utim, metak je ipak u igri vojnika ispaljen u jednom oklopnom vozilu, sre\u0107a je da nikoga nije pogodio ina\u010de je moglo biti sva\u0161ta. Odmah su dotr\u010dali novinari kojih je tu bilo, no brzo se sna\u0161ao jedan Albanac, koji je tvrdio da je on nogom potegao neku oprugu u transporteru, koja zvu\u010di sna\u017eno gotovo kao i metak, prepri\u010dava nam fra Ivo kojemu su se u sje\u0107anje posebno urezale \u017eene koje su pjevale &#8221;Zdravo Djevo, Kraljice Hrvata&#8221;, koju je i on sam po\u010deo pjevati s njima sve dok ga zapovjednik nije o\u0161tro ukorio da se odmakne od naroda i prestane s tim &#8221;glupostima&#8221;.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>&#8211; U Pologu smo \u010dekali maske i bojne otrove, koji su nam trebali sti\u0107i s hranom, no na sre\u0107u mje\u0161tani su nam pustili samo hranu, tako da je propala ideja o pu\u0161tanju otrova. Nismo znali gdje \u0107emo sve dok nam jedan dan civili nisu donijeli brojne primjerke Ve\u010dernjeg lista kako bismo saznali \u0161to se doga\u0111a. Zapovjednici su nam zabranili da ih \u010ditamo. Ja sam ipak nekako uspio pro\u010ditati informaciju da idemo na Kupre\u0161ko polje gdje imamo vojnu vje\u017ebu. Tu sam informaciju prepri\u010dao i ostalim vojnicima i brzo se pro\u0161irila konvojem, ali nam je svima bilo \u010dudno za\u0161to na vje\u017ebu nosimo bojeva streljivo. Shvatili smo da se tu sprema ne\u0161to potpuno drugo, govori fra Ivo Tadi\u0107.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Tog svibnja na Kupresu je bio snijeg. Sva\u0161ta se govorilo, a prava je istina da su nas dvojica specijalaca sve mogli uhititi, toliko smo bili mladi, neiskusni, i nesposobni za ozbiljnu vojsku, bili smo prakti\u010dno djeca svega 18-19 godina.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Iako je njegov zapovjednik, Sulejman Dudakovi\u0107, kojeg fra Ivo iznimno cijeni, znao da ne mora na prijemni, kada mu je donio potvrdu ipak ga je pustio, vi\u0161e skoro da nije imao tko dr\u017eati stra\u017eu. Zapovjednici su tvrdili da svatko ima pravo na obranu, te da oni trebaju \u0161tititi napadnute Srbe u tzv. SAO Krajini. Kada je jedan vojnik srpske nacionalnosti dobio pismo od roditelja u kojem je stajalo &#8220;Sine, znamo da je to na\u0161a vojska, i da nas brane, ali ipak ako ikako mo\u017ee\u0161 do\u0111i ku\u0107i&#8221;, svima je bilo jasno o \u010demu se zapravo radi, a nakon \u0161to je dobio otpust i prvi put u \u017eivotu dr\u017eao stra\u017eu i fra Ivo je otr\u010dao preko kapije.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Fra Ivi su se u pam\u0107enje urezali i razgovori s jednim kapetanom, Hrvatom iz Vara\u017edina, koji ga je stalno zezao zbog njegova sve\u0107eni\u010dkog poziva te govorio protiv Crkve, a pred svima je govorio kako \u0107e, kad se bude vra\u0107ao tenkovima u Mostar, stati kod \u0160irokog Brijega i ispaliti jednu granatu u onaj grb koji je postavljen na brdu iznad \u0160irokog.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Poslije sam \u010duo, iako neprovjereno, da je taj isti kapetan bio u Hrvatskoj vojsci &#8211; zaklju\u010duje fra Ivo.\u00a0<\/div>\n<div><strong><br \/><\/strong><\/div>\n<div><strong>Rasulo u vojnim redovima\u00a0<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>&#8211; Na putu prema Kupresu, u Posu\u0161ju, vidjeli smo specijalnu policiju JNA, koja je pakirala svoje \u0161atore i krenula za nama prema Kupresu. Pozdravljao sam civile putem kojim je prolazila kolona, zbog \u010dega su zapovjednici vikali na mene, tvrde\u0107i kako \u0107u ja prvi po\u010deti pucati na svoje kolege vojnike te da se vojska treba \u010duvati mene i usta\u0161a kao ja. Kada je jednom od automobila nestalo goriva, odmah se pojavilo nekoliko helikoptera kako bi vidjeli \u0161to se doga\u0111a, a za koje nismo ni mogli naslutiti da nas prate. Na Kupresu smo bili do rujna, gdje je nastalo pravo rasulo &#8211; vojska je bje\u017eala, svi koji smo imali potvrdu da moramo na prijamni ispit na fakultetima bili bi pu\u0161teni iz vojske. Sa stra\u017ee smo bje\u017eali u jedan kafi\u0107 koji je upravo tih dana bio otvoren i vra\u0107ali se, \u0161etali smo u civilu, i to tada u toj vojsci nikoga i nije bilo posebno briga &#8211; prisje\u0107a se fra Ivo Tadi\u0107 vojni\u010dkog \u017eivota na Kupresu.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p><\/div>\n<div><\/div>\n<div><\/div>\n<div><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" height=\"375\" width=\"500\" src=\"http:\/\/www.siroki.com\/foto\/tenkovi\/Dscf0029.jpg\" \/><\/p>\n<p><strong><br \/><\/strong><\/div>\n<div><strong>Fra Mladen Hrka\u0107, gvardijan u \u0160irokom Brijegu, gvardijan koji je odigrao veliku ulogu<\/strong>\u00a0<\/div>\n<div><strong>SA SVOJIM NARODOM\u00a0<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>Zahvaljujem narodu, posebice \u0160irokobrije\u017eanima na iznimnoj discipliniranosti, \u0161to nas je u kona\u010dnici spasilo od krvoproli\u0107a, a kod vojske je ostavljalo dojam da smo mi jako organizirani\u00a0<\/div>\n<div>autor: TOMISLAV KVESI\u0106<\/div>\n<div><\/div>\n<div>U vrijeme zaustavljanja tenkova klju\u010dnu ulogu u sprje\u010davanju eskalacije sukoba odigrao je tada\u0161nji \u0161irokobrije\u0161ki gvardijan fra Mladen Hrka\u0107. Sve\u0107enik je to kojeg ne samo da je slu\u0161ao okupljeni narod nego su ga i politi\u010dki predstavnici iz tada\u0161njeg vremena kao i \u010delni ljudi JNA iznimno uva\u017eavali te u proteklih 18 godina posebice isticali kao jednog od najzaslu\u017enijih za miran rasplet tada\u0161njih prilika.<\/div>\n<div><\/div>\n<div>-Ja sam jednostavno morao biti sa svojim narodom, kratko je na po\u010detku na\u0161eg razgovora kazao fra Mladen. Kako sve\u0107enik imao sam iskustva, da to tako ka\u017eem, raditi s ve\u0107im masama ljudi i stoga sam odmah po saznanju da su tenkovi zaustavljeni krenuo put Pologa. Dolje se skupilo stvarno puno svijeta i bilo je ugodno vidjeti da je taj svijet slu\u0161ao sve savijete i pri jedloge.<\/div>\n<div><strong><br \/><\/strong><\/div>\n<div><strong>VL: \u0160to vas je potaknulo da krenete i Vi na barikade?<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>FRA MLADEN: Najvi\u0161e sam se zabrinuo jer je vojska ve\u010der prije toga izdala priop\u0107enje da \u0107e, ako se na bilo koji na\u010din vojska napadne, ako se dogodi i najmanji incident, da \u0107e vojska bez upozorenja pucati. Toga sam se najvi\u0161e pla\u0161io i rekao sam sebi idem poku\u0161ati koliko je mogu\u0107e pomo\u0107i ljudima da ne do\u0111e do toga. Po dolasku smo krenuli razgovarati s vojnicima kojima smo dijeli hranu i pi\u0107e, a sve uz pre\u0161utno odobrenje zapovjednika.<\/div>\n<div><strong><\/p>\n<p><\/strong><\/div>\n<div><strong>VL: Vi ste bili jedan od glavnih pregovara\u010da s pukovnikom Panteli\u0107em. Kako su tekli ti pregovori?<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>FRA MLADEN: Na samom po\u010detku su nam lagali. Rekli su najprije da su po\u0161li za Tomislavgrad, pa su onda rekli da idu na Kupres pa je tre\u0107a verzija bila da idu prema Imotskom. Tada smo shvatili da je u biti cilj presijecanje Hrvatske. Sam Panteli\u0107 je bio korektan \u010dovjek. Tada sam mu rekao da \u010dovjek koji nosi uniformu ne mora nu\u017eno sve re\u0107i, ali ono \u0161to rekne treba biti istinito. On me je malo \u010dudno pogledao. \u010cuo sam njegov razgovor s Blagojom Ad\u017ei\u0107em koji je poru\u010dio kako se nalazi na krstitkama te da ga ne zamaraju tim problemima. Vojska mora pro\u0107i, poru\u010dio je tada Ad\u017ei\u0107 na \u0161to mu je Panteli\u0107 kazao: Pa past \u0107e krv. Ad\u017ei\u0107 je samo ponovio da vojska mora pro\u0107i. Na svu sre\u0107u to se nije dogodilo.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div><strong>VL: Jeli Panteli\u0107 bio spreman napasti? Kako je reagirao na takve zapovijedi?<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>FRA MLADEN: On nije bio spreman napasti? Da je on htio krvoproli\u0107e, onda bi ga i bilo. Panteli\u0107 nije ni vojsku odvojio od naroda, tj. narod je slobodno \u0161etao me\u0111u tenkovima, te se i iz toga vidjelo da oni nisu bili spremni napasti.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div><strong>VL: Nakon postignutog dogovora o pu\u0161tanju tenkova postojala je i dalje velika opasnost od incidenata. \u0160to ste u tim trenutcima \u010dinili?<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>FRA MLADEN: Najopasniji trenutak je bio kada je jedna grupa ljudi ispred op\u0107ine u \u0160irokom Brijegu po\u010dela ponovno zaustavljati tenkove. Tu je prijetila opasnost od izbijanja sukoba. Sami vojnici su provocirali podi\u017eu\u0107i tri prsta u zrak Tada sam do\u0161ao na ideju da putem kuda budu prolazili tenkovi zapalimo svije\u0107e i poticao sam ljude da plje\u0161\u0107u dok vojska prolazi. No, situacija je bila ozbiljna pa sam nekoliko puta protr\u010dao od hotela pa sve do Pecare da ne bi do\u0161lo do incidenta. Na kraju se moram zahvaliti narodu, posebice \u0160irokobrije\u017eanima na iznimnoj discipliniranosti, \u0161to nas je u kona\u010dnici spasilo od krvoproli\u0107a, a kod vojske je ostavljalo dojam da smo mi jako organizirani, jer je narod slu\u0161ao sve \u0161to smo se dogovorili.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" height=\"381\" width=\"500\" src=\"http:\/\/www.siroki.com\/foto\/tenkovi\/tenkovi_zene500.jpg\" \/><\/div>\n<div><strong><br \/><\/strong><\/div>\n<div>Katolik i Devar prvi su svojim kamionima zapo\u010deli blokadu tenkovske kolone\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div><strong>Zaustavili smo tenkove kamionom\u00a0<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>autor: TOMISLAV KVESI\u0106\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Bilo je 9.25 ujutro 7. svibnja. Ki\u0161a je padala kao iz kabla. Po\u0161ao sam na sjednicu Op\u0107inske skup\u0161tine tada jo\u0161 op\u0107ine Li\u0161tica. Pred ulazom u zgradu op\u0107ine uznemirenim glasom Jo\u0161ko Grbe\u0161i\u0107 Jo\u0161a rekao mi je da mu je neka rodica iz Mostara javila da su prema \u0160irokom Brijegu krenuli tenkovi.<\/div>\n<div><\/div>\n<div><strong>Dojava<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>Odmah sam krenuo u akciju, zapo\u010deo je povijesnu pri\u010du o slavnom i hrabrom zaustavljanju tenkova na granici Mostara i \u0160irokog Brijega Mladen Barbari\u0107 zvani Katolik iz Kne\u0161polja, koji je s Marinkom Mari\u0107em zvanim Devar prvi stigao u Dobri\u010d i s dva teretna kamiona preprije\u010dio put koloni od 150 oklopnih i ostalih vozila JNA.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>&#8211; Obavijestio sam op\u0107inare o kretanju tenkova te pojurio prema Lisama do tvrtki Autoprijevoza i Novogradnje i predlo\u017eio da pokrenu autobuse i sva teretna vozila da preprije\u010dimo cestu, da tenkovi ne mogu pro\u0107i &#8211; pri\u010da Mladen. Tada je nai\u0161ao Marinko Mari\u0107 zvani Devar koji se, saznav\u0161i da su tenkovi krenuli, odmah uputio u Dobri\u010d da preprije\u010di cestu.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div><strong>Po\u010detak blokade<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>&#8211; Po\u0161ao sam ku\u0107i, presvukao odijelo, upalio kamion i ve\u0107 deset do deset bio sam u Dobri\u010du, gdje je Marinko ve\u0107 bio zablokirao cestu &#8211; pri\u010da Mladen. &#8211; Kamione smo zaustavili to\u010dno na granici \u0160irokog Bijega i Mostara, tj. na granici Dobri\u010da i Pologa &#8211; sje\u0107a se Marinko, ukazuju\u0107i na svojevrsnu povijesnu nepravdu zbog stalnih navoda da su tenkovi zaustavljeni u Pologu, a Dobri\u010d, u kojemu su blokade u stvari i bile, nitko i ne spominje. A uz to Marinka se, iako je prvi blokirao cestu, organizatori obljetnice zaustavljanja tenkova rijetko kada sjete.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div><strong>Blokada duga pet kilometara<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>&#8211; U kratkom vremenu skupila se velika kolona automobila. Tenkovi vi\u0161e nikuda nisu mogli pro\u0107i S jedne strane bila je \u0161uma, s druge voda (Mostarsko blato), a cesta je bila blokirana Narod se brzo okupljao. Sve je to donekle bilo i potaknuto pokoljem hrvatskih specijalaca u Borovu Selu nekoliko dana prije toga.<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Nikome nismo dali da pro\u0111e iako su to tra\u017eili mnogi slu\u010dajni prolaznici. Pustili smo jedino Dragana Mandi\u0107a Gagija i njegova kuma Predraga Barbari\u0107a Peju, koji su oti\u0161li izvidjet dokle su tenkovi stigli &#8211; pri\u010da Mladen.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div><strong>Tenkovi na \u017dovnici<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>Kad su se Dragan i Predrag vratili rekli su da su tenkovi na vrh \u017dovnice te da prvi na sebi ima grnu (ne\u0161to kao ralica, op.a.) te mo\u017ee razmaknuti sve pred sobom.<\/div>\n<div><\/div>\n<div>Tada smo &#8211; nastavlja Mladen uzbudljivu pri\u010du maknuli oko pedeset vozila te na po\u010detak barikade premjestili MAN s prikolicom nato varenom boksitom, kojim je upravljao izvjesni Damir s Bune iz Mostara, a koji je ukupno te\u017eio oko 50 tona. Prije nego \u0161to su tenkovi stigli kolo na, ili bolje re\u0107i blokada, bila je duga oko pet kilometara. U 11.25 sati do barikade su stigli tenkovi i zaustavili se. Ostala doga\u0111anja su manje-vi\u0161e ve\u0107ini poznata &#8211; zaklju\u010duje Mladen pri\u010du o ustanku golorukog naroda protiv mo\u0107ne armije. Nakon zaustavljanja tenkova zapovjednik Milojko Panteli\u0107 pona\u0161ao se vrlo korektno.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div><strong>Generalova psovka<\/strong><\/div>\n<div><\/div>\n<div>&#8211; Bio sam u prilici &#8211; pri\u010da Mladen &#8211; \u010duti njegov razgovor s generalom Kadijevi\u0107emo &#8220;Be\u017ei bre u p.. materinu. Ti sedi\u0161 u kancelariji i n e zna\u0161 ti kako je ovde. Ovde su ljudi naoru\u017eani do zuba. Desno \u0161uma, levo voda. Daj mi sto hiljada vojnika i ja \u0107u da probijem kordon&#8221;, navodno su rije\u010di kojima se Panteli\u0107 obratio Kadijevi\u0107u nakon primljene zapovijedi da se probije barikada.<br \/>\u00a0<\/div>\n<div><\/div>\n<div>izvor: BiH izdanje Ve\u010dernjeg lista<\/div>\n<p> \u00a0<\/p><\/div>\n<div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" style=\"margin-right: 6px; margin-left: 6px; float: left; \" alt=\"polog2\" height=\"147\" width=\"147\" src=\"images\/stories\/novo\/polog2.jpg\" \/>Iz Mostara su prema \u0160irokom Brijegu 7. svibnja 1991. krenuli tenkovi JNA, ali su ih u selu Polog zaustavili \u0161irokobrije\u0161ki i drugi hercegova\u010dki Hrvati. Najvjerojatnije, da su u prvi mah pro\u0161li, tenkovi bi bili razasuti po Zapadnoj Hercegovini, na svakom va\u017enijem raskri\u017eju &#8216;ostao bi u kvaru tenk&#8217;, i tako bi regija bila tiho okupirana.\u00a0 <\/p>\n<div \/>Mnogi analiti\u010dari sla\u017eu se da je zaustavljanje tenkova JNA u Pologu prijelomni trenutak u obrani Hrvata od agresije. Pogledajte i pro\u010ditajte na\u0161 prilog sa\u010duvanju od zaborava.   <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-787","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/787","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=787"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/787\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=787"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=787"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=787"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}