{"id":7905,"date":"2010-12-04T15:09:55","date_gmt":"2010-12-04T14:09:55","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/12\/04\/posljednji-qargumentq-ustase-dzaba-vam-je-nikada-necete-dobiti-treci-entitet\/"},"modified":"2010-12-04T15:09:55","modified_gmt":"2010-12-04T14:09:55","slug":"posljednji-qargumentq-ustase-dzaba-vam-je-nikada-necete-dobiti-treci-entitet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/posljednji-qargumentq-ustase-dzaba-vam-je-nikada-necete-dobiti-treci-entitet\/","title":{"rendered":"Posljednji “argument”: Usta\u0161e, d\u017eaba vam je, nikada ne\u0107ete dobiti tre\u0107i entitet"},"content":{"rendered":"
\"sutalooo\"Kriti\u010dari zahtjeva za ustavno i teritorijalno preure\u0111enje BiH, koje bi postoje\u0107u, evidentno, nestabilnu i konfliktnu dvoentitetsku federalno-konfederalnu daytonsku BiH preveo u federalnu\u00a0 troentitatsku dr\u017eavu , u kojoj bi sva tri konstitutivna i suverena naroda imala institucionalnu ravnopravnost\u00a0 i teritorijalnu autonomiju , a dio svog suvereniteta delegirali na razinu federativne BiH- protive se tom legitimnom, logi\u010dnom i pravednom zahtijevu jer je on, kako ka\u017eu, nerealan.<\/p>\n

Od tih isti, tobo\u017enjih, dobro\u010dinitelja Hrvata i dr\u017eave BiH ne\u0107ete \u010duti kako je nerealan i zahtijev za preustrojem BiH u gra\u0111ansku dr\u017eavu, sastavljenu od ekonomskih i multietni\u010dkih regija, koje bi zapravo bile ispostave sredi\u0161nje vlasti.\u00a0 Oni tvrde kako je to realno,\u00a0 zaboravljaju\u0107i zna\u010denje tog pojma. A, realno, po definiciji, nije ono \u0161to je mogu\u0107e ostvariti, ve\u0107 postoje\u0107e stanje.\u00a0 Realna je dakle daytonska, dvoentitetska BiH. Sve drugo je nerealno. Dakle, zahtjev za tre\u0107im entitetom jeste nerealan, koliko je nerealan i svaki drugi zahtjev za promijenom postoje\u0107eg ustavnog ure\u0111enja BiH.<\/p>\n

Hrvati u BiH, ali i Bo\u0161njaci\u00a0 upravo tra\u017ee promijenu realnog jer su s tim realnim nezadovoljni, jer je to realno, posebice za Hrvate, potpuno neprihvatljivo, ne\u0161to s \u010dim se dok i biolo\u0161ki postoje u BiH nikada ne\u0107e pomiriti. Kako \u0161to se nitko razuman ne mo\u017ee pomiriti da u ku\u0107i koja je njegovo vlasni\u0161tvo 1\/3 prihvati\u00a0 \u017eivjeti u \u0161upi i odre\u0107i se prava suverenog i konstitutivnog naroda zapisanog i u preambuli daytonskog ustava.<\/p>\n

Kriti\u010dari preustoja BiH iz dvoentitetskog u troentitetski federalisti\u010dki model ka\u017eu kako hrvatski politi\u010dari trebaju odustati od te\u017enji za tre\u0107im entitetom i tra\u017eiti ono \u0161to je realno-institucionalnu ravnopravnost Hrvata unutar postoje\u0107eg dvoentitetskog sustava- zaboravljaju\u0107i da je i to jednako nerealno. No, pretpostavimo kako su pod pojmom realno, mo\u017eda mislili lak\u0161e ostvarljivo. Oni, dakle, predla\u017eu da se Hrvati zala\u017eu za lak\u0161e ostvarljiv cilj- djelomi\u010dnu ravnoravost.<\/p>\n

Njihov argument,\u00a0 kako bi se Hrvati za to mogli lak\u0161e izboriti, bezbroj puta je oboren. Sjetimo se kako su ve\u0107inski bo\u0161nja\u010dke stranke, koje su deklarativno zala\u017eu za ravnopravnost Hrvata, ekspresno odbacile zahtijev HDZ1990 da se osigura ravnopravnost sva tri naroda u entitetskim vlada tako \u0161to bi se primjenio mehanizam odlu\u010divanja kao u Vije\u0107u ministara- da je za valjanost odluke entitetskih vlada potrebno da za nju glasa najmanje jedna tre\u0107ina ministara iz svakog konstituitivnog naroda. Srbi su, pak odbacili hrvatski prijedlog da domovi naroda Parlamenta BiH biraju \u010dlanove Predsjedni\u0161tva, \u010dime bi se osiguralo da sva tri naroda mogu posredno izabrati svoje predstavnike u Predsjedni\u0161tvo BiH i onemogu\u0107ila majorizacija.<\/p>\n

Treba li podsje\u0107ati kako je reagirao mostarski SDA, \u010diji se predsjednik Sulejman Tihi\u0107, tako\u0111er, deklarativno, zala\u017ee za ravnopravnost Hrvata, na odluku Ustavnog suda, koji je presudio da je neprihvatljivo da razli\u010diti broj bira\u010da, bira isti broj vije\u0107nika za Gradsko vije\u0107e Mostara- koji u praksi zna\u010di da jedan bo\u0161nja\u010dki vrijedi kao \u010detiri hrvatska glasa. SDA je tu presudu okarakterizirala kao poku\u0161aj \u201ehrvatskog svojatanja Mostara\u201c i najavila kako \u0107e se oduprijeti odluci vrhovnog tuma\u010da daytonskog Ustava BiH.<\/p>\n

Su\u0161tina politike nije da prihva\u0107a realno stanje, ve\u0107 da mjenja tu realnost, stvaraju\u0107i novu- odnosno\u00a0 da se dr\u017ee maksime- budimo realni- tra\u017eimo nemogu\u0107e.<\/p>\n

Kao klju\u010dni argument da lideri stranaka\u00a0 HDZ BiH i HDZ1990. Dragan \u010covi\u0107 i Bo\u017eo Ljubi\u0107, koji artikuliraju zahtijeve 90 posto hrvatskih bira\u010da u BiH, okrenu le\u0111a onima koji su im dali mandat da zastupaju takve njihove interese, kriti\u010dari te politike navode kako oni za tu ideju nemaju saveznika u BiH, osim Dodika, a kako je protiv toga i me\u0111unarodna zajednica, pa \u010dak i SAD. Oni zahtjeve jednog naroda, pogre\u0161no interpretiraju, kao zahtijeve dvojice Hrvata-\u010covi\u0107a i Ljubi\u0107a. Uz to, zaboravljaju kako su, ne tako davne, 1990. Sjedinjene amari\u010dke dr\u017eave podr\u017eavale Jugoslaviju i bile protiv separatisti\u010dkih te\u017enji njezinig republika, te da tu te\u017enju nije podr\u017eavala, gotovo pa, ni jedna utjecajna \u010dlanica\u00a0 me\u0111unarodne zajednice. No, kad su shvatili da je Jugoslavija neodr\u017eiva, okrrenuli su polo\u010du i gotovo preko no\u0107i priznali novu realnost;\u00a0 Sloveniju, Hrvatsku, BiH, kao suverene i\u00a0 samostalne dr\u017eave.\u00a0 Drugim rije\u010dima, me\u0111unarodna zajednica, pa i njezin klju\u010dni faktor SAD podr\u017eavat \u0107e dvoentitetsku BiH, do zadnjeg trenutka, dok ne uvide da je ona neodr\u017eiva, dok je nova realnost ne u\u010dini neodr\u017eivom. Da su Milan Ku\u010dan, Franjo Tu\u0111man, Alija Izetbegovi\u0107\u00a0 izdali te\u017enje onih od kojih su dobili mandat uz izgovor da SAD i me\u0111unarodna zajednica podr\u017eavaju SFRJ i reformatorskog premijera Antu Markovi\u0107a i da je ono \u010demu te\u017ee Slovenci i Hrvati , te ve\u0107ina gra\u0111ana BiH nerealno, Hrvatska i Slovenija nikad ne bi postale samostalne dr\u017eave, a BiH bi bila dio Srboslavije.<\/p>\n

Tre\u0107i entitet je, \u0161tetan i za bh Hrvate jer bi ve\u0107ina bh Hrvata ostala izvan tog entiteta, ka\u017eu njegovi kriti\u010dari, iako su ne jednom \u010duli i od \u010covi\u0107a i od Ljubi\u0107a da zahtijev za tre\u0107im entitetom podrazumjeva da bi on, po na\u010delu teritorijalnog diskontinuteta, obuhvatio ve\u0107inski hrvatska podru\u010dja u BiH u Hercegovini, sredi\u0161njoj Bosni i Posavini, \u010dime bi 80 posto Hrvata \u017eivjelo u ve\u0107inski hrvatskoj federalnoj jedinici.<\/p>\n

Ljubi\u0107 se od \u010covi\u0107a razlikuje samo u tome \u0161to zahtjeva da u sastav federalne jedinice u\u0111u\u00a0 dvije ili 3 posavske op\u0107ine, koje su sada u sastavu RS,\u00a0 u kojima su Hrvati prije rata bili ve\u0107ina, a sada ih je tamo jedva par tisu\u0107a. \u010covi\u0107 pri tom, vjerojatno, ra\u010duna kako je priznavanje teritorijalnog integriteta RS, cijena podr\u0161ke Srba za uspostavu federalne jedinice s hrvatskom ve\u0107inom. Time, navodno okre\u0107e Bo\u0161njake protiv sebe, jer tra\u017ei podjelu samo F BiH. No, \u010dak i kad bi prihvatio identi\u010dan stav kao i Ljubi\u0107, \u010covi\u0107 ne bi za saveznike imao bo\u0161nja\u010dke politi\u010dare,\u00a0 kako \u0161to ih u tom pitanju nema ni Ljubi\u0107, jer su oni, apriori, protiv tre\u0107eg entiteta, a za gra\u0111ansku, centralisti\u010dku BiH. To je njihov dugoro\u010dni cilj, a kratkoro\u010dni zadr\u017eavanje postoje\u0107eg stanja, odnosno dominacija u Federaciji i poku\u0161aj ukidanja entitetskog veta na razini BiH. Kao \u0161to je politika Srba o\u010duvanje RS, a njihova \u201enerealna te\u017enja\u201c odcjepljenje od BiH.<\/p>\n

Bez i jednog argumenta kriti\u010dari troentitetske BiH, tvrde kako je to ru\u0161enje i podjela dr\u017eave. Po njihovoj\u00a0 logici tronacionalnu BiH ru\u0161i -ure\u0111enje koje osigurava institucinalnu ravnopravnost tri naroda i jednaku teritorijalnu autonomiju- dakle trono\u017eac, a ne ru\u0161i postoje\u0107e dvoentitetsko ure\u0111enje, u kojem jedan od dva suverena naroda, nema teritorijalnu autonomiju- dakle, dvono\u017eac. A ne ru\u0161i je ngra\u0111anski model, koji u praksi zna\u010di- dominaciju ve\u0107inskog naroda-dakle, jednono\u017eac. \u010cudna neka logika.<\/p>\n

Jednako \u010dudna i neodr\u017eiva kao i tvrdnja da bi uspostavom troentitetske BiH, Hrvati, koji su izvan entiteta s hrvatskom ve\u0107inom, nastavili iseljavati.\u00a0 Bh Hrvati sada su sto posto manjinski narod i\u00a0 u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj. Uspostavom federalne jedinice postotak Hrvata koji bi bili manjinski narod sa sto posto sveo bi se na dvadeset posto. Po logici protivnika tre\u0107eg entiteta bolje je da svi Hrvati u BiH budu mannjinski narod nego da 20 posto tog naroda\u00a0 bude manjinski.<\/p>\n

Jednako je neodr\u017eiv argument da bh Hrvati sada imaju bolju institucionalnu za\u0161titu, kada su svi u polo\u017eaju manjinskog naroda, nego kada bi tih 20 posto imali, institucionalnu za\u0161titu i pomo\u0107\u00a0 svoje federalne jedinice, koja bi se za pobolj\u0161anje njihovog polo\u017eaja mogla boriti i davanjem dodatnih prava i nov\u010danih otpora, iznad onog \u0161to su prava svih gra\u0111ana entiteta, Bo\u0161njacima i Srbima.<\/p>\n

Neki, poput Hrvata \u017deljka Kom\u0161i\u0107a, bo\u0161nja\u010dkog predstavnika u Predsjedni\u0161tvu BiH, pitaju se; gdje povu\u0107i granicu tre\u0107eg entiteta u srednjoj Bosni? Kom\u0161i\u0107 zaboravlja da postoje samo granice BiH, a da bi\u00a0 entiteti bili dio unutarnjeg dr\u017eavnog ure\u0111enja, u kojima se na sve gra\u0111ane primjenjuju odluke op\u0107ina, zakoni entiteta i zakoni federalne BiH. Ali kako, re\u0107i \u0107e protivnici ovog modela odrediti koje op\u0107ine da budu u kojem entitetu? To naravno ne mogu odre\u0111ivati politi\u010darima. Neka to odrede stanovnici svake od op\u0107ina- na referendumu.<\/p>\n

I kad argumentirano oborite sve argumente protivnika troentitetske BiH- oni \u0107e vam odgovoriti njihovim \u201enajja\u010dim argmentom\u201c, kakav \u0107e se, nesumnjamo pojaviti, nakon objave ovog teksta- Usta\u0161e, d\u017eaba vam je, nikada ne\u0107ete dobiti tre\u0107i entitet. I to je na\u0161a realnost- neprihvatljiva.<\/p>\n

Milan \u0160utalo l Dnevnik.ba<\/span><\/strong><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"sutalooo\"Kriti\u010dari zahtjeva za ustavno i teritorijalno preure\u0111enje BiH, koje bi postoje\u0107u, evidentno, nestabilnu i konfliktnu dvoentitetsku federalno-konfederalnu daytonsku BiH preveo u federalnu\u00a0 troentitatsku dr\u017eavu , u kojoj bi sva tri konstitutivna i suverena naroda imala institucionalnu ravnopravnost\u00a0 i teritorijalnu autonomiju <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":7904,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-7905","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7905","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7905"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7905\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7905"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7905"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7905"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}