{"id":7916,"date":"2010-12-05T10:53:10","date_gmt":"2010-12-05T09:53:10","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/12\/05\/postanska-marka-qetnolosko-blago-hercegovacki-opanciq\/"},"modified":"2010-12-05T10:53:10","modified_gmt":"2010-12-05T09:53:10","slug":"postanska-marka-qetnolosko-blago-hercegovacki-opanciq","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/postanska-marka-qetnolosko-blago-hercegovacki-opanciq\/","title":{"rendered":"Po\u0161tanska marka “Etnolo\u0161ko blago – Hercegova\u010dki opanci”"},"content":{"rendered":"
\"opanci_marka\"Hrvatska po\u0161ta Mostar izdala je redovitu po\u0161tansku marku \u201eEtnolo\u0161ko blago\u201c s motivom hercegova\u010dkih opanaka. Opanci \u201eoputa\u0161i\u201c su se u Hercegovini koristili kao svakodnevna obu\u0107a do sredine 20. stolje\u0107a, iako su se kod starijih osoba u uporabi zadr\u017eali ponegdje i do sedamdesetih godina. Prema materijalu potplata opanci su: \u201eko\u017eni\u201c, \u201ekorita\u0161i\u201c, \u201e\u0161laufari\u201c i \u201eokovani\u201c. <\/p>\n

Autor je Vijeko Lu\u010di\u0107, marka nominalne vrijednosti 0,70 KM, tiskana je u arku 20 maraka u tiskari Zrinski u \u010cakovcu.<\/p>\n

\u201eKo\u017eni\u201c opanci su imali potplat od gove\u0111e ili svinjske ko\u017ee. Komad osu\u0161ene, a zatim vodom omek\u0161ane ko\u017ee nategao bi se preko drvenog kalupa u obliku stopala tako da su rubovi ko\u017ee uzdignuti oko 1,5 cm uz kalup. Zatim bi se ti rubovi \u201eoputom\u201c (osu\u0161ena, usko rezana i usukana vrpca ov\u010dije ko\u017ee) gusto povezivali preko kalupa posebnom iglom \u201eopan\u010daricom\u201c, tvore\u0107i na taj na\u010din gornji dio opanka – \u201enaplet\u201c. Kljun (uzdignuti ko\u017eni zavr\u0161etak opanka iznad prstiju) oblikovan je od istog komada ko\u017ee. Od kljuna prema dnu potkoljenice, zbog stabilnosti \u201enapleta\u201c, postavljao bi se jedan pleter koji bi zavr\u0161avao na pregibu stopala i potkoljenice petljom od \u201eopute\u201c ili komadi\u0107a ko\u017ee. Izrada zadnjeg dijela opanka, \u201epripleta\u201c, bila je prili\u010dno zahtjevna. Opanak se uz nogu u\u010dvr\u0161\u0107ivao \u201eobuva\u010dom\u201c (vrpca od vi\u0161e niti usukane \u201eopute\u201c) tako \u0161to bi se krajevi \u201enapleta\u201c povezivali od unutarnjeg dijela noge prema vanjskom pri \u010demu je \u201eobuva\u010da\u201c prolazila kroz spomenutu petlju zbog zatezanja \u201enapleta\u201c. Ponekad je umjesto \u201eobuva\u010de\u201c kori\u0161ten mali ko\u017eni remen\u010di\u0107 s brnjicom. <\/p>\n

Opanci \u201ekorita\u0161i\u201c, kao i ostale vrste opanaka, su gra\u0111eni na sli\u010dan na\u010din, s tim \u0161to je ovdje kori\u0161ten tvorni\u010dki napravljen potplat od gume ve\u0107 oblikovan prema stopalu. <\/p>\n

\u201e\u0160laufari\u201c su za potplat imali komad od rabljenih unutarnjih guma motornih vozila, a \u201eokovani\u201c opanci od rabljenih vanjskih guma vozila.<\/p>\n

Treba napomenuti da su po svojoj gra\u0111i sve ove vrste opanaka imale jednak oblik za obje noge. Tek bi se po \u201eobuva\u010di\u201c ili remen\u010di\u0107u znalo, jer je ovo dvoje u\u010dvr\u0161\u0107eno na \u201enaplet\u201c s unutarnje strane, a vezalo se ili kop\u010dalo na vanjskoj strani stopala, je li opanak lijevi ili desni. <\/div>\n

<\/p>\n

Andrija Zeljko | post.ba<\/strong><\/span><\/div>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"opanci_marka\"Hrvatska po\u0161ta Mostar izdala je redovitu po\u0161tansku marku \u201eEtnolo\u0161ko blago\u201c s motivom hercegova\u010dkih opanaka. Opanci \u201eoputa\u0161i\u201c su se u Hercegovini koristili kao svakodnevna obu\u0107a do sredine 20. stolje\u0107a, iako su se kod starijih osoba u uporabi zadr\u017eali ponegdje i do sedamdesetih godina. Prema materijalu potplata opanci su: \u201eko\u017eni\u201c, \u201ekorita\u0161i\u201c, \u201e\u0161laufari\u201c i \u201eokovani\u201c. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":7915,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-7916","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7916","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7916"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7916\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7915"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7916"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7916"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7916"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}