{"id":7974,"date":"2010-12-08T22:56:02","date_gmt":"2010-12-08T21:56:02","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/12\/08\/napretkov-povijesni-kalendar-za-2011-godinu\/"},"modified":"2010-12-08T22:56:02","modified_gmt":"2010-12-08T21:56:02","slug":"napretkov-povijesni-kalendar-za-2011-godinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/napretkov-povijesni-kalendar-za-2011-godinu\/","title":{"rendered":"Napretkov povijesni kalendar za 2011. godinu"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-7973\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"kalendar_napredak\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/12\/novo_jesen_kalendar_napredak.gif\" height=\"113\" width=\"150\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/12\/novo_jesen_kalendar_napredak.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/12\/novo_jesen_kalendar_napredak-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Ovih dana izi\u0161ao je iz tiska Napretkov\u00a0 povijesni kalendar za 2011. godinu. Na \u010detrnaest lista fra Andrija Niki\u0107 slikom i rije\u010dju o\u017eivljuje doga\u0111anja u Me\u0111ugorju tijekom trideset godi\u0161njih Gospinih ukazanja u ozra\u010dju dvadesete obljetnice obnoviteljskog rada Hrvatskog kulturnog dru\u0161tva Napredak Mostar.   <\/p>\n<p>\u201ePostoji jedno prepoznatljivo sidro, stoji u uvodniku, koje je u na\u0161 hercegova\u010dki kr\u0161 \u201eba\u010deno\u201c prije trideset godina. Kraljica Mira neumorno ovdje vodi svoju \u0161kolu, u\u010dili\u0161te, veleu\u010dili\u0161te i sveu\u010dili\u0161te &#8211; \u0161to ima premnoge ogranke diljem svijeta. Ovdje je Gospa nazo\u010dna, prema svjedo\u010danstvima vidjelaca, a to potvr\u0111uje i odziv vjernika iz cijelog svijeta. Glavni cilj Gospina dolaska je ostvarenje mira, a sve ostalo &#8211; molitva, post i pokora &#8211; samo su sredstva do toga cilja. A njezina glavna poruka jest da Bog postoji, prema tome \u010dovjek mora pospremiti i staviti u svome \u017eivotu sve stvari i odnose onako kako to Bog od njega tra\u017ei i kako mu zapovijeda. Mo\u0107 Gospinih ukazanja ra\u0161irila se svijetom kao nebo. Milijuni kr\u0161\u0107ana i ljudi iz cijelog svijeta danas znaju kako nakon ukazanja u Me\u0111ugorju postoji samo jedan jezik \u2013 vjerski, kojim govore svi jezici svijeta, da je stazom \u010dovje\u010danstva postala ona kamenita staza kojom se penje na Brdo ukazanja i Kri\u017eevac, te spu\u0161ta pokraj trajnog prebivali\u0161ta mu\u010denika fra Jake Kri\u017ei\u0107a i \u0161iritelja Gospine poruke fra Slavka Barbari\u0107a do velebne crkve sv. Jakova. &#8211; Vox populi vox Dei \u2013 Glas naroda \u2013 glas je Bo\u017eji, poruka je dvotisu\u0107ljetne povijesti Kristove Crkve. Glas vjernika iz cijelog svijeta ve\u0107 30 godina plodovima vlastitih \u017eivota dokazuje kako je doga\u0111aj u Me\u0111ugorju Bo\u017eje djelo, koje je zapo\u010deto 24. lipnja 1981. godine i nastavlja se u tre\u0107em tisu\u0107lje\u0107u kr\u0161\u0107anstva,\u201c pi\u0161e fra Andrija.<\/p>\n<p>Kao svjedok povijesnih mnijena fra Andrija nastavlja: \u201eTijekom trideset godina Gospina ukazanja u Me\u0111ugorju, usprkos protivljenjima, pre\u017eivjela su prilike borbenog, bolesnog i jednoumnog komunizma, okolnosti, surje\u010dja, sporenja, protimbe, prijetnje, uhi\u0107enja, osu\u0111ivanja, uzni\u0161tva (fra Jozo Zovko, fra Ferdo Vla\u0161i\u0107, fra Jozo Kri\u017ei\u0107) progona, milicijske i udba\u0161ke ophodnje\u2026 i inih spletkarenja putem suvremenih medija. Sada je pred nama jedinstveni jubilej Gospinih ukazanja, a samo Bog zna koliko \u0107e zlatnih, dijamantnih, tisu\u0107ljetnih jubileja Me\u0111ugorje pro\u017eivjeti slave\u0107i nebesku Majku koja ne zaboravlja i ne napu\u0161ta svoju djecu! &#8211; Gospina ukazanja u Me\u0111ugorju pomladila su ovu drevnu \u017eupu koja \u010duva u svojim njedrima ostatke ranokr\u0161\u0107anskog zdanja i zapis iz 1599. godine, i u\u010dinila je jednom od najpoznatijih \u017eupa \u010dovje\u010danstva. Pri\u010du o tih 30 godina u razli\u010ditim oblicima prikazuju umjetnici i sugovornici \u2013 vidioci, hodo\u010dasnici, vjernici, obi\u010dni ljudi, predstavnici crkvene hijerarhije, ozdravljeni svjedoci, zdu\u0161ni molitelji, ali i protivnici.\u00a0 &#8211; Me\u0111ugorje svjedo\u010di Bo\u017eju ljubav, dostojanstvo svake ljudske osobe, svetost obitelji, vrijednost \u0161utljiva rada, potrebu molitve, te zapovijed ljubavi prema svoj bra\u0107i ljudima. U Me\u0111ugorju Majka ne samo \u0161to pokazuje svoga Sina u vje\u010dnosti ro\u0111ena, nego ga u vremenu nama ra\u0111a kao Spasitelja i Brata. Ovdje ona u prisnom zajedni\u0161tvu sa Sinom gaji po\u010detke Crkve i nama predaje predivan uzor \u017eivota. Ovdje ona, Majka, postaje u\u010denica Sinu, prima prvine evan\u0111elja, u srcu ih \u010duva i u duhu razmi\u0161lja. Ovdje ona, pre\u010dista Djevica, udru\u017eena s pravednim Josipom vezom bliske i djevi\u010danske ljubavi, Tebe hvali pjesmama, Tebi se klanja u \u0161utnji, Tebe hvali \u017eivotom i slavi radom. Ovdje ona, Kraljica Mira, vra\u0107aju\u0107i mir u ljudska srca pomiruje obitelji, narode i cijelo \u010dovje\u010danstvo.\u201c<\/p>\n<p>Autor je zapazio i va\u017enost Gospina pohoda za na\u0161 narod: \u201eZa katoli\u010dki hrvatski narod Gospina ukazanja su velika milost. Ukazanjima i porukama hrvatski narod je prvenstveno pozvan \u017eivjeti Gospine poruke. Preko Me\u0111ugorja cijela na\u0161a Domovina je postala jedna od najpoznatijih zemalja u svijetu. Uz Bo\u017eju pomo\u0107 tome su pridonijeli i hercegova\u010dki franjevci. Dok su oni, uz sve\u0107enike s raznih strana i iz raznih naroda, \u010ditali i tuma\u010dili rije\u010di uvodnog prologa Matejeva evan\u0111elja, slu\u0161ateljima je srce drhtalo od radosti. U\u010dvrstili su i saznali da Bog poru\u010duje kako nema ni jednoga \u010dovjeka koji se barem nekome ne ra\u0111a; kako nema i ne mo\u017ee biti nikoga tko se ne bi mogao barem nekome roditi! Dolazilo je i pitanje: Ima li za nas ljude va\u017enije rije\u010di od ove koja nam kazuje kako ni jedan \u017eivot ne treba biti uzaludan, ne smije biti proma\u0161en, ako nas nadahnjuje vjera da se ra\u0111amo od drugih i za druge!\u00a0 -U Me\u0111ugorju se vidi, zapa\u017ea i osje\u0107a snaga molitve, brojnost ispovijedi, sakramentalni \u017eivot. Ovdje se ra\u0111a srce molitvenih zajednica koje preplavljuju kr\u0161\u0107anski svijet. Gospina poruka mira prerasta u stabilnost i jedinstvo koje pro\u017eima srca svih hodo\u010dasnika. Na taj na\u010din je Me\u0111ugorje savr\u0161en primjer snage molitve i sredi\u0161te Gospinih poruka. Gospa je donijela mir ne samo u ovu regiju posve\u0107eno\u0161\u0107u i ljubavlju, nego i odgojem ljudi. Oni su se jednostavno uklju\u010dili u molitvu. Unato\u010d svim nevoljama, \u010dlanovi molitvenih zajednica postali su ja\u010di i bolji ljudi. Ako su oni to napravili, takvo \u0161to mo\u017ee se u\u010diniti i \u0161irom svijeta. Mir je mogu\u0107 u svim krajevima \u010dovje\u010danstva ustrajno\u0161\u0107u molitve. U tom smislu Me\u0111ugorje je \u010dudo mira i najbolji primjer na Zemlji snage molitve i Marijine nazo\u010dnosti te potvrda koliko joj ljudi vjeruju. Me\u0111ugorje je mjesto gdje se \u010dudo dogodilo i doga\u0111a. A \u010dudo je u ljudima. Brojni su biskupi, provincijali i provincijalke na Zapadu rado priznali kako je mno\u0161tvo kandidata i kandidatica dobilo milost poziva upravo u Me\u0111ugorju. Nebo je tu dodirnulo zemlju, dodiruje stalno \u010dovjekovo srce. Marija je ispru\u017eila svoje ruke prema svojoj djeci i djeca su te ruke svesrdno prihvatila. U Me\u0111ugorju po vjeri i u vjeri \u010dovjek ponovno postaje puni \u010dovjek, upu\u0107en i ovisan o Nebu i Bogu. O\u010dekujem prvu kanonizaciju kojom \u0107e zajednica biti priznata kao svetac, a ne osoba. Ovdje je rije\u010d o snazi i volji ljudi i njihovim molitvama, nakva\u0161enima milo\u0161\u0107u Bo\u017ejom. Oni su donijeli mir i stabilnost, \u0161to me\u0111unarodna zajednica i Vlade nisu bili u stanju u\u010diniti.\u201c<\/p>\n<p>Kao predsjednik Mostarskog napretka fra Andrija isti\u010de: \u201eUz Gospu prepoznatljivi mironosac bio je sv. Franjo, utemeljitelj Reda sljedbenika i sljedbenica. Na osamstoljetnom stablu Franjeva\u010dkog reda prepoznajem Hrvatsko kulturno dru\u0161tvo Napredak Mostar utemeljeno daleke 1902. godine. Ono je izraslo u tre\u0107u kulturnu ustanovu u hrvatskom narodu. U svojoj mukotrpnoj pro\u0161losti, a i sada\u0161njosti, ono je dijelilo sudbinu hrvatskog naroda, katoli\u010dkog puka i hercegova\u010dkih franjevaca, posebice skrb oko u\u010de\u0107e mlade\u017ei i odgoja hrvatske inteligencije. Godine 1990., na blagdan svetog fra Nikole Taveli\u0107a (14. studenoga) uspjeli smo obnoviti Dru\u0161tvo. Na\u0161a osjetljivost na potrebe u\u010de\u0107e mlade\u017ei i vi\u0161estruka djelatnost privukla je i uvijek privla\u010di nove \u010dlanove \u2013 sada\u0161nji broj od njih 1178 puno govori!\u201c<\/p>\n<p>Kako znate najposje\u0107enije\u00a0 Gospino sveti\u0161te je u Me\u0111ugorju. Za te hodo\u010dasnike Sluga Bo\u017eji papa Ivana Pavla II. je rekao ameri\u010dkim biskupima: Me\u0111ugorje? Me\u0111ugorje? Me\u0111ugorje? Samo dobre stvari se doga\u0111aju u Me\u0111ugorju. Ljudi tamo mole, idu na ispovijed. Klanjaju se Euharistiji i okre\u0107u se Bogu. \u010cini se da se samo dobre stvari doga\u0111aju u Me\u0111ugorju. Biskupu mons. Pavlu Hnilici isti Papa je rekao: Me\u0111ugorje je najve\u0107i vjerski doga\u0111aj u dvadesetom stolje\u0107u i poru\u010dio: \u010cuvajte mi Me\u0111ugorje. Sve to posvje\u0161\u0107uje da je: \u201ePovijest svjedo\u010di kako je Hercegovina stojna ku\u0107a hrvatskih domoljuba, katoli\u010dkog puka i franjeva\u010dkih mu\u010denika te prostor koji grli cijeli svijet. Ona je, nadalje, stojna ku\u0107a u\u010de\u0107e mlade\u017ei i na\u0161ega jezika, kojega su hercegova\u010dki franjevci njegovali, oboga\u0107ivali i \u010duvali kao zjenicu oka.\u201c \u2013 poru\u010dio je i autor uvodnika ne zaboravljaju\u0107i \u010destitati \u010ditateljima bo\u017ei\u0107ne blagdane i 109. Napretkovu obljetnicu. Kalendar mo\u017eete pogledati na www: hkd-napredak-mostar.<\/p>\n<p>Cijena i ovog kalendara je samo 5 KM ili odgovaraju\u0107a protuvrijednost &#8211; bez po\u0161tarine. Dobivenim utr\u0161kom potpoma\u017eemo odgoj hrvatske mlade\u017ei &#8211; Dru\u0161tvo ima ve\u0107 1182 \u010dlana.<\/p>\n<p>Kalendar se mo\u017ee naru\u010diti na adresama:<br \/>HKD Napredak, BiH 88000 MOSTAR,<br \/>p. p. 17 &#8211; Liska br. 2<br \/>(telefaks 00397 &#8211; 36 &#8211; 323 310 i &#8211; 63 326 505<br \/>e-mail: tajnik@hkd-napredak-mostar.ba i nikic.andrija@tel.net.ba<\/div>\n<p> <\/p>\n<div style=\"text-align: right;\"><span style=\"font-size: 8pt;\"><strong>www.hkd-napredak-mostar.ba<\/strong><br \/><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><div style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-7973\" style=\"margin-top: 3px; margin-right: 6px; float: left;\" alt=\"kalendar_napredak\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/12\/novo_jesen_kalendar_napredak.gif\" height=\"113\" width=\"150\" srcset=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/12\/novo_jesen_kalendar_napredak.gif 150w, https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2010\/12\/novo_jesen_kalendar_napredak-80x60.gif 80w\" sizes=\"auto, (max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/>Ovih dana izi\u0161ao je iz tiska Napretkov\u00a0 povijesni kalendar za 2011. godinu. Na \u010detrnaest lista fra Andrija Niki\u0107 slikom i rije\u010dju o\u017eivljuje doga\u0111anja u Me\u0111ugorju tijekom trideset godi\u0161njih Gospinih ukazanja u ozra\u010dju dvadesete obljetnice obnoviteljskog rada Hrvatskog kulturnog dru\u0161tva Napredak Mostar. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":7973,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[],"class_list":["post-7974","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7974","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7974"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7974\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7973"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7974"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7974"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7974"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}