{"id":806,"date":"2009-05-10T18:02:18","date_gmt":"2009-05-10T16:02:18","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/05\/10\/hercegovina-velika-zemlja-u-malom-izdanju\/"},"modified":"2009-05-10T18:02:18","modified_gmt":"2009-05-10T16:02:18","slug":"hercegovina-velika-zemlja-u-malom-izdanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/hercegovina-velika-zemlja-u-malom-izdanju\/","title":{"rendered":"Veliku Hercegovinu nema tko sanjati"},"content":{"rendered":"

\"hercegovina_karta\"Na Balkanu, a bogme i u ostalim dijelovima svijeta, nikada nije nedostajalo \u017eelja za dr\u017eavama koje bi imale prefiks velika. U tom pravilu ima i iznimki, za veliku Hercegovinu se nitko ne borni. Bila i pro\u0161la. \u0160to vi\u0161e u posljednje vrijeme i ono \u0161to je ostalo od velike Hercegovine se osporava. Ne \u010dine to samo stranci sa famoznim Bosnia, svojevrsni ovovremeni bosanski integralisti, nego je pojava uzela toliko maha \u010dak i kod Hercegovaca. S druge pak strane odluke Barlinskog kongresa iz 1878. godine su jasne.<\/p>\n

\n

U \u010dlanku 25. se propisuje da Austro-Ugarska okupira i pacificira Bosnu i Hercegovini i \u201eu tim zemljama uvede red!\u201c\u00a0 A kad je tako regulirao Berlinski kongres, onda je jasno \u0161to je \u010diniti.<\/p>\n

Magistar Radoslav Dodig iz Ljubu\u0161kog jedan od rijetkih koji pomnije izu\u010dava problematiku Hercegovine, definira je sljede\u0107om\u00a0 zna\u010dajkom:
\u201eZemljopisno odredi\u0161te Hercegovine je jadranski sliv. \u0160to pripada jadranskom slijevu, to je Hercegovina, a to zna\u010di od Livna do Trebinja. Sliv Cetine Livno \u2013 Duvno, sliv Neretve podru\u010dje od Posu\u0161ja do Stoca i sliv Trebi\u0161nice. Dalje se Hercegovina mo\u017ee dijeliti na primorsku ili mediteransku, sredi\u0161nju podru\u010dje \u0160irokog i Mostara i planinsku od Livna preko Rame i Konjica do Gacka i Nevesinja.<\/p>\n

U novije vrijeme ve\u0107a regija Bosna nastoji se nametnuti kao jedinstven naziv, kao imenica koja pokriva cijelu, po Berlinskom kongresu od vije zemlje sastavljenu dr\u017eavu. Ide se \u010dak dotle da se o Hercegovini govori kao o ju\u017enoj Bosni, \u0161to je po mr. Dodigu blasfemija \u2013 podvala.<\/p>\n


\u201eHercegovina, kao Humska zemlja spominje sve ve\u0107 u 10. stolje\u0107u, znatno prije Bosne\u201c, ka\u017ee mr. Dodig, te navodi primjer da se u djelu biznantijskog cara Konstantina Porfirogeneta \u201eDe administrando imperio\u201c Humska zemlja ili jo\u0161 starije Zahumlje spominje \u010dak 16 puta, a Bosna kao horion (zemljica) samo jedanput! Uglavnom prvi poznati vladar bio je knez Mihail Vi\u0161evi\u0107 (910-950).
Dana\u0161nja Hercegovina je u srednjem vijeku u vrijeme ekspanzije bosanskih banova i kraljeva, imala veliku samostalnost. Sada\u0161nje ime Hercegovina zahvaljuje hercegu Stjepanu Vuk\u010di\u0107u Kosa\u010di koji od 1448. godine nosi titulu hercega. Turci od 1454. godine Hercegovinu zovu Hercegovom zemljom od \u010dega dolazi i dana\u0161nji naziv.<\/p>\n

Ina\u010de, dana\u0161nja Hercegovina podijeljena u dva entiteta, ima povr\u0161inu od 12.276 \u010detvornih kilometara i po procjeni 451.000 stanovnika. Magistar Dodig, Hercegovinu vidi kao jedinstvenu regiju u okviru zajednice Alpe Adrija. Tako, kao jedinstvenu regiju, je definira i agencija za regionalni razvoj Hercegovine \u2013 REDAH, a trenuta\u010dno je \u010dlanica te regionalne organizacije, samo H-N \u017eupanija.

Velika ili Kosa\u010dina Hercegovina<\/strong>
Velika ili Kosa\u010dina Hercegovina prostirala se na podru\u010dju triju dana\u0161njih dr\u017eava. Protezala se od Livna do Herceg Novog u Crnoj Gori! Obuhva\u0107ala je predjele Nik\u0161i\u0107a, \u017dabljka, Plu\u017eina i Pljevlja u Crnoj Gori, Prijepolja i Priboja u Srbiji, kao i dijelove dana\u0161njih bosanskih op\u0107ina Fo\u010da, Kalinovik, Gora\u017ede, \u010cajni\u010de i Rudo. Hercegova\u010dki sand\u017eak \u010dije je sjedi\u0161te bilo u Pljevljima (Ta\u0161lici) u dana\u0161njoj Crnoj Gori nije zaostajao, a pored ostalog pripadalo mu je \u0161ire podru\u010dje Makarske, Imotski\u2026 na ra\u010dun hercegovine, odlukama Berlinskog kongresa, a i kasnije, teritorijalno se \u0161ire\u0107i posebice se okoristila Crna Gora.<\/p>\n

Visoke planine nisu bosanske nego hercegova\u010dke<\/strong>
Jo\u0161 je jedan stereotip vezan za BiH, je na \u0161tetu Hercegovine. Uobi\u010dava se re\u0107i \u201evisoke bosanke planine\u201c. Me\u0111utim, najvi\u0161e planine u BiH nisu u Bosni nego u Hercegovini \u2013 Magli\u0107 2.386, Volujak 2.294, \u010cvrsnica 2.228 metara\u2026 <\/p>\n

Pi\u0161e: Du\u0161an Musa | LJ::portal<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"hercegovina_karta\"Na Balkanu, a bogme i u ostalim dijelovima svijeta, nikada nije nedostajalo \u017eelja za dr\u017eavama koje bi imale prefiks velika. U tom pravilu ima i iznimki, za veliku Hercegovinu se nitko ne borni. Bila i pro\u0161la. \u0160to vi\u0161e u posljednje vrijeme i ono \u0161to je ostalo od velike Hercegovine se osporava. Ne \u010dine to samo stranci sa famoznim Bosnia, svojevrsni ovovremeni bosanski integralisti, nego je pojava uzela toliko maha \u010dak i kod Hercegovaca. S druge pak strane odluke Barlinskog kongresa iz 1878. godine su jasne.<\/p>\n

\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-806","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/806","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=806"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/806\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=806"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=806"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=806"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}