{"id":8122,"date":"2010-12-22T22:57:19","date_gmt":"2010-12-22T21:57:19","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2010\/12\/22\/proracun-ljubuskog-iz-1903-godine\/"},"modified":"2010-12-22T22:57:19","modified_gmt":"2010-12-22T21:57:19","slug":"proracun-ljubuskog-iz-1903-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/proracun-ljubuskog-iz-1903-godine\/","title":{"rendered":"Prora\u010dun Ljubu\u0161kog iz 1903. godine"},"content":{"rendered":"
\"ljubuski_1903\"Kao i danas, tako i prije preko 100 godina, op\u0107ina Ljubu\u0161ki je muku mu\u010dila sa svojim prora\u010dunom,ali njenim prvacima nekako je uvijek polazilo za rukom da usklade potrebe i prihode ljupkog grada. Morali su se osloniti samo na vlastite resurse i snalaziti se kako znaju i umiju. <\/p>\n

Nisu mogli ra\u010dunati na dotacije, jer ih nije ni bilo. Svaka kruna u\u0161tede i prihoda bila je, kako se obi\u010dno veli, “velika k’o ku\u0107a”. Bili su prili\u010dno realni u procjeni ; uz obavezno Vladino odobrenje prora\u010duna iz Sarajeva obi\u010dno su dolazile neznatne izmjene samo u nekim stavkama.<\/p>\n

Iz prora\u010duna op\u0107ine za davnu 1903. godinu vidi se da je grad Ljubu\u0161ki tada imao tro\u0161kove (potrebe) i prihode (pokri\u0107e) svojstvene urbanoj sredini. Svaka stavka prora\u010duna govori za sebe i nije samo gola cifra tro\u0161kova ili prihoda. U gradu se \u017eivjelo jednoli\u010dno i skromno, bez\u00a0 optimisti\u010dkih predvi\u0111anja da mo\u017ee zna\u010dajnije krenuti na bolje. \u010cini se da je taj prikriveni ljubu\u0161ki smisao protiv razo\u010darenja prisutan i danas.<\/p>\n

Prora\u010dun za 1903. godinu<\/strong><\/div>\n

Potreba<\/strong>

I Op\u0107inski ured <\/strong>(Gradsko poglavarstvo) 4590 kruna<\/p>\n

1.Funkcionalni doplatak gradskog na\u010delnika 600<\/p>\n

2.Funkcionalni doplatak gradskog podna\u010delnika 960<\/p>\n

3.Pla\u0107a op\u0107inskog podvornika 480<\/p>\n

4.Pisarni\u010dki pau\u0161al op\u0107inskog ureda 100<\/p>\n

5.Ogrjev i rasvjetljenje op\u0107inskog ureda 60<\/p>\n

6.Za osiguranje op\u0107inskih zgrada 110<\/p>\n

7.Zemaljskoj banki otplata godi\u0161njih obroka 1780<\/p>\n

8.Za otplatu duga sarajevskoj dioni\u010dkoj pivari glede uvo\u0111enja rasvjete (acetilena) u op\u0107inski hotel 500

II Redarstvo<\/strong> 1860 kruna<\/p>\n

1.Beriva nadzaptije 624<\/p>\n

2.Beriva 2 op\u0107inske zaptije 1056<\/p>\n

3.Pau\u0161al za odijelo i naoru\u017eanje zaptija 180<\/p>\n

III Zdravstvo <\/strong>1564 kruna<\/p>\n

1.Pla\u0107a primalje 600<\/p>\n

2.Pla\u0107a za \u017eivodera 20<\/p>\n

3.tro\u0161kovi za odr\u017eavanje ambulatorija 564<\/p>\n

4.Tro\u0161kovi za kalemljenje djece 40<\/p>\n

5.Neutjerivi bolno-opskrbni tro\u0161kovi tu\u0111im bolnicama 200<\/p>\n

6.Tro\u0161kovi za sahranu ubogih 100<\/p>\n

7.Tro\u0161kovi za dezinfekciju 10<\/p>\n

8.Za nabavu Hailcerum* 30<\/p>\n

IV Ceste i gra\u0111evine <\/strong>2100 kruna<\/p>\n

1.Pla\u0107a cestara 480<\/p>\n

2.Za uzdr\u017eavanje kanala 60<\/p>\n

3.Za uzdr\u017eavanje vodovoda\u00a0 80<\/p>\n

4.Za uzdr\u017eavanje cesta, \u0107uprija i kaldrme 500<\/p>\n

5.Uzdr\u017eavanje op\u0107inskih zgrada 500<\/p>\n

6.Uzdr\u017eavanje cestarskog alata 20<\/p>\n

7.Uzdr\u017eavanje i \u010di\u0161\u0107enje op\u0107inskog zahoda\u00a0 60<\/p>\n

8.Za popravak \u010desama Go\u017eulja, Vodice i Zagu\u0161e 350<\/p>\n

9.Za popravak op\u0107inskog zahoda na \u017dabljaku 50<\/p>\n

V Nastava <\/strong> 3056 kruna<\/p>\n

1.Berivo u\u010ditelju1100<\/p>\n

2.Pla\u0107a \u0161kolskog podvornika 360<\/p>\n

3.Stanarina u\u010ditelja 240<\/p>\n

4.Ogrjev za u\u010ditelja 120<\/p>\n

5.\u0160kolski pau\u0161al 40<\/p>\n

6.Stipendije za dva u\u010denika 600<\/p>\n

7.Nabava pisa\u0107eg i crta\u0107eg pribora 120<\/p>\n

8.Nabava \u0161kolskih nagradnih knjiga 40<\/p>\n

9.Knji\u017enica za u\u010ditelje 20<\/p>\n

10.Knji\u017enica za u\u010denike 20<\/p>\n

11.Ogrjev i osvjetljenje \u0161kole 140<\/p>\n

12.Tro\u0161kovi za \u0161kolski vrt 40<\/p>\n

13.Isplata firmama Paher-Kisi\u0107 i Luburi\u0107 za isplatu starog duga od kupnje pisa\u0107eg i crta\u0107eg pribora\u00a0 216

VI Vatrogastvo<\/strong> 20 kruna<\/p>\n

Uzdr\u017eavanje sprava 20

VII Rasvjeta grada <\/strong>1080 kruna<\/p>\n

1.Palitelj lampi 400<\/p>\n

2.Rasvetljenje ulica i trgova 600<\/p>\n

3.Za uzdr\u017eavanje lampi 80

VIII Ukona\u010denje vojske<\/strong> 300 kruna<\/p>\n

1.Tro\u0161kovi za ukona\u010denje vojske 200<\/p>\n

2.Uzdr\u017eavanje \u010dastni\u010dke sobe za strance 100

IX Sirotinjstvo<\/strong> 500 kruna<\/p>\n

Za potporu siromaha 500

X Poljoprivredni tro\u0161kovi<\/strong> 708 kruna<\/p>\n

1.\u010cuvar bikova\u00a0 288<\/p>\n

2.Uzdr\u017eavanje bika 360<\/p>\n

3.Uzdr\u017eavanje magare\u0107e \u0161kole 60

XI Tro\u0161kovi samouprave<\/strong> 1868 kruna<\/p>\n

1.Pla\u0107a 4 stalna prijamnika-da\u0107a po 36 kruna mjese\u010dno 1728<\/p>\n

2.Za nabavku tiskanica op\u0107inskom uredu 140

XII Razni tro\u0161kovi<\/strong> 512 kruna<\/p>\n

1.Zemaljski porez od op\u0107inskih zgrada i zemlji\u0161ta 290<\/p>\n

2.Nepredvidivi tro\u0161kovi i sve\u010danosti 150<\/p>\n

3.Za pripomo\u0107 pla\u0107anja po\u0161tono\u0161e 72

Ukupno<\/strong> 18.158 kruna<\/p>\n

<\/p>\n

Pokri\u0107e<\/strong>

I Dohoci iz op\u0107inskog imetka <\/strong> 1224 kruna
1.Najamnina od op\u0107inskih zgrada 1200<\/p>\n

2.Najamnina od op\u0107inskih zemlji\u0161ta 24

II Dohodak od ukona\u010denja vojske <\/strong>100 kruna

III Dohodak op\u0107inskih da\u0107a <\/strong> 18040 kruna
1.Uvoznina (potro\u0161arina) 11700<\/p>\n

2.Behija 200<\/p>\n

3.Zebhija (mesarina) 2800<\/p>\n

4.Kantarija 2200<\/p>\n

5.Telalija 40<\/p>\n

6.Pijacovina (sajmovina) 500<\/p>\n

7.Klaonica 600

IV Razni prihodi <\/strong>20 kruna<\/p>\n

1.Psetarina 20<\/p>\n

Ukupno <\/strong>19384 kruna

Vi\u0161ak pokri\u0107a nad potrebama<\/strong> 1226 kruna<\/p>\n

Prora\u010dun op\u0107ine i Pravilnik za pobiranje op\u0107inskih da\u0107a za 1903. godinu sa Cjenikom usvojeni su na sjednici Op\u0107inskog vije\u0107a 19. septembra 1902. godine uz prisutnost na\u010delnika grada Mahmutage Mahi\u0107a, podna\u010delnika grada Franje Luburi\u0107a i kotarskog predstojnika barona Ferstela. Op\u0107inski bilje\u017enik bio je perovo\u0111a Alija Bukovac.<\/p>\n

Zemaljska vlada je odobrila Prora\u010dun i Cjenik za pobiranje op\u0107inskih da\u0107a za 1903. godinu uz neznatne izmjene kona\u010dno 3. januara 1903. godine (potrebe u iznosu od 17.942 krune, pokri\u0107e 19.384 krune i vi\u0161ak 1442 krune).<\/p>\n

U obrazlo\u017eenju pojedinih stavki Prora\u010duna ubilje\u017eeno je , tj. kako je navedeno, izuzev nekih :<\/p>\n

1.Op\u0107ina je prilikom iznajmljivanja op\u0107inskog hotela dioni\u010dkoj pivari u Sarajevu ugovorila uvo\u0111enje rasvjete (acetilen) i dala ga je uvesti jo\u0161 po\u010detkom 1902. godine. Taj novac je najmila od pivare bez kamata, s tim da joj se povrati u 1903. godini.<\/p>\n

2.Sa tri izvora (Go\u017eulj, Vodica i Zagu\u0161a) voda se proliva izvan \u010desmi, te postoji bojazan da se koji od izvora izgubi.<\/p>\n

3.\u0160kola je uzela pisa\u0107eg i crta\u0107eg pribora od firmi Pacher-Kisi\u0107, te firme Luburi\u0107 u vrijednosti od 95 kruna i 24 helera. Obe firme zadu\u017euju Op\u0107inu, jer je \u0161kola pribore uzela i potro\u0161ila.<\/p>\n

4.Tro\u0161kovi za kona\u010denje vojske povisuju se na 100 kruna, jer se uvi\u0111a kako se sa manjom svotom ne\u0107e mo\u0107i pro\u0107i. Sada je u Ljubu\u0161kom stalna vojska, a vje\u017eba rezervista tako\u0111er \u0107e se u Ljubu\u0161kom odr\u017eati, kao i 1902. godine kada su tro\u0161kovi iznosili skoro 200 kruna <\/p>\n

Pokri\u0107e je grad namicao od op\u0107inskih da\u0107a (oko 93,0 %) i najamnina op\u0107inskih zgrada i zemlji\u0161ta (oko 6,3 %). Pobiranje op\u0107inskih da\u0107a u op\u0107ini vr\u0161eno je prema posebnom Pravilniku i Cjeniku.<\/p>\n

Dominantna op\u0107inska da\u0107a bila je uvoznina. Prema Prora\u010dunu za 1903. godinu, iznosila je 11.700 kruna ili 60,36 % od ukupnog prihoda. Pla\u0107ala se na vino, mo\u0161t, vino pjenu\u0161ac, pivo, \u017eestoka pi\u0107a, esenciju, sirovo meso, svje\u017ei loj, masti, slaninu, suho meso, suhu ribu, salame i kobasice. Pla\u0107anje uvoznine bilo je isklju\u010deno za predmete koji se prevoze u druga podru\u010dja, za vojne po\u0161iljke i hranu i pi\u0107e za obiteljske potrebe uz ograni\u010denja.<\/p>\n

Mesarina (zehbija) se morala platiti za prodaju prirediti> u presnom stanju ili kuhano, pe\u010deno, su\u0161eno dane sajma.<\/p>\n

Ko je imao psa u , starijeg od tri mjeseca, morao je pla\u0107ati psetarinu u iznosu od 4 krune godi\u0161nje. (1, 2)<\/p>\n

Sedmi\u010dni sajam ili po ljubu\u0161ki u Ljubu\u0161kom po\u010deo je sa radom 18. decembra 1882. godine,a prvi godi\u0161nji pazar 29.i 30. septembra i 1.
oktobra 1884. godine (3, 4)<\/p>\n

Op\u0107ina je svoj dohodak obi\u010dno davala u zakup. (5)<\/p>\n

Pri prodaji svog dohotka op\u0107ina ponekad nije lako nalazila kupca :<\/p>\n

(6)<\/p>\n

Grad Ljubu\u0161ki je dobio posebno marveno sajmi\u0161te 1908. godine. * (7)<\/p>\n

Na glavnim ulazima u grad Ljubu\u0161ki bile su malte-svojevrsne carinarnice na kojima su maltari (op\u0107inski nadglednici ili nadglednici zakupnika) napla\u0107ivali pristojbu za robu i vozila kad su ova stupala u grad Ljubu\u0161ki. Uvoznik je bio obavezan nadgledniku prijaviti vrstu i koli\u010dinu robe i pokazati mu propratne listine. Kada je postojala temeljita sumnja u o\u010ditovanju robe ili krijum\u010darenje, nadglednik je imao pravo robu detaljno pregledati, a osobe pretresti. Poslije uplate uvoznine, uvoznik je dobijao potvrdu-buletu,koju je morao pokazati slu\u017ebenom organu op\u0107ine na njegov zahtjev.<\/p>\n

Za zatajenje robe na malti ili uvoz van malte, uz konfiskaciju robe i druge kazne, slijedile su i nov\u010dane kazne od 10 do 100 kruna.\u00a0 <\/p>\n

O malti u Pravilniku o op\u0107inskim da\u0107ama i drugim op\u0107inskim dokumentima ima malo rije\u010di. Prema \u010dl. 2. ljubu\u0161kog Pravilnika i po \u010dl. 4. .<\/p>\n

Za vrijeme Prvog svjetskog rata na ljubu\u0161kim maltama se za svaki osobni auto morala platiti uvoznina od 1 krune, teretna kola 30 helera, fijaker 20 helera, bicikl 10 helera. (8) <\/p>\n

Ljubu\u0161ka malta je funkcionirala dugo godina i u vrijeme Kraljevine Srba,Hrvata i Slovenaca. Bilo je i prekida u njenom radu, ali oni nisu trajali dugo, jer Op\u0107ina, i pored svi nastojanja, nije mogla na\u0107i drugi izlaz za podmirenje svojih potreba. Ljubu\u0161aci su se tje\u0161ili da postoje malte i u \u010capljini, Stocu, Bile\u0107i i Trebinju.<\/p>\n

Odbor mostarske oblasti u aprilu 1928. godine ukinuo je ubiranje gradske maltarine na osobne automobile u svim op\u0107inama osim ljubu\u0161ke. Istaknuto je da je ljubu\u0161ka op\u0107ina jedna od najsiroma\u0161nijih i da je glavna stavka prihoda u njenom prora\u010dunu uvoznina na osobna auta koja dovoze pacijente narodnom ljekaru Sadiku Sadikovi\u0107u. Pri tome je Oblasni odbor preporu\u010dio op\u0107ini Ljubu\u0161ki da u 1929. godini na\u0111e drugi izvor prihoda, jer \u0107e se uvoznina na osobna auta i njoj ukinuti. Funkcioneri oblasnog odbora su maltu tuma\u010dili kao ostatak feudalne pro\u0161losti,ali su je u Mostaru zadr\u017eali sve do 1945. godine. (9) <\/p>\n

Op\u0107ina Ljubu\u0161ki se te\u0161ko rastajala od ovog zna\u010dajnog izvora prihoda. Ne zna se kada je ljubu\u0161ka malta prestala sa radom. Danas joj nema ni traga. Nije ostao ni toponim kao u mnogim na\u0161im gradovima.<\/p>\n

* Prema sje\u0107anju Ahmeta Muminagi\u0107a, sina Muhamedova (1928), odli\u010dna poznavaoca pro\u0161losti ljupkog grada, sto\u010dna pijaca (“marveno sajmi\u0161te”) nalazila se u blizini ” Banje “, iznad ceste, blizu raskr\u0161\u0107a za Vitinu.<\/div>\n


<\/strong><\/span> <\/p>\n

Halid Sadikovi\u0107 | ljubusaci.info<\/strong><\/span><\/div>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"ljubuski_1903\"Kao i danas, tako i prije preko 100 godina, op\u0107ina Ljubu\u0161ki je muku mu\u010dila sa svojim prora\u010dunom,ali njenim prvacima nekako je uvijek polazilo za rukom da usklade potrebe i prihode ljupkog grada. Morali su se osloniti samo na vlastite resurse i snalaziti se kako znaju i umiju. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":8121,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-8122","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8122","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8122"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8122\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8121"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8122"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8122"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8122"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}