![\"gastarbeiter\"](\"images\/stories\/novo\/gastarbeiter.jpg\")
Nakon te\u0161kog i napornog \u017eivota i rada u Njema\u010dkoj prva generacija gastarbajtera, na\u0161i o\u010devi, majke, ro\u0111aci i prijatelji, zadnjih godina jedno po jedno napu\u0161taju zemlju za koju ih ve\u017ee, u nekim slu\u010dajevima i vi\u0161e od pola njihovog \u017eivota. Zemlju u koju su do\u0161li, da samo odrade godinu dvije, kako su to obi\u010dno volili re\u0107i, a koja je postala njihova nova domovina, pa i onda kada je nisu sasvim prihvatili.<\/p>\n
\u017divot je pisao svoju pri\u010du, za mnoge mukotrpnu i bolnu, no ipak za ve\u0107inu je ona zna\u010dila materijalnu sigurnost, blagostanje i prespektivu koju nisu imali u svojoj zemlji. Da \u0107e jednog dana u\u017eivati njema\u010dku mirovinu i najsvjetliji me\u0111u njima, te\u0161ko si si mogli predo\u010diti. Krojili su se razni planovi, no mnoge \u017eelje i snove sudbina je ravnodu\u0161no ignorirala. Ustrajnost i po\u017evrtvovanost da sebi i svojoj djeci stvore bolju i sretniju budu\u0107nost, odlika je smjelih i odva\u017enih ljudi pristiglih iz svih na\u0161ih krajeva. No, nekima je isto tu\u0111ina brzo postala nesno\u0161ljiva te nisu prihvatili gastarbajtersku igru. Koliko je njihova odluka bila ispravna najbolje znaju sami.<\/p>\n
Jezik, navike, obi\u010daje i mnogo toga trebalo je savladati i prihvatiti, da bi bili dio dru\u0161tva koje im je otvorilo svoja vrata. One kojima to nije skroz po\u0161lo za rukom stvarnost je katkad neumoljivo kaznila. Jedan dio na\u0161ih zemljaka odlu\u010dio je zauvijek ostati u Njema\u010dkoj. Djeca, unu\u010dad, navike ili jednostavno bolji \u017eivotni uvijeti, bijahu razlozi da sredina u koju su do\u0161li i kroz decenije boravka je upoznali, ostane do\u017eivotno njihova druga domovina. Na\u017ealost neki u ovoj zemlji nisu do\u017eivjeli o\u010dekivanu starost. Kri\u017eevi i spomenici na grobljima s prepoznatljivim doma\u0107im imenima i prezimenima, vjerojatno nikad ne\u0107e vidjeti rodnu grudu gastarbajtera prve generacije kojima svima imamo puno toga da zahvalimo. Njema\u010dko mirovinsko osiguranje u svom godi\u0161njem izvje\u0161taju za 2007. godinu imalo je 52,1 milijuna \u010dlanova od kojih su 34.99 milijuna bili aktivni osiguranici. Broj svih mirovina iznosio je 24,733 milijuna, a od tog broja su preko 2,16 milijuna primatelja imali stranu putovnicu. Broj Hrvata u posjedu njema\u010dkih mirovina iznosio je 93.950. Na\u0161i dr\u017eavljani nalaze se na sedmom mjestu iza Talijana, Turaka, \u0160panjolaca, Srba, Austrijanaca i Amerikanaca. Prosje\u010dna starosna mirovina svih osiguranika iznosila je 981eura kod mu\u0161karaca, odnosno 511 eura kod \u017eena. Iznos prosje\u010dne invalidske mirovine bio je 736 eura m.\/ 651 eura \u017e., dok je obiteljska mirovina jo\u0161 znatno ni\u017ea.<\/p>\n Najve\u0107i dio ostvarenih mirovina Hrvata dozna\u010den je u na\u0161u zemlju, i to 76.693. O to\u010dnom iznosu istih ne postoje objavljeni podatci, no ako se ra\u010duna prosjek svih mirovina, onda se dolazi do cca. 644 milijuna eura godi\u0161nje. Kod dr\u017eavljana BiH broj mirovina iznosio je 37.069, od toga ih je 34.440 dozna\u010deno u tu zemlju (proc. 302 milijuna eura\/g.). Od svih mirovina gra\u0111ana biv\u0161e dr\u017eave ostvarenih u Njema\u010dkoj, udio Hrvata iznosi 28,9%. Na spomenuti je i to da je standardna starosna mirovina u biv\u0161oj Zapadnoj Njema\u010dkoj nakon 45 godina radnog sta\u017ea iznosila 1.195,20 eura (od 1.7.2008.), kao i to da su skoro sve vrste prosje\u010dnih mirovina u tom dijelu zemlje manje nego na prostoru biv\u0161e Isto\u010dne Njema\u010dke. Kao glavni razlog takvog stanja navodi se kra\u0107i radni sta\u017e njenih osiguranika. Izvor: Deutsche Rentenversicherung, \u201cStatistikband Rentenbestand am 31.12.2007\u2033 i \u201cAktuelle Daten 2009\u2033![](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2009\/05\/upload.wikimedia.org_wikipedia_commons_a_a3_Bundesarchiv_Bild_183-P0721-0015_Blankenstein_polnische_Gastarbeiter.jpg\"){kind=spacer}
Njema\u010dke mirovine u Hrvata<\/strong><\/p>\n
izvor: www.pismaiznjemacke.livno-online.com<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Nakon te\u0161kog i napornog \u017eivota i rada u Njema\u010dkoj prva generacija gastarbajtera, na\u0161i o\u010devi, majke, ro\u0111aci i prijatelji, zadnjih godina jedno po jedno napu\u0161taju zemlju za koju ih ve\u017ee, u nekim slu\u010dajevima i vi\u0161e od pola njihovog \u017eivota. Zemlju u koju su do\u0161li, da samo odrade godinu dvije, kako su to obi\u010dno volili re\u0107i, a koja je postala njihova nova domovina, pa i onda kada je nisu sasvim prihvatili.<\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-818","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/818","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=818"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/818\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=818"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=818"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=818"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}