{"id":8250,"date":"2011-01-06T11:42:26","date_gmt":"2011-01-06T10:42:26","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2011\/01\/06\/u-prekomorskim-zemljama-zivi-oko-16000-iseljenika-ljubuskih-korijena\/"},"modified":"2011-01-06T11:42:26","modified_gmt":"2011-01-06T10:42:26","slug":"u-prekomorskim-zemljama-zivi-oko-16000-iseljenika-ljubuskih-korijena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/u-prekomorskim-zemljama-zivi-oko-16000-iseljenika-ljubuskih-korijena\/","title":{"rendered":"U prekomorskim zemljama \u017eivi oko 16000 iseljenika ljubu\u0161kih korijena"},"content":{"rendered":"
\"kip_slobode\"Rad na istra\u017eivanju odlaska u prekomorske zemlje ljudi iz op\u0107ine Ljubu\u0161kog i popisu imena onih koji su u nekoliko desetlje\u0107a iz razli\u010ditih razloga morali napustiti rodnu grudu, odvija se uspje\u0161no i pri samom je kraju. Veoma zahtjevni posao zapo\u010det je prije dvije i pol godine, a osmislio ga je i glavni je nositelj Jure Rup\u010di\u0107, poznati Ljubu\u0161ki mati\u010dar odnedavno u mirovini. <\/p>\n

O tome \u0107e se izdati knjiga – zbornik, koja \u0107e biti svjedo\u010danstvo jednog vremena i \u017eivota, vrijedni povijesni zapis i trag o ljubu\u0161kim ljudima toga vremena u sklopu ukupne hrvatske iseljeni\u010dke stvarnosti i pro\u0161losti. Zavr\u0161eno je oko 90 posto posla, neke od predvi\u0111enih pisanih tema autora su zavr\u0161ene, neke su pri kraju, a preostale \u0107e sti\u0107i najdalje za mjesec dana, potom predstoji preslagivanje, jezi\u010dno dotjerivanje koje \u0107e trajati mjesec i pol tako da bi knjiga trebala izi\u0107i u rano prolje\u0107e, to\u010dnije krajem o\u017eujka.<\/p>\n

– Budu\u0107i da ne postoje gotovo nikakvi slu\u017ebeni podaci, dr\u017eavni ili u vjerskim ustanovama, radili smo terensko istra\u017eivanje od sela do sela na podru\u010dju cijele op\u0107ine Ljubu\u0161ki, razgovarali sa starijim judima, koristili njihove iskaze i \u017eelim ovom prigodom svima njima izraziti zahvalnost. <\/p>\n

Taj posao je gotovo 100 % zavr\u0161en, od 30 sela trebamo jo\u0161 dobiti podatke samo iz Grljevi\u0107a. Dr\u017eimo daje jako bitno obuhvatiti prvu generaciju na\u0161ih iseljenika, a odlazak smo podijelili na tri razdoblja: do Prvog svjetskog rata, izme\u0111u dva svjetska rata i nakon Drugoga svjetskog rata – ka\u017ee glavni urednik Jure Rup\u010di\u0107.<\/p>\n

Dakle, radi se o odseljavanju u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, Kanadu, Ju\u017enu Ameriku, Australiju i Novi Zeland. Najvi\u0161e odseljenih Ljubu\u0161aka je u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, osobito onih jo\u0161 \u017eivu\u0107ih, a u Ju\u017enoj Americi prednja\u010di Argentina (oko 80 %) pa tek onda donekle \u010cile, Peru… Mladi nara\u0161taji nisu ni svjesni koliki opseg napu\u0161tanja rodnog kraja je pogodio Ljubu\u0161ki kraj.<\/p>\n

– Mislim da je zanimljivo spomenuti selo Grab iz kojeg imamo 214 iseljenika prve generacije, a iz Vitine, dosta ve\u0107eg sela i podru\u010dja, 215. No, u svakom slu\u010daju jako je velik broj i\u00a0 iz jednog i drugog sela. Ako, primjerice, uzmemo Pregra\u0111e, koje se mo\u017ee uzeti kao selo prosje\u010dne veli\u010dine i, usu\u0111ujem se re\u0107i, s jednom prosje\u010dnom gusto\u0107om iseljavanja, iz kojega je 45 iseljenih, i pomno\u017eimo s 30 sela dobit \u0107emo brojku od 1350 iseljenika prve generacije. <\/p>\n

Kad to pomno\u017eimo s tri (nara\u0161taja), dobijemo podatak o 4.050 osoba. Brojku 4.050 pomno\u017eimo s \u010detiri, tj. s prosjekom \u010dlanova obitelji, dobijemo brojku od ukupno 16.200 ljudi. Ti podaci nisu egzaktni niti mogu biti posve egzaktni, ali odra\u017eavaju jednu realnost i postotkom to\u010dnosti od 90 % – obja\u0161njava Jure Rup\u010di\u0107.<\/p>\n

Pojedina\u010dna imena iseljenika po selima, bit \u0107e prikazana u posebnom poglavlju knjige. Uvod, rije\u010d glavnog urednika i osnovni prikaz Ljubu\u0161kog, povijest i podneblje, bit \u0107e napisani i na engleskom jeziku. Knjiga \u0107e imati oko 450 stranica, tiskat \u0107e se u Grafotisku u Grudama najvjerojatnije u 2.000 primjeraka. Glavni nakladnik bit \u0107e op\u0107ina Ljubu\u0161ki, a bit \u0107e i drugih podupiratelja.<\/p>\n

Knjiga \u0107e sadr\u017eavati imena uspje\u0161nih i istaknutih Ljubu\u0161aka, koji su se na neki svoj poseban na\u010din istaknuli u tu\u0111ini: Petar Herceg Toni\u0107, heroj Pearl Harboura, dobitnik medalje \u010dasti ameri\u010dkog Kongresa, najve\u0107eg ameri\u010dkog priznanja, poduzetnik Steve (Stipe) Bubalo, pripada skupini najbogatijih Hrvata u svijetu, obitelj Ra\u0161i\u0107 u Argentini, bra\u0107a Milenko i Ivan (roditelji Ora i Josip iz Klobuka), spadaju, u svjetskim razmjerima, u velike proizvo\u0111a\u010de mesa i druge hrane.<\/p>\n

Tu je, isto tako, uspje\u0161ni poslovni \u010dovjek Mladen Bunti\u0107 u Los Angelesu, boksa\u010d George (Jure) \u010cuvalo, veliko ime svjetskog profesionalnog boksa, glazbeni menad\u017eer Toni Mandi\u0107, dr. Jure Mili\u010devi\u0107, \u017eivi u Clevelandu, sada u mirovini, ima dva fakulteta, radni vijek proveo je u svjetski poznatoj bolnici za srce, \u010dlan je jedne ameri\u010dke medicinske akademije i drugi.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de pismenosti ljudi koji su odlazili, najpismeniji su bili iseljenici iz sela Grabovnika. O tome imamo vjerodostojne podatke, a Grabovnik je selo koje je imalo jednu duga\u010dku tradiciju pismenosti. Zanimljivo je da je iz sela Grljevi\u0107a samo 14 iseljenika, to jeselo prosje\u010dne veli\u010dine, ali ljudi nisu odlazili u razmjerno ve\u0107em broju. To se obja\u0161njava time da su tradicionalno i dobro \u017eivjeli od duhana, imali su bogat sto\u010dni fond, svoje drvo za ogrjev… Prvi odseljenik iz Ijubu\u0161ke op\u0107ine bio je Ivan Ke\u017ei\u0107 iz Crvenog Grma, koji je otputovao u SAD oko 1895. godine – iznosi neke zanimljive podatke Rup\u010di\u0107.<\/p>\n

U uredni\u0161tvu ovoga veoma zna\u010dajnog istra\u017eivanja o iseljenicima iz ove zapadnohercegova\u010dke op\u0107ine su: Jure Rup\u010di\u0107, glavni urednik, dr. fra Andrija Niki\u0107, Rudi Tomi\u0107 u Torontu, prof. Drago \u0160aravanja, \u017eivio u Australiji sada povratnik u Zagrebu, fra Rade Vuk\u0161i\u0107, voditelj Hrvatske katoli\u010dke misije u \u0161vicarskoj, prof. dr. Bo\u017eo Skoko u Zagrebu, prof. dr. Ante \u010cuvalo \u017eivio u SAD sada povratnik u Ljubu\u0161kom. Prof. dr, Ante \u010cuvalo, povjesni\u010dar po struci, posljednjih godinu dana je jako uklju\u010den i zajedno s Jurom Rup\u010di\u0107em odra\u0111uju glavninu posla. Osim \u010dlanova uredni\u0161tva svoj doprinos dat \u0107e svojim prilozima i \u0161estero vanjskih suradnika.<\/p>\n

Ivan Kaleb | Ve\u010dernji list<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"kip_slobode\"Rad na istra\u017eivanju odlaska u prekomorske zemlje ljudi iz op\u0107ine Ljubu\u0161kog i popisu imena onih koji su u nekoliko desetlje\u0107a iz razli\u010ditih razloga morali napustiti rodnu grudu, odvija se uspje\u0161no i pri samom je kraju. Veoma zahtjevni posao zapo\u010det je prije dvije i pol godine, a osmislio ga je i glavni je nositelj Jure Rup\u010di\u0107, poznati Ljubu\u0161ki mati\u010dar <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":8249,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-8250","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8250","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8250"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8250\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8249"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8250"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8250"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8250"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}