{"id":8264,"date":"2011-01-06T21:38:00","date_gmt":"2011-01-06T20:38:00","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2011\/01\/06\/dioksin-i-znanstvenici-u-sluzbi-njegovog-velicanstva-profita\/"},"modified":"2011-01-06T21:38:00","modified_gmt":"2011-01-06T20:38:00","slug":"dioksin-i-znanstvenici-u-sluzbi-njegovog-velicanstva-profita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/dioksin-i-znanstvenici-u-sluzbi-njegovog-velicanstva-profita\/","title":{"rendered":"Dioksin i znanstvenici u slu\u017ebi njegovog veli\u010danstva profita"},"content":{"rendered":"
\"dioksin\"Veliki skandal koji potresa Njema\u010dku izazvan je pojavom dioksina u jajima i svinjetini. Dioksin je jedan od najja\u010dih otrova kojeg je stvorio \u010dovjek, nastaje spaljivanjem organskih kemikalija ili plastike koja sadr\u017ei klor (PVC), ali se koristi i kao komponenta u herbicidima. Izrazito je kancerogen, i djeluje kumulativno, nakupljaju\u0107i se u ljudskom (ili \u017eivotinjskom) organizmu. Kako je dospio u lanac proizvodnje hrane, u\u017easna je i pou\u010dna pri\u010da. Na\u017ealost, sumnjamo da \u0107e oni koji bi iz navedenog \u00abincidenta\u00bb trebali izvu\u0107i pouku to i u\u010diniti.<\/p>\n

U Njema\u010dkoj je zatvoreno vi\u0161e od tisu\u0107u farmi, a na police trgovina dospjelo je oko 120.000 zatrovanih jaja i tone zatrovanog svinjskog mesa. Kako je do\u0161lo do trovanja? Tako \u0161to su koko\u0161i nesilice, purani i svinje jeli zatrovanu hranu. A u hranu kojom hrane navedene \u017eivotinje, njema\u010dki su farmeri dodali mast, koju su uvezli iz Nizozemske. Budu\u0107i da su si dali truda iz Nizozemske nabavljati \u00abdodatke\u00bb hrani, o\u010dito je da je ta nizozemska mast bila jeftina, odnosno zasigurno jeftinija od njema\u010dke masti. Te su masti Nizozemci proizvodili iz masnih kiselina koje su uvozili iz Njema\u010dke, koje tamo nastaju kao otpad pri proizvodnji biodizela od sojina i palmina ulja!<\/p>\n

Nije te\u0161ko zaklju\u010diti iz navedenog lanca da se tako dobivene masne kiseline ne smiju rabiti u Njema\u010dkoj, pa su njema\u010dki pogoni biodizela jedva do\u010dekali da ih mogu prodati Nizozemcima. Vjerojatno im je alternativa bila (skupo) uni\u0161tavanje. Dakle, radi se o pravoj EU suradnji, zara\u0111uju i njema\u010dke i nizozemske tvrtke, otvaraju se radna mjesta, itd. A osim toga, maksimalno se iskori\u0161tavaju \u00abprirodni resursi\u00bb.<\/p>\n

Naravno da je rije\u010d o beskrupuloznom kriminalu, odvratnoj utrci za profitom. Amerikanci za takvo \u00abtr\u017ei\u0161no nadmetanje\u00bb za profitom imaju rije\u010d \u00abrat-race\u00bb, \u0161to \u0107e re\u0107i utrka \u0161takora. Me\u0111utim, \u0161togod mislili \u0161takori ne uni\u0161tavaju jedni druge, to je privilegij \u010dovjeka.<\/p>\n

Podsje\u0107a ovo u mnogo \u010demu na ve\u0107 poprili\u010dno zaboravljen, barem u medijima, slu\u010daj kravljeg ludila. Do te bolesti je do\u0161lo tako \u0161to neki \u00abdomi\u0161ljati\u00bb engleski farmeri nisu \u017eeljeli bacati iznutrice ovaca i janjadi koje su bolovale od grebe\u017ea, prionske bolesti ovaca, ve\u0107 su ih prodavali inovativnim proizvo\u0111a\u010dima hrane za goveda. To \u0161to goveda jedu, odnosno, trebala bi jesti, isklju\u010divo biljnu hranu (seljaci bi rekli, \u00abDa je Bog htio da krave jedu meso, dao bi im i gornje zube!\u00bb), nije nikakva prepreka kad je profit na vidiku.<\/p>\n

I u ovom njema\u010dkom slu\u010daju pojavljuje se sli\u010dan obrazac. Zanimljivo je od \u010dega se u Njema\u010dkoj proizvodi biodizel. Od soje i palmina ulja. Soja je postala glavni hit beskrupuloznih profitera, budu\u0107i da je najisplativija genetski modificirana biljka (o katastrofalnim posljedicama brutalnog i nasilnog forsiranja proizvodnje genetski modificirane soje, posebice u Ju\u017enoj Americi, globalni \u00abnezavisni\u00bb mediji malo izvje\u0161tavaju). A kakve veze ima Njema\u010dka s palmama? Nikakve prirodne, naravno.<\/p>\n

U cijelu pri\u010du su naravno upleteni i \u00abznanstvenici\u00bb, odnosno oni koji se prodaju multinacionalnim kompanijama i za njih obavljaju \u00abznanstvenu\u00bb promid\u017ebu o ne\u0161kodljivosti i korisnosti, recimo, genetski modificiranih kultura. Naravno da mediji od takvih \u00abznanstvenika\u00bb naprave zvijezde, prema kojima su po\u0161teni znanstvenici, a posebice oni koji tvrde druga\u010dije od multinacionalnih kompanija, \u00abnepostoje\u0107i\u00bb. Tako se i u prilogu njema\u010dke televizije o dioksinu pojavio i jedan znanstvenik koji je tvrdio da bi za odraslog \u010dovjeka 4-5 pojedenih jaja zna\u010dilo prekora\u010denje dozvoljene granice unosa dioksina, dok je za djecu to mnogo manji broj jaja. Znanstvenik, me\u0111utim, nije rekao da se kod dioksina radi o kumulativnom u\u010dinku, da uneseni dioksin ne napu\u0161ta vi\u0161e nikada ljudski (ili \u017eivotinjski) organizam.<\/p>\n

A kakve su to “ne\u0161kodljive” ili “dozvoljene” granice unosa karcinogenog otrova dioksina u ljudski organizam? Za\u0161to bi ga uop\u0107e ljudi unosili u organizam? Dioksina, na\u017ealost, ima raspr\u0161enog oko svih pogona koji spaljuju plastiku, otkuda se dalje \u0161iri. Ne bi li se onda organizacija poput EU trebala po\u010deti rje\u0161avati uzrok postojanja tog otrova, a ne si prati savjest pri\u010dama o ne\u0161kodljivim koli\u010dinama, a sve u ime njegovog veli\u010danstva, profita?<\/div>\n

<\/p>\n

D. J. L. | hakave.org<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"dioksin\"Veliki skandal koji potresa Njema\u010dku izazvan je pojavom dioksina u jajima i svinjetini. Dioksin je jedan od najja\u010dih otrova kojeg je stvorio \u010dovjek, nastaje spaljivanjem organskih kemikalija ili plastike koja sadr\u017ei klor (PVC), ali se koristi i kao komponenta u herbicidima. Izrazito je kancerogen, i djeluje kumulativno, nakupljaju\u0107i se u ljudskom <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":8263,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[],"class_list":["post-8264","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8264","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8264"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8264\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8263"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8264"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8264"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8264"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}