Varljivi prosjek
<\/strong>
Prosje\u010dna pla\u0107a u BiH trenuta\u010dno je ne\u0161to manja od 800 maraka. Daleko je to ispod prosjeka Europske unije, no postoje zemlje, pa i one u EU, \u010diji je prosjek manji od onoga u BiH. Tako su u Srbiji te u Rumunjskoj, koja je usput i \u010dlanica Europske unije, pla\u0107e i ni\u017ee nego u BiH.<\/p>\n
Na\u017ealost, radnici ne \u017eive od prosjeka, \u017eive od osobnih primanja. Tako u tom prosjeku, neki mjese\u010dno prime desetak tisu\u0107a, a drugima pripadaju mrvice od nekoliko stotina maraka. Podaci govore kako ve\u0107ina radnika, posebice u proizvodnji, mjese\u010dno primi od 500 do 600 maraka. Nasuprot njima, zaposleni u administraciji imaju ve\u0107e pla\u0107e.<\/p>\n
Prema najnovijim istra\u017eivanjima, u Bosni i Hercegovini su najbolje pla\u0107eni notari – oni u prosjeku mjese\u010dno zarade 11.157 maraka. \u2028Menad\u017eeri imaju prosje\u010dne pla\u0107e od 4500 maraka, direktori poduze\u0107a koja se bave leasingom 3500 KM.\u2028Lije\u010dnici, koji su uvijek bili na cijeni, daleko su ispod ovih prosjeka. S mjese\u010dnom pla\u0107om od oko 1400 maraka, nadvisili su ih softverski in\u017eenjeri s prosje\u010dnim mjese\u010dnim pla\u0107ama od 1643 marke. Nasuprot njima, najve\u0107i broj radnika radi za pla\u0107e manje od 500 maraka. Na samom dnu su obu\u0107ari s prosjekom od 466 maraka, a slijede trgovci na blagajni (518 KM), \u010dista\u010di (520 KM), radnici na benzinskim crpkama (539 KM), konobari (545 KM)… Te\u0161ko je povjerovati da je prosjek pla\u0107a djelatnika koji rade u proizvodnji odje\u0107e sramotnih 337,51 KM. Gdje su politi\u010dari? Primjerice, \u010dlanovi Predsjedni\u0161tva BiH imaju mjese\u010dne pla\u0107e od 4981 KM. U Europi visina primanja je uglavnom definirana satnicom. Industrijske tvrtke u Belgiji i Njema\u010dkoj lani su pla\u0107ale radnike u prosjeku 70 maraka za sat rada, uklju\u010duju\u0107i i sva porezna i socijalna izdvajanja. Najskuplja je u Europi za poslodavce bila Norve\u0161ka, gdje se prosje\u010dan sat pla\u0107a 80 KM, dok je radnik u Bugarskoj primao u prosjeku tek 4,20 KM te u Rumunjskoj 6,85 maraka za sat rada. Kako bi radnik mogao \u017eivjeti od svoga rada, uvedene su i minimalne satnice ispod kojih poslodavci ne smiju pla\u0107ati djelatnike.<\/p>\n Minimalne satnice<\/strong><\/p>\n Podaci koje je objavio Njema\u010dki institut za ekonomska i socijalna istra\u017eivanja pokazuju da prosjek minimalno pla\u0107ene satnice u zapadnoj Europi iznosi 16,50 maraka.<\/p>\n Najve\u0107i iznos od 19 maraka pla\u0107a Luksemburg, a slijede ga Francuska sa 17,30 KM i Irska sa 17 KM. Prema tom prosjeku, minimalna mjese\u010dna primanja u tim zemljama ne smiju biti manja od 2898 maraka. Najvi\u0161e satnice u Bosni i Hercegovini imaju notari. Oni za svoj sat rada naplate 63,39 maraka, koliko primjerice lije\u010dnik zaradi za cijeli dan. Satnica \u010dlanova Predsjedni\u0161tva iznosi 28,30 maraka, \u0161to opet proizvo\u0111a\u010d odje\u0107e zaradi za dva dana. Za visinu pla\u0107e nije jedino presudno zanimanje. Visina pla\u0107e in\u017eenjera strojarstva ovisi i o bran\u0161i u kojoj radi, ali i kojoj \u017eupaniji, op\u0107ini, naravno i poduze\u0107u. Tako je prosje\u010dna pla\u0107a zaposlenog u Sarajevskoj \u017eupaniji ve\u0107a i do 50 posto od pla\u0107e koju primi zaposlenik u Zeni\u010dko-dobojskoj \u017eupaniji. Ostale \u017eupanije su izme\u0111u prosjeka Sarajevske i Zeni\u010dko-dobojske.<\/div>\n
Politi\u010darima je dobro<\/strong><\/p>\n
<\/strong> <\/p>\n![\"tekstilci\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/02\/novo_jesen_tekstilci.gif\")
Dok vi\u0161e od pola milijuna nezaposlenih u Bosni i Hercegovini obija pragove poduze\u0107a, ustanova te zavoda za zapo\u0161ljavanje, tra\u017ee\u0107i posao, sretnici koji imaju posao brinu kako od pla\u0107e pre\u017eivjeti. Ustvari, ne brinu svi, neki su dobro zbrinuti. Na\u017ealost, od skoro 700 tisu\u0107a zaposlenih, najve\u0107i broj njih jedva sastavlja kraj s krajem. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":8713,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[],"class_list":["post-8714","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gospodarstvo-gospodarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8714"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8714\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8713"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}