{"id":8797,"date":"2011-02-20T13:47:41","date_gmt":"2011-02-20T12:47:41","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2011\/02\/20\/foto-promocija-kataloga-qtrideset-stoljeca-ljubuskogq\/"},"modified":"2011-02-20T13:47:41","modified_gmt":"2011-02-20T12:47:41","slug":"foto-promocija-kataloga-qtrideset-stoljeca-ljubuskogq","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/foto-promocija-kataloga-qtrideset-stoljeca-ljubuskogq\/","title":{"rendered":"FOTO: Promocija kataloga “Trideset stolje\u0107a Ljubu\u0161kog”"},"content":{"rendered":"
\"30godljubkatalog\"U subotu je u Caffe Gallery Kerametal odr\u017eana promocija kataloga i ve\u010der poezije s temom “30 stolje\u0107a Ljubu\u0161kog” povodom obilje\u017eavanja Dana op\u0107ine Ljubu\u0161ki. Donosimo fotografije s promocije na kojoj su nastupili Martina Mlinarevi\u0107 Sopta i Veselin Gatalo, te prigodni govor kojega je odr\u017eao gosp. Radoslav Dodig, predsjednik Matice hrvatske Ljubu\u0161ki.<\/p>\n

{xtypo_rounded2}Ljupke Ljubu\u0161anke, po\u0161tovani Ljubu\u0161aci, dragi ljubitelji starina,<\/p>\n

Malen i skroman katalog koji ve\u010deras predstavljamo ima naslov TRIDESET STOLJE\u0106A LJUBU\u0160KOGA. Ka\u017eem malen, mo\u017eda po broju stranica, ali nikako po sadr\u017eaju: Ljubu\u0161ki ima kulturno blago svih povijesnih razdoblja, velikih stilova i raznolikih materijala, na ponos \u010ditave Hercegovine. Ljubu\u0161ki ima i blaga starijega od trideset stolje\u0107a, ali u ovoj prigodi htjeli smo zaokru\u017eiti jedan stvarala\u010dki opus od desetoga stolje\u0107a prije Krista do dvadesetoga stolje\u0107a na\u0161ih dana. Katalog, koji je istodobno i prigodan vodi\u010d, nastao je kao pismeni produkt ljubu\u0161ke kulturne ba\u0161tine koja u obliku murala resi\u00a0 interijer Kafe galerije “Kerametal”.<\/p>\n

Obi\u010dno se misli da u pretpovijesnom razdoblju nije bilo bog zna kakve umjetnosti. Ali fibula (spone ili kop\u010de pu\u010dki re\u010deno)i nakit\u00a0 iz Otoka pokazuju visoke domete majstora koji su kovali broncu. Radi\u0161ka kaciga govori da su na\u0161i ratnici voljeli na glavama nositi biranu robu ispod \u010deki\u0107a gr\u010dkih kova\u010da. Krivonoga bo\u017eica iz Studenaca odaje utjecaj italskih ili etrurskih radionica, ali i trgovine koja je uvijek bila unosna. <\/p>\n

Recimo u ovoj prigodi da su Ljubu\u0161kim u \u010ditavoj povijesti najdulje vladali Rimljani \u2013 vi\u0161e od \u0161est stolje\u0107a, dulje od Avara, Mle\u010dana, Osmanlija, Franje Josipa, Kara\u0111or\u0111evi\u0107a i Broza. Stoga je najvi\u0161e kulturnoga blaga iz anti\u010dkoga razdoblja. Ljubu\u0161ki kraj daleko je najbogatiji rimskim materijalnim ostacima u Hercegovini. Primjera radi, cijeli isto\u010dni dio Hercegovine, od \u010capljine do Trebinja, ima 32 epigrafska spomenika, sam Ljubu\u0161ki ima ih 75. Na njima se spominje oko stotinu osoba, od careva i konzula do vojnih \u010dasnika, truba\u010da, poduzetnika, robova i oslobo\u0111enika. Mo\u017eda je netko napravio telefonski imenik ljubu\u0161kih Rimljana, ali nije jo\u0161 prona\u0111en. Pogledajte samo rimske svjetiljke (lucerne). Svi \u010duveni talijanski tvorni\u010dari su tu: Festi, Fortis, Atimeti, Cresces i Strobili. Pa tanjuri, \u0161alice, crijep\u2026 Nije li to dokaz da su na\u0161i preci samo cijenili brendiranu robu, robu s potpisom? Rimski tvorni\u010dari ostavili su na svojim proizvodima logotipe vrsne kakvo\u0107e, jo\u0161 u prvom stolje\u0107u, a mi i danas lutamo u stvaranju amblema firme. <\/p>\n

Ranije se mislilo da je najstariji srednjovjekovni spomenik \u010duvena Huma\u010dka plo\u010da iz 11. ili 12. st. U katalogu vidjet \u0107emo da su u novije doba otkriveni i predromani\u010dki kameni spomenici starohrvatskoga pleternoga stila iz 9. do 11. st. A na\u0161i bilizi, ste\u0107ci ili dizdarovski re\u010deno kameni spava\u010di, odaju stil vrsnih majstora klesara. Dovoljno je re\u0107i da se grobi\u0161te biliga na Bija\u010di na\u0161lo na prijedlogu\u00a0 liste za UNESCO-ovu za\u0161ti\u0107enu svjetsku ba\u0161tinu. <\/p>\n

Nije na\u0161 grad bio zaboravljen u srednjem vijeku. U ovom trenutku znamo za tri spomena Ljubu\u0161koga u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Dubrovniku. Stoga predla\u017eemo gradona\u010delniku da produbi veze s Dubrov\u010danima. <\/p>\n

Na kraju recimo da se ve\u0107ina ovih spomenika nalazi u Arheolo\u0161koj zbirci Franjeva\u010dkoga samostana Humac, ali ima ih i u drugim muzejima i zbirkama, od Splita i Mostara do Dubrovnika i Be\u010da. Dana\u0161nji katalog vodi\u010d neka bude malen podsjetnik sjajnih stranica ljubu\u0161ke pro\u0161losti. Njegov nakladnik OGRANAK MATICE HRVATSKE LJUBU\u0160KI zahvaljuje svima koji su sudjelovali u njegovoj realizaciji, posebice Kafe galeriji “Kerametal”, Op\u0107ini Ljubu\u0161ki i tvrtki Moderna design. <\/p>\n

Radoslav Dodig, predsjednik Matice hrvatske Ljubu\u0161ki
<\/span><\/div>\n

{\/xtypo_rounded2}
{gallery}kerametal1922011{\/gallery} <\/p>\n

Caffe galerija Kerametal<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"30godljubkatalog\"U subotu je u Caffe Gallery Kerametal odr\u017eana promocija kataloga i ve\u010der poezije s temom “30 stolje\u0107a Ljubu\u0161kog” povodom obilje\u017eavanja Dana op\u0107ine Ljubu\u0161ki. Donosimo fotografije s promocije na kojoj su nastupili Martina Mlinarevi\u0107 Sopta i Veselin Gatalo, te prigodni govor kojega je odr\u017eao gosp. Radoslav Dodig, predsjednik Matice <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":8796,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-8797","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8797","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8797"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8797\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8796"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8797"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8797"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8797"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}