{"id":8857,"date":"2011-02-28T16:09:53","date_gmt":"2011-02-28T15:09:53","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2011\/02\/28\/u-chicagu-umro-fra-bruno-raspudic\/"},"modified":"2011-02-28T16:09:53","modified_gmt":"2011-02-28T15:09:53","slug":"u-chicagu-umro-fra-bruno-raspudic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/u-chicagu-umro-fra-bruno-raspudic\/","title":{"rendered":"U Chicagu umro fra Bruno Raspudi\u0107"},"content":{"rendered":"
\"bruno_raspudic\"Ro\u0111en je 18. o\u017eujka 1917. godine u selu Lipno, op\u0107ina Ljubu\u0161ki od Ante i Joze Rasspudi\u0107 u brojnoj obitelji. Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao je u \u010cerinu. 1936. godine obukao je franjeva\u010dko odijelo uzev\u0161i ime Bruno. Gimnaziju je poha\u0111ao na \u0160irokom Brijegu, a studij filozofije i bogoslovije od 1939. u Mostaru, gdje je 2. svibnja 1943. zare\u0111en za sve\u0107enika. <\/p>\n

Po\u010detkom \u0161kolske godine 1944.\/1945. postavljen je pomo\u0107nim odgojiteljem vanjskih \u0111aka u franjeva\u010dkom \u0111a\u010dkom domu. Uspio je pobje\u0107i nakon stradavanja fratara u Drugom svjetskom ratu od partizana u Zagreb i potom prema austrijskoj granici. Zarobljen je i bio u istra\u017enom zatvoru u Mariboru i Zagrebu od polovice svibnja do po\u010detka srpnja 1945. Godine. Nakon pu\u0161tanja iz zatvora, upisao je studij prava i klasi\u010dnih jezika.<\/p>\n

Godine 1946-e pobjegao je u Austriju, stigao u Grottamare, a odatle u Madrid \u2013 \u0160panjolska. Tu je nastavio studij klasi\u010dnih jezika i 1957. obranio dioktorat pod nazivom \u201eMarcos Marulic humanista croata\u201c (Marko Maruli\u0107 \u2013 hrvatski humanista). Teza je napisana i obranjena na \u0161panjolskom jeziku.1953. godine sudjelovao je u Madridu s hrvatskim folklornim prilozima na Prvoj me\u0111unarodnoj izlo\u017ebi pu\u010dkih umje\u0107a.<\/p>\n

Potom se 1957. preselio u SAD gdje je djelovao na hrvatskim \u017eupama kao \u017eupnik ili kapelan (rezidencija Gulf Breeezu 1957-1959), New York (Sv. \u0106iril i Metod 1959-1963), Gulf Breeze, Ambridge (1964-1965), Beaver Fallsu (1965-1973), Sharonu (1973-1974), te predsjednik iste rezidencije (1974-1979). Od 1973-1976 bio je savjetnik Kustodije. Poslije toga, dvadeset je godina proveo kao \u017eupnik u Monessenu (1979.-1991.), te pet godina kao predsjednik rezidencije u Beaver Fallsu (1991.-1996.). Napokon, 1996. godine sti\u017ee u samostan sv. Ante u Chicagu, gdje je bio gvardijan od 1996.-1998. godine.<\/p>\n

Istodobno je sura\u0111ivao u na\u0161im glasilima (Hrvatski kalendar, Hrvatski katoli\u010dki glasnik, Zajedni\u010dar). Uo\u010di i tijekom Domovinskog rata, borio se za hrvatsku ideju lobiraju\u0107i u medijima i me\u0111u ameri\u010dkim politi\u010darima, o \u010demu svjedo\u010de odgovori stotinjak ameri\u010dkih senatora na fra Brunine apele i zahtjeve. Fra Bruno je svjedok mu\u010denja i stradavanja fratara po Hercegovini 1945. godine te je o zadnjim danima svoje subra\u0107e i vlastitim mukama ostavio svjedo\u010denje u pristupa\u010dnom nam tisku (Kr\u0161ni zavi\u010daj, br.31. Humac, Ljubu\u0161ki, 1998.)<\/p>\n

Domovinu je pohodio tek nakon zavr\u0161etka najnovijeg rata, 1997. godine te obi\u0161ao rodni kraj – Ljubu\u0161ki i rodno selo Lipno. U crkvi Bla\u017eene Djevice Marije u Lipnu je 6. kolovoza 1998. godine, zajedno sa ve\u0107im brojem sve\u0107enika i seljana proslavio svetu misu, odr\u017eav\u0161i pritom nadahnutu i dirljivu propovijed. Tom prilikom, fra Bruno je proslavio i 55. obljetnicu misni\u0161tva. Nakon misnog slavlja rodbina je priredila fe\u0161tu u rodnoj ku\u0107i fra Brune Raspudi\u0107a u Lipnu.<\/p>\n

Fra Bruno Raspudi\u0107 je i plodni pisac, a nabrajamo neka od njegovih djela, \u010dlanaka i eseja u glasilima kustodije i drugim \u010dasopisima, kao \u0161to su: \u201ePoganska svjedo\u010danstva o kristu\u201c, hrvatski Kalendar, Chicago, 1950, \u201eKako umiru hrvatski sve\u0107enici\u201c, Na\u0161a Nada, Chicago, 3-8-50\u201c je prijevod istog djela objavio u \u0161panjolskoj reviji \u201eAdelantados de Santijago – Vitezovi sv. Jakova\u201c (Madrid), \u201eMarko Maruli\u0107 i sv. Franjo Ksaverski\u201c Hrvatski kalendar za prostu godinu 1954, \u201eCroatia\u201c Hrvatski izdava\u010dki zavod, Chicago, 1953 i \u201eHrvatska-Croatia, Buenos Aires 1956, \u201eGrobovi gobore\u201c, Hrvatski Kalendar, Chicago, 1961, \u201eGrad na gori u plamenu\u201c, Kr\u0161ni zavi\u010daj 31. Humac, Ljubu\u0161ki, 1998., \u201eArheolo\u0161ki iskopine o Ponciju Pilatu\u201c, Hrvatski Kalendar. Chicago, \u201eKrava Muzara-Milking Cow\u201c, Zajedni\u010dar, Pittsburgh, PA, 11-13-91. Za slu\u017ebeno glasilo \u201eEcclasia\u201c Madridske biskupije preveo je na \u0161panjolski Stepin\u010dev govor pred sudom. Preveo je i \u010dlanak Muhameda Abad-El-Halila: \u201eJosip i Marija u Islamskoj predaji\u201c, Arbor XIX, 1951. Godine. Odr\u017eao je predavanja na Konferenciji u Salonu El Real Circulo Artistico de Barcelona, 05-12-51, \u201eDos anos en las careceles de Tito\u201c, sudjelovao je u pripravi izlo\u017ebe Primera exposition International de Artesania, Madrid 1953. Godine. Napisao je uvod i zaglavak \u010dlanku Ljube Babi\u0107a \u201e O hrvatskom narodnom umije\u0107u\u201c (sa\u010duvan primjerak u boji, u arhivu Kustodije. Uz pomo\u0107 hrvatskih studenata i prijatelja, kao \u0161to su Cantores De Madrid i Tereza Berganza (kasnije operna pjeva\u010dica), pomogao organiziranju koncerta hrvatske glazbe u Ateneo De Madrid, 1953. godine. Vrsni poliglot koji bi u \u0161ali \u010desto znao re\u0107i kako ni on sam ne zna koliko jezika govori.<\/p>\n

Marijan Mili\u0107evi\u0107<\/span><\/strong><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"bruno_raspudic\"Ro\u0111en je 18. o\u017eujka 1917. godine u selu Lipno, op\u0107ina Ljubu\u0161ki od Ante i Joze Rasspudi\u0107 u brojnoj obitelji. Osnovnu \u0161kolu poha\u0111ao je u \u010cerinu. 1936. godine obukao je franjeva\u010dko odijelo uzev\u0161i ime Bruno. Gimnaziju je poha\u0111ao na \u0160irokom Brijegu, a studij filozofije i bogoslovije od 1939. u Mostaru, gdje je 2. svibnja 1943. zare\u0111en za sve\u0107enika. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":8856,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[],"class_list":["post-8857","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8857","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8857"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8857\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8856"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8857"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8857"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8857"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}