{"id":8941,"date":"2011-03-09T08:37:36","date_gmt":"2011-03-09T07:37:36","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2011\/03\/09\/korizma-vrijeme-posta-i-obracenja\/"},"modified":"2011-03-09T08:37:36","modified_gmt":"2011-03-09T07:37:36","slug":"korizma-vrijeme-posta-i-obracenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/korizma-vrijeme-posta-i-obracenja\/","title":{"rendered":"Korizma – vrijeme posta i obra\u0107enja"},"content":{"rendered":"
\"pepelnica\"Na Pepelnicu ili \u010cistu srijedu, koja ove godine pada 9. o\u017eujka, u Katoli\u010dkoj crkvi zapo\u010dinje korizma, \u010detrdesetodnevna priprava za Uskrs. Od kraja 11. stolje\u0107a vjernici se na taj dan posipaju pepelom od blagoslovljenih maslinovih ili palminih gran\u010dica. Taj pepeo ozna\u010dava ozbiljnost i pokoru \u010dime je obilje\u017eeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnu\u0107e. Od 5. stolje\u0107a u sredi\u0161tu priprave za Uskrs je post, a budu\u0107i da nedjeljom nitko ne treba postiti, po\u010detak vremena posta pomaknut je u 6. ili 7. stolje\u0107u sa \u0161este nedjelje prije Uskrsa na srijedu koja je prethodila toj nedjelji.<\/p>\n

Pepelnica ili \u010cista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Crkva propisuje strogi post i nemrs. Post, koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak, zna\u010di da se katolici od 18. do 60. godine \u017eivota (s izuzetkom bolesnika) taj dan smiju samo jednom do sita najesti, \u0161to ne isklju\u010duje i druge oblike odricanja (gledanje TV, izbjegavanje zabava i sl.). Nemrs, koji je propisan za sve petke u korizmi, zna\u010di odricanje od mesa toplokrvnih \u017eivotinja, a obvezuje sve vjernike koji su navr\u0161ili 14 godina. Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje \u201cmolitvu, post i dobra djela\u201d. Tko post shvati kao zakon, dovoljno je da izvr\u0161i to \u0161to Crkva od njega tra\u017ei. No, sasvim je normalno da \u0107e svaki vjernik daleko ozbiljnije shvatiti taj poziv Crkve na post, pokoru i nemrs. Crkva se nada da \u0107e svaki vjernik stro\u017ee postiti, mo\u017eda ni\u0161ta ne jesti ili pak o kruhu i vodi pro\u017eivjeti taj dan. Brojni se kr\u0161\u0107ani u korizmi odreknu svih 40 dana ne\u010dega \u0161to im je osobito drago, npr. mesa, alkohola ili cigareta. Neki su se, upravo odri\u010du\u0107i se u korizmi, uspjeli osloboditi ovisnosti o drogi. Ima onih koji odlu\u010de da \u0107e u korizmi ranije ustajati i da ne\u0107e gledati televiziju. Ozbiljni kr\u0161\u0107ani u korizmi ne slu\u0161aju zabavnu glazbu nego klasi\u010dnu i ozbiljne govorne programe. Neki si kr\u0161\u0107ani zadaju osobitu pokoru, odlu\u010de osloboditi se nekoga grijeha i pogre\u0161ke, u svoj \u017eivot nastoje uvesti neku korisnu naviku. Tijekom korizme poku\u0161aju biti vrijedni u poslu, samozatajni, strpljivi prema svojini uku\u0107anima, \u0161utljivi i vrijedni. Velik broj kr\u0161\u0107ana odlu\u010di da \u0107e u korizmi svaki dan desetak minuta \u010ditati Sveto pismo. Brojne su obitelji koje u korizmi odlu\u010de da \u0107e nave\u010der uvesti obiteljsku molitvu, ili da \u0107e svaku ve\u010der zajedni\u010dki u obitelji moliti krunicu. Jedni odlu\u010de na po\u010detku i na kraju korizme dobro se ispovjediti, i tako u te dane biti osobito \u010distima. Djeca obi\u010dno odlu\u010de da \u0107e se tih dana odre\u0107i slatki\u0161a i bombona, da \u0107e se odre\u0107i nekih igara koje su im smetale da napisu \u0161kolske zada\u0107e. Ima mladi\u0107a i djevojaka koji \u0107e se u korizmi odre\u0107i izvanjskih na\u010dina izra\u017eavanja svoje ljubavi, poljubaca i zagrljaja, ima bra\u010dnih drugova koji odlu\u010de da \u0107e u korizmi govoriti jedno o drugom samo pozitivno i dobro. Neki odlu\u010de svaki dan, ili pak nekoliko puta tjedno, po\u0107i na svetu misu. Drugi pak odlu\u010de na po\u010detku korizme da \u0107e svaki dan na\u0107i pola sata vremena za molitvu, za razgovor s Bogom, za ozdravlji-vanje svoga duha, za lije\u010denje svoje savjesti, intelekta i srca.<\/p>\n

Svi su dakle pozvani da u korizmi ne\u0161to posebno naprave, da zaoru neku osobitu brazdu svoga \u017eivota, i posiju novo sjeme u svoje dane, mjesece i godine. Nad svima, ve\u0107 na Pepelnicu, lebdi Isusova rije\u010d koja zove: \u00bbKraljevstvo Bo\u017eje je pred vratima, obratite se i vjerujte Radosnoj vijesti\u00ab. Zato se i kod posipanja blagoslovljenim pepelom na Pepelnicu ka\u017ee onome koga se pepeli: \u00bbSjeti se \u010dovje\u010de da si prah i da \u0107e\u0161 se u prah vratiti\u00ab. Ili pak druga re\u010denica: \u00bbObrati se i vjeruj Radosnoj vijesti\u00ab.<\/p>\n

Pepelnica je ostala kao spomen na pokoru koju su \u010dinili \u017didovi tijekom svoje povijesti. Veliki sveci i pokornici Starog zavjeta znah’ su se obu\u0107i u kostrijet od grube konoplje, posuti glavu pepelom, i le\u0107i u prah u znak da su sagrije\u0161ili i da \u017eele popraviti svoj \u017eivot. Prah ozna\u010duje da je \u010dovjek bez Boga samo gomila praha koja se raspadne i zauvijek nestane. Tek u Bo\u017ejoj svemo\u0107i i ljubavi taj prah postaje \u010dovjekovo tijelo i du\u0161a, i neraspadljiv, besmrtan i vje\u010dan. Zato taj prah koji se zove \u010dovjek i koji je smrtan i loman treba neprestano Bo\u017eju prisutnost i snagu Duha Svetoga da u\u010dini \u010dovjeka nepobjedivim i besmrtnim. Vrijeme priprave za Uskrs zavr\u0161ava na Veliku subotu, to\u010dnije Vazmenim bdjenjem, a 40 dana je izabrano prema novozavjetnom zapisu o Isusovu 40-dnevnom postu u pustinji, no simboli\u010dki se uz taj broj vezuje i 40-godi\u0161nje putovanje Izraela u obe\u0107anu zemlju. Crkva isti\u010de kako korizmeni post ne zna\u010di samo odricanje od ukusnih \u2013 mesnih i za\u010dinjenih \u2013 jela, nego ponajprije prekid sa svakodnevnim lo\u0161im navikama. Post je ponajmanje sredstvo kozmeti\u010dkog karaktera i u njegovu bitnu sastojnicu ubraja se duhovni zna\u010daj pokorni\u010dkih djela. Korizma koja po\u010dinje na Pepelnicu vrijeme je velikih obe\u0107anja i nada. Tada bi trebalo napraviti zaokret \u017eivota. Najprije odre\u0107i se grijeha, priznati ih i oprostiti onima koji su te povrijedili. Zatim zamoliti neka Duh Sveti ispuni prostore du\u0161e, zamoliti Boga neka osvje\u017ei i izlije\u010di du\u0161u, tijelo i duh, a onda po\u010deti \u017eivjeti pozitivno i vidjeti da je zaista mogu\u0107e biti sasvim druga\u010diji \u010dovjek, svet, da je mogu\u0107e svega se odre\u0107i i biti slobodan u srcu, da je mogu\u0107e prihvatiti \u017eivot s kri\u017eevima, mukama, smr\u0107u i bolestima, te postati zdrav, vje\u010dan i neuni\u0161tiv. Tko je dobro iskoristio korizmu, taj postaje iskusni kr\u0161\u0107anin, vjernik i \u010dovjek. Tako Uskrs na kraju korizme postaje ne samo slavlje Isusova uskrsa i nade u na\u0161, nego tako\u0111er novi po\u010detak, prolje\u0107e vlastitog \u017eivota, prolje\u0107e zdravlja, humanosti i plemenitosti.<\/p>\n

U svojim korizmenim porukama katoli\u010dki biskupi diljem svijeta pozivaju vjernike da u vrijeme priprave za Uskrs vi\u0161e promi\u0161ljaju svoju vjeru i pripadnost Kristu, u\u010dvrste svoju povezanost sa Crkvom te da se vi\u0161e posvete svojoj obitelji i ljudima oko sebe, posebno onima kojima je na bilo koji na\u010din potrebna pomo\u0107. Vjernici su pozvani da novac i druga sredstva koje su prikupili u dane posta i nemrsa daruju za dobrotvorne svrhe namijenjene onima koji su u nevolji, a u Zapadnim zemljama uobi\u010dajene su i korizmena prikupljanja za potrebite. Hrvatski naziv korizma dolazi od latinskoga korijena quadragesima, \u0161to zna\u010di \u010detrdesetdnevnica. <\/div>\n

<\/p>\n

kta<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"pepelnica\"Na Pepelnicu ili \u010cistu srijedu, koja ove godine pada 9. o\u017eujka, u Katoli\u010dkoj crkvi zapo\u010dinje korizma, \u010detrdesetodnevna priprava za Uskrs. Od kraja 11. stolje\u0107a vjernici se na taj dan posipaju pepelom od blagoslovljenih maslinovih ili palminih gran\u010dica. Taj pepeo ozna\u010dava ozbiljnost i pokoru \u010dime je obilje\u017eeno cijelo korizmeno vrijeme, <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":8940,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[146,126,375,374,361,363,370,367,373,364,365,371,221,362,369,372],"class_list":["post-8941","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo","tag-koja","tag-koji","tag-korizma","tag-korizme","tag-korizmi","tag-odluce","tag-odreci","tag-pepelnicu","tag-pokoru","tag-post","tag-prah","tag-samo","tag-svaki","tag-taj","tag-uskrs","tag-vrijeme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8941","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8941"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8941\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8940"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8941"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8941"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8941"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}