{"id":9017,"date":"2011-03-18T07:52:48","date_gmt":"2011-03-18T06:52:48","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2011\/03\/18\/ucenici-na-facebooku-pozivaju-na-ubojstva-ucitelja-i-progon-strebera\/"},"modified":"2011-03-18T07:52:48","modified_gmt":"2011-03-18T06:52:48","slug":"ucenici-na-facebooku-pozivaju-na-ubojstva-ucitelja-i-progon-strebera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/ucenici-na-facebooku-pozivaju-na-ubojstva-ucitelja-i-progon-strebera\/","title":{"rendered":"U\u010denici na Facebooku pozivaju na ubojstva u\u010ditelja i progon \u2018\u0161trebera\u2019"},"content":{"rendered":"
\"int_nasilje\"Napad preko interneta ili cyberbullying danas je najopasnija vrsta nasilja jer bez fizi\u010dkog kontakta s publikom djeca i mladi te\u017ee vide i razumiju \u0161tetu koju njihove rije\u010di mogu nanijeti. Kona\u010dno, anonimnost im daje onaj osje\u0107aj da mogu neka\u017enjeno pro\u0107i iako ne po\u0161tuju socijalne norme i ograni\u010denja. Prije nekih desetak godina djeca bi u slu\u010dajevima zlostavljanja od svojih vr\u0161njaka, oti\u0161la ku\u0107i, povukla se u sigurnost roditeljskog doma i zaboravila na probleme nekom ku\u0107nom zanimacijom. Danas je situacija obrnuta: ona djeca koja provode ve\u0107inu svog vremena u sobi za kompjutorom lak\u0161e postaju metom zlostavljanja. Koriste\u0107i internet, \u010dak su 24 sata izlo\u017eena nasilju, a roditelji im za to uop\u0107e ne znaju ili kasno saznaju, kada su njihova djeca ve\u0107 dobrano istraumatizirana.<\/p>\n

Popularnost dru\u0161tvenih mre\u017ea, posebice Facebooka, narasla je do tolikih razmjera da se i vlade svrgavaju na inicijativu \u010desto anonimne grupe. Revolucija u Egiptu, primjerice, po\u010dela je malom grupom koja se protivila re\u017eimu Hosnija Mubaraka. Stoga je internet postao prili\u010dno mo\u0107no oru\u017eje koje djeca \u010desto zloupotrebljavaju formiraju\u0107i \u201cgrupe koje nekog mrze\u201d. <\/p>\n

\u201cMrzim Antu, mrzim Anu iz \u0161estog be, svi oni koji mrze u\u010diteljicu iz matematike, mrzim purgere\u201d… samo su neke od mnogobrojnih grupa mr\u017enje na Facebooku, postavljenih vjerojatno iz \u010diste dosade, no broj \u010dlanova tih grupa svakodnevno raste, a posljedice mogu biti i te kako opasne. <\/p>\n

– Priklju\u010dite se u ovu grupu ako ti ovaj di\u017ee \u017eivce… Mali je do\u0161a iz velikog grada, pa misli da je netko i ne\u0161to i da nas mo\u017ee poni\u017eavati… Ajmo ljudi, di ste, u\u010dlanite se!!! – poziva pokreta\u010dica ovog mrziteljskog kluba. Kao \u0161to to biva, stavili su \u201cPedru\u201d i sliku, nek se zna o kome se radi. <\/p>\n

– Ovo je grupa za sve koji mrze nekog… Jako… Kao ja… – stoji u opisu jedne \u201cop\u0107emrziteljske\u201d u kojoj \u010dlanovi navode koga bi sve \u201cubili\u201d, od kolege iz razreda, biv\u0161e djevojke, pa do omra\u017eene u\u010diteljice. <\/p>\n

Jedna grupa od njih 245 mrzi curu iz \u0161kole, a ona im je uzvratila istom mjerom, pa je osnovala protugrupu i sad se natje\u010du tko koga vi\u0161e mrzi. Pravi je hit video o u\u010deniku koji napada i tu\u010de profesoricu, a lajkalo ga je vi\u0161e od 22 tisu\u0107e korisnika Fejsa. <\/p>\n

Situacija je ponekad prili\u010dno ozbiljna, kao primjerice u slu\u010daju iz 2009. godine, kada su na Facebooku osvanule \u010dak tri grupe s obna\u017eenim fotografijama jedne 13-godi\u0161njakinje. Njezini vr\u0161njaci prepoznali su je i vrije\u0111ali na ulici, a pri\u010da je do\u0161la do pravobraniteljice za djecu koja je obavijestila policiju. Sli\u010dan slu\u010daj dogodio se i u jednoj zagreba\u010dkoj \u0161koli, gdje je u\u010denica pokrenula blog, a s njim i \u010ditavu grupu u\u010denika koji su nizali ru\u017ene komentare o jednoj djevojci koja je pro\u017eivljavala prave traume zbog izop\u0107enosti. Na koncu su profesori preko policije do\u0161li do autorice bloga, ina\u010de vrlo uzorne u\u010denice.
Lake mete<\/p>\n

– Kada je u pitanju za\u0161tita djece na internetu, nemo\u0107ni smo osim u slu\u010dajevima da se svako zlostavljanje prijavi policiji, odjelu za maloljetni\u010dku delinkvenciju. U Hrvatskoj nema zakona koji bi propisao kako se pona\u0161ati prema odre\u0111enim situacijama na internetu – odgovorio je Krunoslav Borovec iz MUP-a. <\/p>\n

Iako su do sada policija i Ured pravobraniteljice za djecu kao i neke udruge koje se bave za\u0161titom djece od nasilja na internetu izradile projekte koji su objavljeni na internetu, u \u0161kolama, na tribinama, situacija se nije puno promijenila. Djeca i dalje koriste internet, \u010desto i mobitel, preko kojeg napadaju onoga koga izaberu za laku metu. <\/p>\n

Napad preko interneta ili cyberbullying danas je najopasnija vrsta nasilja jer bez fizi\u010dkog kontakta s publikom djeca i mladi te\u017ee vide i razumiju \u0161tetu koju njihove rije\u010di mogu nanijeti. Kona\u010dno, anonimnost im daje onaj osje\u0107aj da mogu neka\u017enjeno pro\u0107i iako ne po\u0161tuju socijalne norme i ograni\u010denja.<\/p>\n

U svemu ovome treba se zapitati znaju li roditelji \u0161to im dijete radi na internetu i koliko vremena tu provodi. Tako\u0111er, koliko \u010desto odgojno-obrazovne ustanove razgovaraju s djecom o prevenciji nasilja? Pola sata kod \u0161kolskog psihologa nije velika utjeha za dijete koje vr\u0161njaci zlostavljaju mjesecima, \u010dak i godinama.<\/p>\n


Internetski nasilnici<\/strong><\/p>\n

Poliklinika za za\u0161titu djece Grada Zagreba radila je 2008. godine istra\u017eivanje me\u0111u \u010detiri tisu\u0107e u\u010denika od \u010detvrtog do osmog razreda te u prvom i drugom razredu srednje \u0161kole, u deset hrvatskih gradova. <\/p>\n

Pokazalo se da je pet posto djece bilo \u017ertvom drugih koji su objavljivali njihove slike ili filmove, njih 18 posto djece u dobi od 12 do 14 godina bilo je \u017ertva nekog od oblika nasilja preko interneta, a 11 posto njih izjasnilo se kao \u2018internetski nasilnici\u2019. <\/p>\n

Od djece koja su bila izlo\u017eena u\u010destalome nasilju na internetu, njih 62 posto izjavilo je kako je nasilnik bio njima poznata osoba ili \u010dak kolega iz razreda. Uz to, djevoj\u010dice su \u010de\u0161\u0107e \u017ertve, ali i \u010de\u0161\u0107i nasilnici na internetu od dje\u010daka.<\/p>\n

Bespomo\u0107ni roditelji<\/p>\n

Svakodnevno nam se obra\u0107aju roditelji i stru\u010dnjaci za savjet i pomo\u0107 zbog nasilja preko interneta i mobitela, a rije\u010d je o \u0161irokom spektru neprimjerenih i nasilnih pona\u0161anja. Uz djecu, po\u010dinitelji nasilja, posebno seksualnog i psiholo\u0161kog na internetu i mobitelu, nerijetko su i odrasle osobe. Tu je i velik broj prijava vi\u0161estrukog nasilja koje u \u0161koli ili na ulici po\u010dne kao bullying, a nastavlja se ku\u0107i kao cyberbullying – ka\u017ee nam Mila Jelavi\u0107, pravobraniteljica za djecu. <\/p>\n

Ona upozorava kako, na\u017ealost, djeca, roditelji i djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova jo\u0161 nisu stekli potrebna znanja i vje\u0161tine vezane uz za\u0161titu djece na internetu.
– Roditelji su bespomo\u0107ni, nedovoljno informirani, odustaju od privatnih tu\u017ebi, ka\u017enjavaju djecu, odbijaju psiholo\u0161ku pomo\u0107. Preventivni programi po pitanju za\u0161tite djece na internetu u \u0161kolama su zasad rijetki i izolirani. Stoga bi programi poput UNICEF-ova Prekini lanac bilo dobro prilagoditi i primijeniti u svim \u0161kolama.

Online prijatelji<\/strong><\/p>\n

Prema UNICEF-ovu istra\u017eivanju 96 posto \u0161kolske djece u Hrvatskoj ima ku\u0107i ra\u010dunalo, a samo njih 2,5 posto su pod nadzorom roditelja dok koriste internet. Nasilje, koje se mo\u017ee smatrati zlostavljanjem jer se doga\u0111a dva do tri puta mjese\u010dno i \u010de\u0161\u0107e, do\u017eivljava pet posto djece u Hrvatskoj. Najve\u0107im se rizikom pokazalo upoznavanje online prijatelja, a djecu najvi\u0161e uznemiruju neprimjerene i ru\u017ene poruke ili komentari vr\u0161njaka upu\u0107eni djetetu preko interneta. <\/p>\n

Pritom se kod djece naj\u010de\u0161\u0107e javljaju osje\u0107aji ljutnje, uznemirenosti i zabrinutosti te izbjegavanje odlaska u \u0161kolu, kao i gubitak koncentracije, navodi se u rezultatima istra\u017eivanja. Zabrinjava podatak od 25 posto djece koja smatraju da se, kad nekoga zlostavlja\u0161 preko interneta, a ne izravno, lak\u0161e izvu\u010de\u0161 jer nitko ne zna tvoj pravi identitet. UNICEF je za 10. o\u017eujka najavio i odr\u017eavanje okruglog stola o ra\u0161irenosti elektroni\u010dkoga nasilja me\u0111u djecom u na\u0161oj zemlji, a jo\u0161 jednom podsjetit \u0107e se na akciju Prekini lanac, koja se odnosi na cyberbullying.

Maloljetni zlostavlja\u010di<\/strong><\/p>\n

Poznat je \u0161okantan slu\u010daj zlostavljanja dje\u010daka (13) iz jedne osnovne \u0161koli u Bjelovaru. Dje\u010dak se doselio iz drugoga grada, pretrpio stra\u0161nu prometnu nesre\u0107u zbog koje je \u0161epao, a novi kolege iz razreda su ga sustavno gnjavili vi\u0161e od godinu i pol dana, posebice preko Facebooka. \u010cak su ga tukli i video objavili na internetu. Roditelji su vi\u0161e puta intervenirali, ali osim ukora pojedinim maloljetnim zlostavlja\u010dima, ni\u0161ta se nije napravilo. Roditelji tih u\u010denika negirali su da je ba\u0161 njihovo dijete toliko zlo\u010desto da gnjavi vr\u0161njaka, a dje\u010dak iz ove pri\u010de patio je iz dana u dan. Tek kad su mediji objavili pri\u010du, reagirali su ravnatelj, policija a javile su se i stru\u010dne slu\u017ebe. Ponavljamo, tek nakon godinu i pol dana.
<\/strong><\/span> <\/p>\n

Merien Ili\u0107 | Slobodna Dalmacija<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"int_nasilje\"Napad preko interneta ili cyberbullying danas je najopasnija vrsta nasilja jer bez fizi\u010dkog kontakta s publikom djeca i mladi te\u017ee vide i razumiju \u0161tetu koju njihove rije\u010di mogu nanijeti. Kona\u010dno, anonimnost im daje onaj osje\u0107aj da mogu neka\u017enjeno pro\u0107i iako ne po\u0161tuju socijalne norme i ograni\u010denja. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":9016,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[909,905,901,127,136,146,52,126,908,902,897,904,125,910,903,66],"class_list":["post-9017","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti","tag-internet","tag-interneta","tag-internetu","tag-kako","tag-kao","tag-koja","tag-koje","tag-koji","tag-mogu","tag-nasilja","tag-njih","tag-posto","tag-preko","tag-razreda","tag-roditelji","tag-vise"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9017","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9017"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9017\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9017"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9017"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9017"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}