Grani\u0107: Lagumd\u017eija je, suprotno Daytonu, marginalizirao Hrvate<\/strong><\/p>\n
– Daytonski sporazum po\u010diva na konstitutivnosti i suverenosti sva tri naroda unutar Bosne i Hercegovine, a na tim principima temelji se i Ustav, \u0161to zna\u010di da je uistinu do\u0161lo do majorizacije i marginalizacije Hrvata od strane bo\u0161nja\u010dkih stranaka unutar Federacije BiH. Neosporna je \u010dinjenica da su Hrvati ugro\u017eeni, jer se u susjednoj republici ne po\u0161tuje niti Dayton, a niti Ustav Bosne i Hercegovine. Svojim jednostranim i neodgovornim postupcima predsjednik SDP-a BiH, Zlatko Lagumd\u017eija, zao\u0161trava situaciju zbog \u010dega su se Hrvati, sasvim logi\u010dno, zadnjih dana okrenuli Srbima. Dobro je, s druge strane, da su hrvatska premijerka i predsjednik napokon u zajedni\u010dkoj izjavi upozorili me\u0111unarodnu zajednicu na kr\u0161enje Ustava u BiH. To, me\u0111utim, nije dovoljno. Potrebna je sustavna politi\u010dka akcija prema SAD-u, Europskoj Uniji, te prema Ruskoj federaciji, kako bi se ispravili brojni propusti iz pro\u0161losti, kada Hrvatska nije imala ba\u0161 nikakvu politiku prema BiH, ili je imala pogre\u0161nu politiku koja je i dovela do cijepanja politi\u010dkih stranaka s hrvatskim predznakom \u2013 isti\u010de dr. Mate Grani\u0107, koji je bio sudionik svih zna\u010dajnijih pregovora u vrijeme sklapanja mirovnoga sporazuma za BiH u Daytonu, a koji dodaje kako ga je nedavno jedan ugledni strani veleposlanik upozorio na \u010dinjenicu da \u010dak i Slovenija ima svog posebnog izaslanika za BiH (Milan Ku\u010dan), dok ga Hrvatska jo\u0161 uvijek nema, iako u BiH ima itekako izra\u017eene i politi\u010dke i gospodarske i nacionalne interese. – Hrvati u susjednoj dr\u017eavi bi trebali odustati od egoizma, te prona\u0107i ljude koji \u0107e definirati njihove ciljeve i interese. Na osnovu te platforme ubudu\u0107e bi trebali zajedni\u010dki djelovati, a ne sva\u0111ati se i dijeliti \u2013 zaklju\u010dio je Jur\u010di\u0107, koji ba\u0161 poput dr. Grani\u0107a, ne misli da bi u zapadnoj Hercegovini ovih dana moglo do\u0107i do ikakvih sukoba ili pobune hrvatskog naroda.<\/p>\n Sli\u010dno razmi\u0161lja i Davor Domazet Lo\u0161o, biv\u0161i na\u010delnih Glavnog sto\u017eera Hrvatske vojske i jedan od najpoznatijih hrvatskih geostratega. – Unato\u010d napetosti i nezadovoljstvu Hrvata, u Bosni i Hercegovini ne mo\u017ee do\u0107i do nikakvih sukoba jer Amerikanci i dalje brane Daytonski sporazum. Oni to \u010dine prije svega zbog svojih strate\u0161kih interesa. Polovicu Bosne dali su Srbima, kako bi ih namirili za gubitak Kosova koje je Amerikancima posebno va\u017eno zbog velike vojne baze koja se tamo nalazi, te koja je na jednakoj udaljenosti od Teherana i Moskve. Budu\u0107i da nisu htjeli dozvoliti islamsku dr\u017eavu u Europi, Hrvate su ugurali u Federaciju BiH, od koje SAD sigurno ni u budu\u0107nosti ne\u0107e odustati. S druge strane, krizna situacija u Bosni njima itekako odgovara, jer je zbog kriza i dalje nu\u017ena njihova prisutnost na ovom podru\u010dju, te \u0107e zbog toga Amerikanci odr\u017eavati krizno stanje u Bosni, ba\u0161 kao i u Iraku, Afganistanu, te sutra u Libiji \u2013 napominje Davor Domazet, koji je uvjeren da se zbog istog razloga niti Republika Srpska ne\u0107e odcijepiti od ostatka Bosne i Hercegovine, ali koji tako\u0111er isti\u010de da su od tri konstitutivna naroda u susjednoj dr\u017eavi u najlo\u0161ijem polo\u017eaju Hrvati.<\/p>\n U taj su ih polo\u017eaj, prema njegovu mi\u0161ljenju, doveli biv\u0161i predsjednik Mesi\u0107, biv\u0161i premijer Sanader, kao i aktualni predsjednik Ivo Josipovi\u0107.<\/p>\n – Dok Srbija sustavno brani interese Srba u BiH, Hrvatska to ve\u0107 du\u017ee od desetlje\u0107a ne \u010dini. Biv\u0161i predsjednik Stjepan Mesi\u0107 posve se odrekao Hrvata u susjednoj dr\u017eavi, provode\u0107i na taj na\u010din rasisti\u010dku politiku prema vlastitom narodu. Sanader je nastavio tu politiku, te je na poticaj Velike Britanije, predao hrvatske generale Haagu, odrekao se Hrvata u Hercegovini i dijaspori, a na koncu je predstavnike srpskih stranaka i doveo na vlast, ba\u0161 onako kako su to Britanci od njega i tra\u017eili \u2013 dodaje Domazet, te podsje\u0107a da je i aktualni predsjednik Josipovi\u0107 nastavio voditi tu\u0111u politiku. Vrhunac takve antihrvatske politike po njemu je Josipovi\u0107ev posjet Republici Srpskoj, koju Domazet naziva tvorevinom nastalom na genocidu.<\/p>\n – U hrvatskom je nacionalnom interesu za\u0161tita Hrvata u Bosni i Hercegovini, odnosno o\u010duvanje njihove kulture, jezika, samobitnosti i gospodarstva. To bi hrvatski politi\u010dari napokon morali shvatiti. Mnogo bi mogli nau\u010diti i od aktualnih srbijanskih politi\u010dara, kojima ne zamjeram \u0161to, za razliku od Hrvata, dosljedno brane interese svog naroda u Bosni \u2013 zaklju\u010duje Domazet.<\/p>\n Letica: Dok Hrvatska spava, Srbija provodi agresivnu politiku<\/strong><\/p>\n S dijelom njegovih tvrdnji slo\u017eio se i dr. Slaven Letica, ugledni sociolog i publicist, koji podsje\u0107a da je Bosna i Hercegovina i za najve\u0107e znalce te\u0161ko rje\u0161iva enigma. To je, ka\u017ee, dr\u017eava koja ima tri konstitutivna naroda, a koja je podijeljena na dva dijela, \u0161to samo po sebi dovoljno govori o problemati\u010dnoj nacionalnoj i politi\u010dkoj situaciji.<\/p>\n – Hrvatska je uvijek provodila pogre\u0161nu politiku prema BiH. Najprije smo, za Franje Tu\u0111mana, imali paternalisti\u010dku politiku, koja je Hrvatima u BiH do u detalja propisivala \u0161to da \u010dine, da bi se na to nadovezala ignorantska politika Stjepana Mesi\u0107a, koji je tvrdio da Hrvatsku ne treba biti briga za Hrvate u susjednoj dr\u017eavi. Sli\u010dnu politiku nastavio je i Josipovi\u0107, koji uop\u0107e ne razumije Bosnu i Hercegovinu, pa slu\u0161a savjete Dejana Jovi\u0107a, koji je, pak, jo\u0161 i danas jugoslavenski politi\u010dki orijentiran. Upravo zato i imamo tako lo\u0161u politiku prema BiH \u2013 isti\u010de dr. Letica.<\/p>\n On potom upozorava na \u010dinjenicu da Srbija i dalje provodi agresivnu nacionalnu politiku prema susjednim zemljama. Ta je politika, ka\u017ee, osmi\u0161ljena 1997. na Drugom memorandumu SANU, kada su Dobrica \u0106osi\u0107 i Ljubo Tadi\u0107, otac srbijanskog predsjednika Borisa Tadi\u0107a, zacrtali put kojim bi Srbija u miru trebala ostvariti ciljeve koje nije uspjela u ratu.<\/p>\n – Dio te politike je i optu\u017eivanje Tihomira Purde, Jovana Divjaka i Vesne Bosanac, kao i provo\u0111enje popisa stanovni\u0161tva u drugim zemljama, gdje \u0107e inzistirati da se svi Srbi izja\u0161njavaju da su po nacionalnosti Srbi, a po vjeroispovijesti pravoslavci, da pi\u0161u \u0107irilicom, te da govore srpskim jezikom. Ta politika, dakako, navija za samostalnost, a po mogu\u0107nosti i odcjepljenje Republike Srpske od ostatka BiH, no problem im predstavlja nejako gospodarstvo, koje je bez Hrvatske neodr\u017eivo. Hrvati u BiH, za razliku od Srba, imaju zadovoljavaju\u0107e ekonomske potencijale, no mu\u010de ih demografski problemi, te im to najvi\u0161e ugro\u017eava opstanak \u2013 podvla\u010di Letica, te dodaje da dr\u017eava Hrvatska najvi\u0161e mo\u017ee pomo\u0107i Hrvatima u BiH ako Hrvatsku gospodarski osna\u017ei i izvu\u010de iz ponora u kojem se sada nalazi.<\/p>\n – Dok je Hrvatska na koljenima, ne mo\u017ee skrbiti ni o Hrvatima u susjednoj dr\u017eavi. Kada bi se ekonomski oporavili, tek tada bi mogli vi\u0161e pa\u017enje posvetiti Hrvatima u Bosni i Hercegovini i njihovom sna\u017eenju unutar te dr\u017eave \u2013 zaklju\u010duje dr. Slaven Letica.
Jur\u010di\u0107: Hrvatski politi\u010dari potaknuli su podjele Hrvata u BiH
<\/strong>
– Osobni interesi hrvatskih politi\u010dara u BiH, odnosno njihovi izra\u017eeni egoizmi najvi\u0161e su zaslu\u017eni za nevolje Hrvata u susjednoj dr\u017eavi. Politika cijepanja i borbe za stranku, a potom i borbe za osobni polo\u017eaj je i dovela Hrvate u neravnopravan polo\u017eaj, \u0161to druga dva naroda itekako koriste \u2013 smatra pak dr. Ljubo Jur\u010di\u0107, hrvatski politi\u010dar i ekonomski stru\u010dnjak porijeklom iz Hercegovine, koji primje\u0107uje da u Bosni i Hercegovini svi narodi imaju svoju strategiju obrane nacionalnih interesa, osim Hrvata, koje je, prema njegovu mi\u0161ljenju, u tu poziciju dovela prije svega lo\u0161a politika Hrvatske, odnosno pojedini hrvatski politi\u010dari koji su i potaknuli podjele u hrvatskim politi\u010dkim strankama, ili su, pak, posve dignuli ruke od Hrvata u BiH.<\/p>\n
Domazet: SAD-u je u interesu kriza u Bosni<\/strong><\/p>\n
<\/strong> <\/p>\n![\"josipovic_partizanka_copy\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/novo_jesen_josipovic_partizanka_copy.gif\")
Usporedo s kulminacijom ekonomske i politi\u010dke krize u Hrvatskoj, ovih se dana dogodila i najve\u0107a ustavnopravna kriza na \u0161tetu hrvatskog naroda u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Jesu li gospodarski i moralni sunovrat u Hrvatskoj te gubitak suvereniteta Hrvata u BiH me\u0111usobno povezani, <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":9105,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[127,146,52,126,772,1326,421,135,134,1397,147],"class_list":["post-9106","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika-politika","tag-kako","tag-koja","tag-koje","tag-koji","tag-naroda","tag-politiku","tag-predsjednik","tag-prema","tag-sto","tag-susjednoj","tag-zbog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9106","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9106"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9106\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9105"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9106"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9106"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9106"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}