{"id":9209,"date":"2011-04-08T10:34:22","date_gmt":"2011-04-08T08:34:22","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2011\/04\/08\/kuke-uspomena-na-blazenu-kraljicu-katarinu\/"},"modified":"2011-04-08T10:34:22","modified_gmt":"2011-04-08T08:34:22","slug":"kuke-uspomena-na-blazenu-kraljicu-katarinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/kuke-uspomena-na-blazenu-kraljicu-katarinu\/","title":{"rendered":"Hercegova\u010dke kuke – uspomena na bla\u017eenu kraljicu Katarinu"},"content":{"rendered":"
\"kuke_rukovet\"Cijela se hercegova\u010dka zemlja ospe kukama, a nje\u017eni pupoljci di\u017eu se poput malih zvonika koji zvone ne\u010dujno u \u010dast svoje nikad pre\u017ealjene kraljice Katarine. Pa dok se ostatak sredozemnog svijeta veseli divljim \u0161parogama, samo Hercegovina sa strahopo\u0161tovanjem radije u\u017eiva u svojim posve\u0107enim kukama, simbolima njene progutane povijesti. <\/p>\n

Prema predaji koja se prepri\u010dava ve\u0107 stolje\u0107ima, kada po\u010detkom travnja u \u010dast bosanske kraljice Katarine Kotromani\u0107 Kosa\u010da, ljubljene k\u0107eri hercega Stjepana Vuk\u010di\u0107a Kosa\u010de, vladara Hercegovine, koja je po njemu i dobila ime, i voljene supruge pretposljednjeg hrvatskog bosanskog kralja Stjepana Toma\u0161a, zazvone zvona u rimskoj crkvi Santa Maria in Aracoeli, cijela se hercegova\u010dka zemlja ospe kukama. Zabubnja njihovo sjeme i korijenje iz podzemlja, a nje\u017eni pupoljci di\u017eu se poput malih zvonika koji zvone ne\u010dujno, u \u010dast svoje bla\u017eene i nikada pre\u017ealjene kraljice. Jer kuke i kraljevna Katarina simbol su hercegova\u010dke ba\u0161tine i hercegova\u010dkog bilja. <\/p>\n

Nigdje nije tako \u017eiva uspomena na hrabru vladaricu, u nekom zaboravljenom zakutku du\u0161e jo\u0161 mo\u017eda bogumilku, istodobno strastveno odanu Svetoj rimskoj crkvi, preko koje je sve do kraja \u017eivota nastojala svojoj Bosni i svojoj Hercegovini osigurati slobodu. No, taj joj se san nije nikada ispunio. Nakon smrti svoga oca, pa Stjepanove smrti 1461. i potur\u010denja njezina miljenika sina \u0160imuna, koji je nakon pada i Bosne i Hercegovine u osmanlijske ruke, u Istambulu dogurao do visoke \u010dasti turskog sand\u017eakbega od Karasija, ona odana kr\u0161\u0107anka i zaljubljenica u svoju zemlju nije nikada pre\u017ealila ni oprostila, te je umrla tu\u017ena, 25. listopada 1478., i oporu\u010dno prepustila svoje nekada\u0161nje posjede u nasljedstvo papi i Vatikanu, zavjetovav\u0161i ih da vrate zemlju njezinih predaka pod okrilje Crkve. Razo\u010darana i skrhana, ta nekad vedra i vesela kraljica, koja je ljepotom i umno\u0161\u0107u osvajala sve svoje podanike i strane vladare, uzdigla se u nebo kao bla\u017eena Katarina Kosa\u010da Toma\u0161, graditeljica brojnih bogomolja, posljednji pupoljak srednjevjekovne i renesansne Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Te davne poruke odjekuju u zvonu zvona sa zvonika Sante Marie in Aracoeli, a u ti\u0161ini ih prati nicanje kuka, tih malih zvonika kojima se u prolje\u0107e Hercegovina odu\u017euje svojoj nepre\u017ealjenoj vladarici. Pa dok se ostatak sredozemnog svijeta veseli divljim \u0161parogama, samo Hercegovina sa strahopo\u0161tovanjem radije u\u017eiva u svojim posve\u0107enim kukama, simbolima njene progutane povijesti. No, u kukama, ba\u0161 kao i u divljim \u0161parogama, u\u017eivali su s podjednakom stra\u0161\u0107u jo\u0161 Grci i Rimljani, \u010dije ih kuharice, posebno ona Apicijeva, nazivaju imenom tamus, a preko srednjovjekovlja, kada je kuka ili blju\u0161t, u nekim krajevima Dalmacije zvana jo\u0161 i bru\u0161kanduli, smatrana i ljekovitom biljkom, \u0161to ona doista i jest, svoj pravi moderni gastronomski uspon do\u017eivjela je u humanizmu i renesansi, dakle u dobu kraljice Katarine, i nemamo razloga sumnjati da je za svoga djevoja\u010dkog \u017eivota na dvoru svoga oca u Blagaju blizu Mostara, ili u nekom od drugih njegovih utvr\u0111enih gradova od Ljubu\u0161koga do Herceg Novoga, pa potom i u kraljevskom blagovaoniku svoga mu\u017ea Stjepana Toma\u0161a u Kraljevoj Sutjesci, i ona u\u017eivala u jednostavnim jelima od kuka. Onim istim jelima koja su u Hercegovini pre\u017eivjela jo\u0161 i danas i uz divlje zelje ostala gastronomska uzdanica hercegova\u010dkog puka, koji u kukama, ba\u0161 kao i u svojoj bla\u017eenoj kraljici, vidi nadu u te\u0161kom i ponekad doista oskudnom \u017eivotu.<\/p>\n

Salate od kuka, kuke s jajima i pancetom, poga\u010de i juhe, samo su neka od tih drevnih jela od starog tamusa ili blju\u0161ta, u kojima zaljubljenici u kuke, a posebno Hercegovci, u\u017eivaju u trajnoj nadi da \u0107e se ispuniti davne \u017eelje kraljice Katarine. Pa dok zvone zvona nad njenim grobom u rimskoj Santa Mariji in Aracoeli, a odjek se tiho \u0161ulja me\u0111u pupoljcima, tim malim Katarininim zvonicima, i mi sjedamo za jedan od hercegova\u010dkih stolova u o\u010dekivanju da se niz jela od u hercegova\u010dkom biljnom svijetu ve\u0107 mitskih kuka prostre po trpezi.

<\/strong>\"kuke_salata1_copy\"
Salata od kuka<\/strong>
Dvije vezice kuka dobro operite u hladnoj vodi pa izre\u017eite popre\u010dno na komade od oko 1 cm du\u017eine. Isto u\u010dinite i sa 1 vezicom mladog luka, dok 1 manju glavicu mlade zelene salate izre\u017eite u uske trake tako\u0111er iste du\u017eine. Sve zajedno stavite u dublju posudu, podlijte sa 1 \u00bd dl maslinova ulja, 1 dl fine vinske kvasine, posolite i malo popaprite, pa sve umije\u0161ajte u salatu. Ova salata slu\u017ei se kao glavno jelo ili prilog. <\/p>\n

Prema starom receptu iz kuharice hercegova\u010dke udruge \u201cStap\u201d iz Ljubu\u0161kog<\/strong>
<\/span><\/div>\n

Poga\u010da od kuka<\/strong>
Na nama\u0161tenom limuprostrite tijesto za poga\u010du, mo\u017ee i tijesto za pizzu. Tada po tijestu ravnomjerno rasprostrite 1 na komade sje\u010denu vezicu kuka, omlet od 2 jaja i 5 dag listi\u0107a od pr\u0161uta, pa poklopite tankim slojem tijesta koje spojite na krajevima s podlogom od tijesta za poga\u010du. Po povr\u0161ini prelijte zamu\u0107ena 2 jaja u koja ste ubacili 1 vezicu sje\u010denih kuka i 5 dag listi\u0107a od pr\u0161uta. Pecite u pe\u0107nici oko 20 minuta. Slu\u017eite vru\u0107e ili hladno. <\/p>\n

Po receptu seoskog doma\u0107instva \u201cMari\u0107a gaj\u201d iz Ru\u017ei\u0107a<\/strong>
<\/span><\/div>\n

\"kuke_pogaca1\"
Kuke s jajima i pr\u0161utom<\/strong>
Na 1 dl maslinova ulja zazlatite 15 dag masnijeg pr\u0161uta sje\u010denog na kockice. Tada dodajte i 1 vezicu kuka i 1 vezicu mladog luka, sve izrezano na komade od 1 cm du\u017eine i po svemu prelijte 2 pjenja\u010dom protu\u010dena jaja. Pustite da se sve zajedno pe\u010de u tavi dok ne dobijete omlet. <\/p>\n

Prema receptu iz hercegova\u010dkog hotela \u201cHum\u201d pokraj Ljubu\u0161kog<\/strong>
<\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n

hardomilje.hr
<\/strong><\/span><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"kuke_rukovet\"Cijela se hercegova\u010dka zemlja ospe kukama, a nje\u017eni pupoljci di\u017eu se poput malih zvonika koji zvone ne\u010dujno u \u010dast svoje nikad pre\u017ealjene kraljice Katarine. Pa dok se ostatak sredozemnog svijeta veseli divljim \u0161parogama, samo Hercegovina sa strahopo\u0161tovanjem radije u\u017eiva u svojim posve\u0107enim kukama, simbolima njene progutane povijesti. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":9206,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[78,136,1894,146,126,1900,1893,1890,1891,1892,163,431,102,1898,426,1896,1895,1897],"class_list":["post-9209","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-zanimljivosti","tag-jos","tag-kao","tag-katarine","tag-koja","tag-koji","tag-komade","tag-kraljice","tag-kuka","tag-kukama","tag-kuke","tag-nije","tag-ona","tag-sve","tag-svoga","tag-svoje","tag-svojoj","tag-vezicu","tag-zvonika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9209","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9209"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9209\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9206"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9209"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9209"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9209"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}