Oni koji Hrvate u BiH svode na etni\u010dku skupinu to rade iz neznanja, odnosno nerazumijevanja, ili s namjerom negiranja njihovog politi\u010dkog subjektiviteta, a onda i hrvatskog nacionalnog identiteta. Takvi onda tvrde da Hrvati u BiH nisu isto \u0161to i Hrvati u Republici Hrvatskoj i isti\u010du kulturolo\u0161ke razlike izme\u0111u Hrvata u Bosni ili Hercegovini i Hrvata u Istri, Me\u0111imurju ili hrvatskom Zagorju.<\/p>\n
Naravno da odre\u0111ene kulturolo\u0161ke razlike postoje, kao \u0161to je slu\u010daj s ve\u0107inom europskih naroda. Daleko su ve\u0107e razlike izme\u0111u Talijana sa sjevera i juga Italije, ili recimo izme\u0111u Francuza s Korzike, Elzasa ili Bretanje. Kona\u010dno postoje i razlike izme\u0111u Hrvata u Bosni i Hrvata u Hercegovini. Ali, upravo njihova politi\u010dka svijest, politi\u010dki zahtjevi i te\u017enje \u010dine ih nacijom \u010dime se onda razlike nadilaze.<\/p>\n
Hrvati su formalno jedna od tri konstitutivne, \u0161to zna\u010di i suverene nacije u BiH. U stvarnosti Hrvati u BiH imaju manje prava nego \u0161to ih imaju manjine u Republici Hrvatskoj. Razloga za to je vi\u0161e. Po\u010dev\u0161i od malobrojnosti, nepostojanja kvalitetnog vodstva i kriti\u010dne intelektualne mase, sna\u017enoga srpskog i bo\u0161nja\u010dko-bosanskog nacionalizma, pa do neprincipijelne politike onoga \u0161to zovemo \u201eme\u0111unarodnom zajednicom\u201c.<\/p>\n
To je politika koja uz \u201egradnju dr\u017eave\u201c poku\u0161ava \u201eizgraditi\u201c i novu (bosansku) naciju, \u0161to je po definiciji radikalni oblik nacionalizma koji onemogu\u0107ava ravnopravnost postoje\u0107ih nacija u BiH. Neke od tih stvari ne mo\u017eemo promijeniti, niti mo\u017eemo na njih utjecati. Ali, ono \u0161to mo\u017eemo i moramo to je ozbiljna unutarhrvatska rasprava o sada\u0161njem stanju, precizna analiza, postavljanje realnih ciljeva te sustavan i kvalitetan rad na njihovom postizanju.<\/p>\n
Pri tome je va\u017eno dr\u017eati se zadanih kriterija kada su u pitanju ljudi kojima treba dati povjerenje za taj posao i vrijednosti kojih se pri tome treba dr\u017eati jer one moraju odra\u017eavati duh hrvatskog naroda u BiH.<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
\u0160to je podloga hrvatskoj neslozi u ostvarivanju politi\u010dkih ciljeva na podru\u010dju BiH? Koliko stare strukture imaju utjecaja, odnosno postoje li centri mo\u0107i koji dirigiraju ili bolje re\u010deno vode istrjebljenju, odnosno iseljavanju Hrvata s podru\u010dja BiH?<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n Demokracija po definiciji uklju\u010duje i neslogu koja se nadilazi argumentiranom raspravom a kona\u010dno i glasovanjem, odnosno voljom ve\u0107ine. Problem Hrvata u BiH je upravo u nepostojanju institucionalnog okvira unutar kojega bi mogli artikulirati svoju volju te postaviti i ostvariti svoje politi\u010dke ciljeve. Naime, apsolutna ve\u0107ina Hrvata izabrala je politi\u010dku opciju koju zagovaraju dva HDZ-a, \u0161to upravo ukazuje na visok stupanj sloge, a ne neslogu.<\/p>\n Ali, voljom brojnijih Bo\u0161njaka Hrvatima je nametnuta vlast SDP-a, SDA, Lijanovi\u0107eve stranke \u201eRadom za boljitak\u201c te HSP-a kao jedine stranke s hrvatskim predznakom. Time su sve navedene bo\u0161nja\u010dke stranke, skupa s HSP-om, jasno dale do znanja da ne priznaju konstitutivnost Hrvata u BiH i njihovo pravo da sami izaberu svoje politi\u010dke predstavnike.<\/p>\n Takvo stajali\u0161te poku\u0161ava se obraniti besmislenim tvrdnjama da dva HDZ-a \u201enemaju ekskluzivno pravo na hrvatstvo\u201c i \u201enemaju pravo odre\u0111ivati tko je ve\u0107i i bolji Hrvat\u201c. To je to\u010dno i zato je beskrajno licemjerno kada predsjednik SDP-a BiH Lagumd\u017eija, (koji predvodi politiku majorizacije Hrvata u BiH) na HRT-u tuma\u010di kako je jedan Hrvat dobar \u201ejer je bio hrvatski branitelj koji je ru\u0161io zrakoplove JNA\u201c, a drugi nije dobar jer je tobo\u017ee \u201eservisirao iste te zrakoplove\u201c. Hrvate treba zastupati onaj tko je dobio njihove glasove makar i ne bio Hrvat, a ne onaj tko je \u201ebolji ili lo\u0161iji Hrvat\u201c po bilo \u010dijoj ocjeni.<\/p>\n Dakle, u ovome slu\u010daju dva HDZ-a imaju pravo politi\u010dki predstavljati zajednicu od koje su dobili apsolutno povjerenje. Osim, ako im se ne priznaje konstitutivnost. A to je onda te\u0161ko kr\u0161enje osnovnih na\u010dela na kojima je BiH nastala, kao i kr\u0161enje Ustava BiH te Ustava Federacije BiH. Hrvati \u017eive u razli\u010ditim dijelovima BiH, u razli\u010ditim uvjetima, s razli\u010ditim povijesnim iskustvima i razli\u010ditom politi\u010dkom tradicijom. Logi\u010dno su im i interesi dijelom razli\u010diti. Ipak, oni posti\u017eu konsenzus oko nacionalnih interesa i to su pokazali na svim dosada\u0161njim izborima. Pri tome se nikada nisu dijelili na Hrvate iz Bosne i Hrvate iz Hercegovine, na \u010demu u zadnje vrijeme inzistira jedna, u javnosti nagla\u0161eno prisutna, grupica bosanskih fratara, slijednika nekada\u0161njeg sve\u0107eni\u010dkog udru\u017eenja \u201eDobri pastir\u201c.<\/p>\n Oni otvoreno podr\u017eavaju SDP i majorizaciju Hrvata, kao \u0161to su radili i u pro\u0161losti, ne vode\u0107i se interesima naroda nego svojim probitcima. Vrhunac takve odnaro\u0111ene politike nedavna je poruka jednoga fratra \u201eonima kojima se BiH ne svi\u0111a\u201c da \u201eodu iz nje\u201c. O\u010dito, \u201estare strukture\u201c jo\u0161 uvije imaju odre\u0111eni dru\u0161tveni utjecaj. Kroz \u010ditavu na\u0161u povijest, kao i kroz povijest svih naroda koji su bili pod vla\u0161\u0107u drugih, stvarana je i stvorena upravlja\u010dka struktura koja je bila posrednik izme\u0111u tu\u0111inske vlasti i naroda. U razdoblju komunisti\u010dke Jugoslavije u BiH svega je oko dva posto Hrvata bilo \u010dlanovima Partije.<\/p>\n Svi su se oni stvarno i formalno odrekli svoga vjerskog identiteta, a neformalno i nacionalnog. Naime, svaki izraz politi\u010dkog hrvatstva u BiH u tom razdoblju bio je neprihvatljiv i smatran usta\u0161tvom. Dok se s politi\u010dkih govornica veli\u010dalo \u201ebratstvo i jedinstvo na\u0161ih naroda\u201c i njihova ravnopravnost, svako ukazivanje na neravnopravnost, pa \u010dak i izno\u0161enje slu\u017ebenih statisti\u010dkih podataka bivalo je ka\u017enjavano zatvorom i progonom. Ratne strahote, poratno bezna\u0111e i nedostatak politi\u010dke i svih drugih sloboda uvjetovali su i uvjetuju iseljavanje Hrvata, ali i drugih iz BiH.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Tko igra klju\u010dnu igru od me\u0111unarodnih \u010dimbenika u kreiranju politike u BiH? Mo\u017ee li se govoriti o tome da su se predstavnici odre\u0111enih me\u0111unarodnih struktura ‘oteli kontroli’ svojih slu\u017ebenih dr\u017eavnih politika?<\/strong><\/p>\n Klju\u010dnu ulogu u kreiranju me\u0111unarodne politike prema BiH svakako igraju Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave. Daytonski sporazum je donesen pod njihovim pokroviteljstvom. Za taj sporazum se \u010desto ka\u017ee da nije najbolji, ali je zaustavio rat. Ameri\u010dka administracija inzistirala je na o\u010duvanju Jugoslavije sve do europskog priznanja Hrvatske i Slovenije, pa i kasnije.<\/p>\n Po svemu sude\u0107i, biv\u0161i ameri\u010dki veleposlanik u Jugoslaviji Warren Zimmermann sugerirao je Aliji Izetbegovi\u0107u da ne prihvati Cutilheirov, odnosno Lisabonski plan. Dakle, ameri\u010dka administracija nije iskoristila svoju mo\u0107 da sprije\u010di izbijanje rata u Jugoslaviji i BiH, a vrlo vjerojatno je tom ratu i pridonijela. Dijelom zbog oklijevanja prihva\u0107anja realnosti, a dijelom zbog poku\u0161aja nametanja nerealnih planova. Isto tako, u Daytonu su samo dvije stvari bile zadane i o njima se nije moglo pregovarati.<\/p>\n To je bila nepromjenjivost vanjskih granica BiH i garancija Republici Srpskoj 49 posto teritorija BiH. Aktualna ameri\u010dka administracija se i danas dr\u017ei tih aksioma i pravi ustupke brojnijim i politi\u010dki ja\u010dim Bo\u0161njacima (koje podr\u017eavaju Turska i islamski svijet) na ra\u010dun malobrojnijih i politi\u010dki slabijih Hrvata (koje uglavnom ne podr\u017eava nitko). Te\u0161ko je vjerovati kako se dio struktura \u201eoteo kontroli\u201c. Prije \u0107e biti da na vi\u0161im razinama uvi\u0111aju uzaludnost dosada\u0161nje politike i poku\u0161avaju smjenama njezinih istaknutih protagonista (T. Countryman i J. Steinberg) povratiti vjerodostojnost. Pretpostavljam da \u0107e sada postupno dizati ruke od BiH i prepu\u0161tati je Europskoj Uniji.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Za\u0161to se neprestance opstruira povratak Hrvata koji su protjerani s podru\u010dja BiH, posebno iz banjolu\u010dke regiji? Preko toga i Republika Hrvatska, tj. slu\u017ebena njezina politika prelazi, dok na drugoj strani \u010dini ustupke povratnicima, pa i onima koji su bili u agresorskoj vojsci, primjerice kroz obnovu stambenih fondova?<\/strong><\/p>\n Zna\u010dajan dio hrvatske politi\u010dke i uop\u0107e dru\u0161tvene elite nastao je u jugoslavenskom kontekstu, unutar komunisti\u010dkog sustava, koji je uglavnom bio antihrvatski. Ve\u0107ina njih kao da ima potrebu ispri\u010davati se Srbima, Srbiji i svijetu na tome \u0161to smo samostalni, \u0161to smo izborili svoju dr\u017eavu i \u0161to nismo ostali u Jugoslaviji. To stajali\u0161te se na gotovo \u0161kolski na\u010din o\u010dituje u tekstu kolumniste jednoga dnevnog lista koji izlazi u Zagrebu.<\/p>\n On je iskoristio prosvjede nezadovoljnih gra\u0111ana i ustvrdio kako je Hrvatska \u201elopovska zemlja\u201c i to od \u201enorvalskog za\u010de\u0107a, preko Ledererovih banijskih pove\u010derja i Oluje pa do danas\u201c. Ono \u0161to su pokojnom Ledereru i nama bila praskozorja njemu su pove\u010derja. Taj, kome se o\u010dito smrklo kada se raspala Jugoslavija, pi\u0161e da je \u201edana\u0161nja hrvatska dr\u017eava kao projekt do\u017eivjela debakl\u201c i da je \u201eova zemlja jedan veliki neuspjeh\u201c. Dakle, kod ovih se ljudi ne radi o nezadovoljstvu s Vladom i vla\u0161\u0107u, nego se radi o jednom dubokom osje\u0107aju odbojnosti prema hrvatskoj dr\u017eavi.<\/p>\n Usporedimo to s pona\u0161anjem srpske elite i dobiti \u0107emo odgovor na mnoga postavljena pitanja. S druge strane \u201ehrvatski\u201c mediji ne informiraju hrvatsku javnost o ubijenim, protjeranim i obespravljenim Hrvatima iz BiH, ili iz Vojvodine. Ne stvaraju pritisak na politiku i ne tra\u017ee rje\u0161avanje hrvatskih problema. U hrvatskoj javnosti prevladavaju \u201eegzorcisti\u201c, kako je pok. Vlado Gotovac zvao one \u0161to su bili zadu\u017eeni za \u201eizgon demona usta\u0161tva i zlo\u010dina iz opsjednutih Hrvata\u201c.<\/p>\n Taj izgon jo\u0161 nije zavr\u0161io niti \u0107e skoro zavr\u0161iti, jer njegov cilj nije ozdravljenje nego je on sredstvo vladanja nad Hrvatima. Oni Hrvati koji se ne kaju i ne ispri\u010davaju i koji nisu poslu\u0161ni su zlo\u010dinci. Hrvati su davno podijeljeni na poslu\u0161ne i zlo\u010dince, a ta podjela opstala je do danas. Poslu\u0161ni se kaju i \u010dine ustupke, a \u201ezlo\u010dinci\u201c nemaju nikakva prava, pa tako ni pravo povratka.<\/p>\n Kakva bi trebala biti platforma ustavnih rje\u0161enja u sklopu \u201cDaytona 2\u201d koji se sve \u010de\u0161\u0107e spominje? Koja je zada\u0107a hrvatske politike? Trebaju li u tome sudjelovati i predstavnici vjerskih zajednica?<\/strong><\/p>\n Ponovno se govori o \u201eDaytonu 2.\u201c, ali mi nije jasno \u0161to to u stvari zna\u010di. Podsje\u0107a me na hollywoodsku taktiku da se iz uspje\u0161nog filma (Rambo, Rocky, Gas do daske…) stvori nastavak ili nastavci.<\/p>\n Po\u0161to Daytonski sporazum nipo\u0161to nije bio uspje\u0161an, ne vidim smisla da se radi nastavak. Umjesto toga, bilo bi umjesnije da Europska Unija, u skladu sa svojom tradicijom, vrijednostima i interesima, preuzme odgovornost i glavnu ulogu te da zajedno s doma\u0107im elitama u BiH izgradi odr\u017eivo i pravedno rje\u0161enje za tu zemlju. U tome bi svakako trebali sudjelovati i Hrvatska i Srbija kao neposredni susjedi i zainteresirane strane.<\/p>\n Pri tome treba po\u0161tovati na\u010dela na kojima je BiH nastala i na kojima jedino mo\u017ee funkcionirati, a to je da je ona dr\u017eava tri konstitutivna, ravnopravna naroda i dr\u017eava svih svojih gra\u0111ana. Hrvatska politika treba se dosljedno dr\u017eati tih na\u010dela i ne smije dopustiti da Hrvati u BiH budu obespravljeni i da im sse ugrozi politi\u010dki subjektivitet i nacionalni identitet. Va\u017ean doprinos rje\u0161enju mogu dati i predstavnici vjerskih zajednica. Oni imaju autoritet i po\u0161tovanje ve\u0107ine gra\u0111ana pa mogu svojim utjecajem i savjetima znatno pridonijeti stvaranju ozra\u010dja povjerenja i uva\u017eavanja.<\/p>\n Koliko stabilnost politi\u010dkog stanja u BiH utje\u010de na susjedne zemlje? Na primjer, kako stanje u BiH utje\u010de na Republiku Hrvatsku koja je supotpisnica Daytonskog sporazuma?<\/strong><\/p>\n Bosna i Hercegovina je jedan od vitalnih interesa Republike Hrvatske. Geostrate\u0161ki polo\u017eaj, prometna i gospodarska povezanost i uvjetovanost zahtijevaju od svake vlasti u Hrvatskoj aktivan odnos prema BiH i obrnuto. Povijesne okolnosti dovele su do toga da je dio hrvatskoga naroda ostao izvan granica hrvatske nacionalne dr\u017eave. Te granice su zadnji puta odre\u0111ivanje tijekom Drugoga svjetskog rata.<\/p>\n Banovina Hrvatska i Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska nestale su u ratnom vihoru, a nastala je Socijalisti\u010dka Federativna Republika Jugoslavija. Hrvati su unutar nje stekli dr\u017eavnost \u2013 konstitutivnost u dvije republike: u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Raspadom Jugoslavije te dr\u017eavnosti nije nestalo, ona je prenesena na novonastale dr\u017eave. Republika Hrvatska je nacionalna dr\u017eava hrvatskog naroda, a Hrvati su konstitutivan narod u BiH. Zato je (izme\u0111u ostaloga) Republika Hrvatska potpisnica Daytonskog sporazuma te i dalje mora aktivno sudjelovati u razrje\u0161enju bosansko-hercegova\u010dke krize i za\u0161titi prava hrvatskoga naroda. Od toga ovisi i njezina sigurnost i prosperitet.<\/p>\n \u010cesto se u javnosti spominje da su Hrvati u BiH teret Republike Hrvatske, kako to komentirate i kako tuma\u010diti da je upravo na BiH, osobito gdje \u017eive Hrvati, Republika Hrvatska najve\u0107i izvoznik?<\/strong><\/p>\n Nisu Hrvati u BiH teret Hrvatima u Republici Hrvatskoj, niti ikome kome je stalo do Hrvatske. Oni su teret onima kojima je i Hrvatska teret. Pro\u0161li rat je jasno pokazao \u0161to su Hrvatskoj Hrvati u BiH. Hrvatska je granatirana s podru\u010dja koja nisu kontrolirali Hrvati, a branjena je i osloba\u0111ana s hrvatskih prostora u BiH. Bez domoljublja i anga\u017emana Hrvata iz BiH ne bi bilo slobodne i samostalne Hrvatske.<\/p>\n Sli\u010dno je i kada je u pitanju izvoz roba iz Republike Hrvatske, ali i kulturno blago kojim raspola\u017eu Hrvati u BiH. Sve je to na korist Hrvatima i Hrvatskoj, a na \u017ealost onima koji bi Hrvatsku rado mijenjali \u201eregijom\u201c, \u201eovim prostorima\u201c, \u201ena\u0161im zemljama\u201c, \u201eZapadnim Balkanom\u201c ili bilo kojim drugim oblikom Jugoslavije.<\/p>\n Mo\u017ee li se kroz svehrvatske sabore ili sli\u010dne skupove posti\u0107i dogovor rje\u0161enja krize u BiH, zapravo koliko te odluke uva\u017eava me\u0111unarodna zajednica?<\/strong><\/p>\n Ne mo\u017ee se saborima posti\u0107i dogovor oko rje\u0161enja krize u BiH, ali se mo\u017ee otvoriti unutarhrvatska rasprava i odrediti politi\u010dki ciljevi. O tome sam ve\u0107 ne\u0161to rekao u odgovoru na prvo pitanje. Svehrvatski sabor koji je zakazan za 19. travnja ove godine je iznu\u0111eni potez. A iznu\u0111eni potezi su naj\u010de\u0161\u0107e lo\u0161i potezi. Najgore \u0161to bi se moglo dogoditi je da to bude neka vrsta alibija hrvatskom politi\u010dkom vodstvu, prije svih \u010delnicima dvaju HDZ-ova. Ovaj put blef nije dopu\u0161ten.<\/p>\n Ne smije se ponoviti slu\u010daj \u201eHrvatske samouprave\u201c iz 2001. godine kada je tada\u0161nje hrvatsko politi\u010dko vodstvo na \u010delu s Antom Jelavi\u0107em kapituliralo. Rezultat te avanture bio je porazan. Hrvatska vojna komponenta (HVO) prakti\u010dno je raspu\u0161tena, gospodarska situacija je pogor\u0161ana, kadrovski smo oslabljeni, a jedna va\u017ena institucija, kao \u0161to je to Hrvatski narodni sabor je kompromitirana. Onaj tko ovih dana ponovno priprema zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora mora biti siguran da radi ispravnu i legitimnu stvar, za koju se vrijedi boriti.<\/p>\n O legalitetu i ne mora previ\u0161e brinuti jer su Ustav i zakone BiH prekr\u0161ili platforma\u0161i i Visoki predstavnik Valentin Inzko. Onaj tko saziva Hrvatski sabor mora biti spreman na sve opcije, pa i na obranu od svakoga tko bi to poku\u0161ao sprije\u010diti. Me\u0111unarodna zajednica \u0107e procjenjivati ozbiljnost namjera hrvatskog vodstva i uva\u017eiti \u0107e ga ako bude ozbiljno, ako poka\u017ee snagu i ako iza njega bude stajao narod. U svakom slu\u010daju, Hrvatski narodni sabor mora zasjedati i u njemu se trebaju na\u0107i svi oni koji su se dokazali u borbi za nacionalna i op\u0107eljudska prava i koji imaju \u0161to re\u0107i, a odluke trebaju donositi zastupnici koje su izabrali hrvatski bira\u010di i koji imaju njihovo povjerenje. Za razliku od prije deset godina, sada postoji (hrvatska) javnost u BiH koja prati \u0161to se doga\u0111a i reagira na nedosljednosti.<\/p>\n \u010cesto se u me\u0111unarodnim politi\u010dkim komentarima, u novinskim napisima i drugim medijima provla\u010di teza da je Republika Srpska ustupak za Kosovo. Kako to tuma\u010dite i je li BiH mogu\u0107e o\u010duvati cjelovitom?<\/strong><\/p>\n Me\u0111unarodna zajednica (ma \u0161to to zna\u010dilo) raspola\u017ee silom i instrumentima kojima mo\u017ee odr\u017eati BiH cjelovitom, ali nije u stanju izgraditi funkcionalan sustav i samoodr\u017eivu zemlju. Da i ne govorimo o jedinstvenom dru\u0161tvu.<\/p>\n Stru\u010dna javnost podijeljena je oko pitanja me\u0111unarodnog priznanja Kosova. Mnogi pravnici i suci u me\u0111unarodnim sudovima tvrde da je tim \u010dinom naru\u0161en me\u0111unarodni poredak. O\u010dito se radi o odnosu snaga zainteresiranih strana, a ne (samo) o principijelnim stajali\u0161tima. BiH ima problem s legitimitetom \u2013 pristankom konstitutivnih naroda i velikog dijela gra\u0111ana na njezin ustroj, pa i na njeno postojanje. Njen opstanak uvjetovan je vanjskim okolnostima. To svakako nije ne\u0161to s \u010dim bi oni kojima je stalo do te dr\u017eave trebali biti zadovoljni. Kona\u010dno, BiH je mogu\u0107e o\u010duvati samo ako se uspije prona\u0107i model po kojem \u0107e sva tri njezina naroda i ve\u0107ina gra\u0111ana biti zadovoljni.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Jedna Crkva, jedan narod, dvije dr\u017eave. Je li to teret ili bogatstvo Republike Hrvatske prigodom ulasku EU?<\/strong> Glas Koncila<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Europska Unija mo\u017ee (ali ne mora) biti rje\u0161enje koje \u0107e ujediniti sve hrvatske etni\u010dke prostore i spojiti sve Hrvate unutar Unije. Da bi to tako bilo moramo se osloboditi ostataka kolonijalne svijesti i osje\u0107aja krivnje zato \u0161to smo Hrvati i \u0161to smo slobodni ljudi. Moramo se rije\u0161iti \u201eegzorcista\u201c koji nam taj osje\u0107aj name\u0107u i koji sve \u010dine da u Hrvatskoj uni\u0161te svaki oblik hrvatstva. Ali isto tako, moramo se osloboditi i onih koji \u201eu ime hrvatstva\u201c iskori\u0161tavaju Hrvatsku i Hrvate. Ja sam siguran da \u0107e generacije koje upravo dolaze to uspjeti i da \u0107e oni u\u017eivati u blagoslovu koji nudi Hrvatska. Siguran sam i da \u0107emo se izboriti za ljudska i nacionalna prava u BiH.<\/p>\n![\"ivo_lucic_gk\"](\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/04\/novo_jesen_ivo_lucic_gk.gif\")
Hrvate treba zastupati onaj tko je dobio njihove glasove makar i ne bio Hrvat, a ne onaj tko je \u201ebolji ili lo\u0161iji Hrvat\u201c po bilo \u010dijoj ocjeni. Dakle, u ovome slu\u010daju dva HDZ-a imaju pravo politi\u010dki predstavljati zajednicu od koje su dobili apsolutno povjerenje. Osim, ako im se ne priznaje konstitutivnost. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":9343,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[127,136,146,126,625,772,163,569,134,102,2063],"class_list":["post-9344","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo","tag-kako","tag-kao","tag-koja","tag-koji","tag-kojima","tag-naroda","tag-nije","tag-oni","tag-sto","tag-sve","tag-tome"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9344","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9344"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9344\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9343"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9344"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9344"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9344"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}