{"id":97,"date":"2009-02-15T20:52:52","date_gmt":"2009-02-15T19:52:52","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2009\/02\/15\/qiq-jo-jednom-rastavni-znak\/"},"modified":"2009-02-15T20:52:52","modified_gmt":"2009-02-15T19:52:52","slug":"qiq-jo-jednom-rastavni-znak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/qiq-jo-jednom-rastavni-znak\/","title":{"rendered":"“I” jo\u0161 jednom rastavni znak"},"content":{"rendered":"

Nekada se u \u0161koli u\u010dilo, a vjerujem i sada u\u010di, kako je ‘i’ sastavni veznik koji povezuje i sla\u017ee dijelove u cjelinu. U gramatici hrvatskog jezika zaista je tako. Na mnogo drugih strana, u razli\u010ditim \u017eivotnim situacijama, tako\u0111er. ‘I’ povezuje, oboga\u0107uje, sastavlja! Nikada ne rastavlja!
Me\u0111u hrvatskim narodom u BiH, \u010diji jezik ina\u010de upravo to ‘i’ poznaje samo kao poveznicu, odnosno na politi\u010dkoj sceni koja se naziva hrvatskom, me\u0111utim, redovito nije tako. Naime, u tome ambijentu skoro svako ‘i’ pojavljuje se uglavnom kao rastavni znak. Dapa\u010de, skoro svako na\u0161e novo ‘i’ obi\u010dno je tek javno konstatiranje postoje\u0107e zavade, koja se u me\u0111uvremenu dogodila. Odnosno ono je posljedica dru\u0161tvene, politi\u010dke, kulturne ili neke druge vrste podjele, koje naj\u010de\u0161\u0107e nastaju kao posljedica potrebe da svaki ‘pijevac’, koji za\u017eeli dominirati, tra\u017ei svoj dio bunji\u0161ta. Ili, da se, ponekad iz neobja\u0161njivih razloga, po svaku cijenu dovodi u pitanje i na svaki na\u010din problematizira \u010dak i ono \u0161to je dobro.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 S druge strane, takve pojave posljedica su skoro posvema\u0161njega nedostatka navike me\u0111u hrvatskim \u017eivljem da se po\u0161tuju institucije, da ih se popravlja kroz korektivno djelovanje iznutra, da se izgra\u0111uje pozitivan ‘imid\u017e’, kako ustanova tako pojedinaca, koji su im na \u010delu. Umjesto toga, vrlo \u010desto se promovira mentalitet koji proizvodi subverzivno stanje nedore\u010dene podvojenosti unutar iste organizacijske, etni\u010dke ili crkvene cjeline, iz koje se hrani nepovjerenje i blokira mogu\u0107nost napredovanja, ili se, ne manje \u010desto, na djelu ima prijetnja odcjepljenja.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ovo zapa\u017eanje, prilago\u0111avaju\u0107i i korigiraju\u0107i ga, naravno prema predmetu na koji se primjenjuje, moglo bi se u svrhu prou\u010davanja primijeniti na razli\u010ditim podru\u010djima crkvenoga i narodnoga bi\u0107a. I ne treba dvojiti da bi ta analiza i njezini rezultati bili vrlo zanimljivi. I jo\u0161 vi\u0161e korisni. No, u ovom kratkom reagiranju zadr\u017eat \u0107emo se na dru\u0161tvenom i politi\u010dkom podru\u010dju gdje su podjele, o kojima je govor, najvi\u0161e uo\u010dljive.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ono \u0161to je, ve\u0107 povr\u0161no gledano, posvema sigurno jest da tolika hrvatska rastavna ‘i’ zaista nisu posljedica \u010dinjenice da postoje bitne razlike u mi\u0161ljenju, znanstvenoj metodi koju se slijedi, politi\u010dkom programu koji se stvorilo i slijedi, \u017eivotnoj i teorijskoj politi\u010dkoj filozofiji u koju se uvjereno, kulturolo\u0161kom sadr\u017eaju u koji se zaljubljeno. Ili ne\u010demu sli\u010dnom \u0161to bi, kao u ozbiljnim dru\u0161tvima, stvaralo unutra\u0161nje narodno bogatstvo, novu kvalitetu, multidisciplinarnost, kulturu razli\u010ditoga razmi\u0161ljanja, politi\u010dki pluralizam, ideolo\u0161ku toleranciju, kulturolo\u0161ki dijalog, razli\u010dite pravce umjetnosti – skladan mozaik slo\u017eene dru\u0161tvene stvarnosti i zdravu demokraciju koja omogu\u0107ava dru\u0161tvenu promociju i realizaciju vrednota koje slu\u017ee izgradnji \u010dovjeka i dru\u0161tva.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Naspram tomu, na hrvatskoj politi\u010dkoj i dru\u0161tvenoj sceni u BiH, naj\u010de\u0161\u0107e caruje isklju\u010divost koja se skoro redovito svodi na personalna razila\u017eenja, nesporazume i sva\u0111e\u00a0 a onda se naknadno poku\u0161avaju prona\u0107i neka obja\u0161njenja, opravdanja i tuma\u010denja \u010dinjenice da se pojavilo novo ‘i’. Istina, ‘bunji\u0161te’ za hrvatsko vr\u0161enje vlasti u BiH, dominacije bilo kojeg oblika, samo po sebi je stvarno malo. Ali objektivno, koja je programska bitna razlika – naglasak je na bitna! – primjerice me\u0111u politi\u010dkim strankama koje se nazivaju hrvatskim? Takvu razliku gotovo je nemogu\u0107e uo\u010diti, posebice ako se promatra njihovo djelovanje kroz dulje razdoblje. Naime, trenutci, u kojima \u010dak izgleda da se programski i razlikuju, vrlo kratko traju jer se program jedne te iste stranke iz jednoga razdoblja u odnosu na program te iste stranke u drugom vremenu me\u0111usobno vi\u0161e razlikuju negoli programi dviju razli\u010ditih stranaka. Umjesto trajnog kontinuiteta sadr\u017eaja i minimuma stalnog zajedni\u010dkog interesa, koji bi svi uvijek zastupali i branili, analiza pokazuje da je kontinuitet hrvatske politike u BiH najvi\u0161e prepoznatljiv u njezinu stalnom diskontinuitetu sadr\u017eaja te u novim podjelama i sva\u0111ama radi promocije sujetnih frustracija pojedinaca, \u0161to zavr\u0161ava u polaganom prepu\u0161tanju ‘kola\u010da’ drugima.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u010cini se da se samo tako mo\u017ee tuma\u010diti i promatrati najava navodnoga osnivanja jo\u0161 barem jedne stranke. Sada, navodno, prema kriteriju pokrajinskoga podrijetla, bosanskom za razliku od hercegova\u010dkoga. – Pa, zar je to politika!? Ne, to je samo nova potvrda diskontinuiteta sadr\u017eaja i stalnosti podjela, \u0161to jest hrvatski prepoznatljiv kontinuitet.<\/p>\n

dr. Tomo Vuk\u0161i\u0107, Crkva na kamenu, 2(339), velja\u010da 2009., str. 17.,<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nekada se u \u0161koli u\u010dilo, a vjerujem i sada u\u010di, kako je ‘i’ sastavni veznik koji povezuje i sla\u017ee dijelove u cjelinu. U gramatici hrvatskog jezika zaista je tako. Na mnogo drugih strana, u razli\u010ditim \u017eivotnim situacijama, tako\u0111er. ‘I’ povezuje, oboga\u0107uje, sastavlja! Nikada ne rastavlja!
Me\u0111u hrvatskim narodom u BiH, \u010diji jezik ina\u010de upravo to ‘i’ poznaje samo kao poveznicu, odnosno na politi\u010dkoj sceni koja se naziva hrvatskom, me\u0111utim, redovito nije tako. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-97","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kolumne-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/97","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=97"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/97\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=97"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=97"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=97"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}