{"id":9750,"date":"2011-06-07T15:09:46","date_gmt":"2011-06-07T13:09:46","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2011\/06\/07\/nino-raspudic-papa-i-papci\/"},"modified":"2011-06-07T15:09:46","modified_gmt":"2011-06-07T13:09:46","slug":"nino-raspudic-papa-i-papci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/nino-raspudic-papa-i-papci\/","title":{"rendered":"Nino Raspudi\u0107: Papa i papci"},"content":{"rendered":"
\"papa_benedikt\"Posjet pape Benedikta XVI Hrvatskoj, uz najva\u017eniju, duhovnu dimenziju, te nezanemarive moralne, politi\u010dke, dru\u0161tvene i kulturne implikacije bio je i svojevrstan lakmus papir za hrvatsko dru\u0161tvo, ili, bolje re\u010deno, bio je poput onog snijega iz poslovice koji ne pada zato da prekrije brijeg, ve\u0107 da svaka zvjerka u njemu trag poka\u017ee. <\/p>\n

U na\u0161oj medijskoj i politi\u010dkoj javnosti iskristalizirala su se \u010detiri temeljna tipa odnosa prema papinom posjetu.<\/p>\n

Dominantno stajali\u0161te je vjerni\u010dka dobrodo\u0161lica \u2013 golema ve\u0107ina stanovni\u0161tva RH (prema zadnjem popisu 88 %) izja\u0161njava pripadnost Katoli\u010dkoj crkvi. Za njih je papin pastoralni posjet izvor velike radosti i nade, i va\u017ean je prije svega u duhovnom smislu.<\/p>\n

Dio ljudi koji nisu katolici ili uop\u0107e nisu vjernici pozdravio je posjet kao va\u017ean doga\u0111aj za svoje katoli\u010dke sunarodnjake u duhovnom, ali i za hrvatsko dru\u0161tvo u cjelini u moralnom, politi\u010dkom i kulturnom smislu. Predsjednik Josipovi\u0107 je u svojim istupima najbolje definirao tu vrstu dobrodo\u0161lice.<\/p>\n

Nasuprot ove dvije skupine postoji dio ljudi (o\u010dito nerazmjerno zastupljen u medijima i javnosti) koji se protivio papinom dolasku u Hrvatsku, ili ga je nastojao obezvrijediti, pri \u010demu su \u010desto izno\u0161eni i neuobi\u010dajeno \u017eu\u010dni protukatoli\u010dki stavovi.<\/p>\n

Njihov osnovni argument je da papin posjet u vrijeme ekonomske krize predstavlja nepotreban tro\u0161ak, koji kroz poreze pla\u0107aju i oni koji nisu katoli\u010dki vjernici. Takav bi stav bio legitiman kada bi ga zastupali koherentno tj. kad bi sli\u010dan asketizam zastupali u pogledu svih drugih vrsta javnih tro\u0161kova, \u0161to na\u017ealost nije slu\u010daj.<\/p>\n

Ako i zanemarimo sve neposredne i posredne politi\u010dke, ekonomske, kulturne i druge benefite tog posjeta, zapanjuje potpuni izostanak solidarnosti s golemom ve\u0107inom stanovni\u0161tva kojoj papin dolazak predstavlja silno va\u017ean doga\u0111aj. \u0160to bi bilo s na\u0161im dru\u0161tvom kad bi svatko pla\u0107ao samo za \u201esvoje\u201c? \u0160to bi ostalo od zajednice? U zemlji u kojoj katolici sudjeluju s devet desetina u stanovni\u0161tvu pa time i me\u0111u famoznim plati\u0161ama poreza, s kojim im se pravom mo\u017ee uskratiti takav doga\u0111aj? Na hipodromu je na misi bilo deset tisu\u0107a puta (dakle milijun posto!) vi\u0161e ljudi nego na Cvjetnom trgu na prosvjedu protiv papinog dolaska. Ali zastupljenost bu\u010dnih \u201eporeznih obveznika\u201c koji su cjepidla\u010dili oko tro\u0161kova posjeta u medijima je bila nerazmjerno ve\u0107a.<\/p>\n

Za\u0161to se ti isti ne ogla\u0161avaju npr. o \u010dinjenici da je Hrvatski audiovizualni centar prije par mjeseci dao tri i pol milijuna kuna poreznih obveznika za novi film bosanske redateljice Jasmile \u017dbani\u0107, koji u Sarajevu na sli\u010dnom natje\u010daju nije dobio ni pfeninga, i kojeg \u0107e izgledno pogledati \u0161a\u010dica ljudi, koji \u0107e za to jo\u0161 morati platiti i kino ulaznicu? Ako je dr\u017eava dala za papin posjet samo dvostruko vi\u0161e nego za jedan, u osnovi, inozemni film, bi li se de\u017eurni \u0161tedi\u0161e, uzev\u0161i u obzir koliki postotak poreznih obveznika taj film zanima, iz protesta trebali samospaliti ispred HAVC-a?<\/p>\n

Osobno nisam ljubitelj klasi\u010dnog baleta, a pogotovo suvremenog plesa i pripadnih festivala, ali po\u0161tujem \u010dinjenicu da dio ljudi s kojima \u017eivim u istoj dru\u0161tvenoj zajednici to cijeni pa stoga ne\u0107u vri\u0161tati nad svakom poreznom lipom koja je dana za te svrhe, svjestan da bez te elementarne solidarnosti dru\u0161tvo gubi svaku osnovu i da bi se neki ljubitelj suvremenog plesa ili filmskog opusa Jasmile \u017dbani\u0107 jednako legitimno mogao zapitati za\u0161to bi se on pla\u0107ao poreze i prireze od kojih \u0107e dio i\u0107i i za pla\u0107anje profesora koji palamude o Danteu ili Hegelu. No o silnom javnom novcu koji se daje za neke vrlo mutne nevladine udruge bi se ve\u0107 dalo prodiskutirati.<\/p>\n

Smije\u0161no je da se o tro\u0161kovima papinog dolaska pri\u010da kao da je to novac koji \u0107e nekud odlepr\u0161ati iz zemlje. Pa gdje \u0107e radnik koji je anga\u017eiran na montiranju pozornice, policajac iz osiguranja ili voza\u010d hitne potro\u0161iti svoju dnevnicu zare\u0111enu na hipodromu? Izgledno je da je ne\u0107e odnijeti u neku banku u Z\u00fcrichu ili investirati na Wall Streetu, ve\u0107 \u0107e zaradu vrlo vjerojatno potro\u0161iti u svom kvartu.<\/p>\n

Pri\u010da o tro\u0161kovima je dakle providna demagogija, kojom se \u017eeli prikriti temeljni protukatoli\u010dki stav.<\/p>\n

Da se razumijemo, on je sasvim legitiman i, sve dok ostaje unutar demokratskih okvira te argumentirane i tolerantne rasprave, mo\u017ee biti od koristi i vjerniku i nevjerniku u profiliranju vlastitih gledi\u0161ta. Na\u017ealost, u na\u0161oj javnosti to uglavnom nije slu\u010daj, ve\u0107 se napadi na papu i Crkvu odvijaju na razini komesarskog \u201eobra\u010duna s Bogom\u201c, kojeg je briljantno pokazao veliki srpski knji\u017eevnik Branko \u0106opi\u0107 u jednoj od novela o partizanskom mitraljescu Nikoletini Bursa\u0107u. Nikoletina indoktriniran od strane \u010detnog komesara poku\u0161ava svoju staru majku, tradicionalnu pravoslavnu vjernicu uvjeriti kako \u201eod danas nema Boga\u201c, a potom, kada ga ona upita tko je onda stvorio svijet i sve na njemu, pomije\u0161a sve \u0161to je na kursu \u010duo i na\u010duo pa po\u010dne zamuckivati o nekakvom stroju, kojeg im je opisivao komesar, a koji sam, bez konja, ore zemlju i zove se \u201ekarakter\u201c…<\/p>\n

Umberto Eco, jedan od najve\u0107ih \u017eivu\u0107ih knji\u017eevnika i teoreti\u010dara ateist je koji se nikada nije libio o\u0161tro kritizirati neke poteze Crkve pa i aktualnog pape. Ali za razliku od Nikoletina Bursa\u0107a iz na\u0161ih medija, Eco je doktorirao na temu estetike sv. Tome Akvinskog, izvrsno poznaje katoli\u010dku vjeru i tradiciju pa je s kardinalom Carlom Mariom Martinijem mogao razmjenjivati briljantna pisma na temu vjere i nevjere objavljena 1996. pod naslovom U \u0161to vjeruje onaj koji ne vjeruje?.. Isti taj Eco je u recentnoj polemici oko kri\u017eeva u u\u010dionicama talijanskih \u0161kola branio kri\u017e kao \u201eskoro sekularni simbol\u201c. Prostor sekularnog nije apstraktni prostor koji bi bio neko nulto, prirodno stanje \u010dovje\u010danstva, nekontaminiranog religijom, koje je moglo nastati bilo kada i bilo gdje. Sekularno dru\u0161tvo nastalo je unutar kr\u0161\u0107anske civilizacije, ukratko Voltairea ne bi bilo bez kr\u0161\u0107anstva, kao ni Umberta Eca niti Pier Paola Pasolinia. Eco je toga svjestan, za razliku od na\u0161ih giganta mi\u0161ljenja s Indexa, Jutarnjeg i sli\u010dnih uglednih medija \u010diji autori katoli\u010dku crkvu poimaju na liniji bolj\u0161evi\u010dkih komesarskih priru\u010dnika \u2013 prezentiraju je javnosti kao me\u0111unarodnu pedofilsku udrugu koja ma\u017ee o\u010di narodu nekakvim srednjovjekovnim bajanjem. Za razliku od Ratzingera, oni su obrazovani, prosvije\u0107eni, beskompromisno na strani siroma\u0161nih, djece i znanosti.<\/p>\n

Zanimljivo je da, unato\u010d tome \u0161to se ne osje\u0107aju dijelom Crkve, duhovni unuci Nikoletine Bursa\u0107a osje\u0107aju silnu \u017eelju petljati se u propise, liste uzvanika i pravila pona\u0161anja tog kluba kojem ne \u017eele pripadati. Tako bi \u017eeljeli odre\u0111ivati koga \u0107e Hrvatska biskupska konferencija pozvati u HNK pa se skandaliziraju za\u0161to su neki pozvani (izme\u0111u ostalog poturaju\u0107i i la\u017e da je pozvan i pjeva\u010d M.P. Thompson), a neki drugi nisu, pri \u010demu velikodu\u0161no nude sugestije. Kao valjda negativan primjer na naslovnici isti\u010du da je me\u0111u \u0161esnaest uglednika koji su u HNK imali priliku osobno upoznati i kratko pozdraviti papu bio i Tomislav Domazet-Lo\u0161o, o\u010dito ne znaju\u0107i da se radi o briljantnom mladom znanstveniku i katoliku praktikantu \u010diji je znanstveni rad objavljen na naslovnici najpresti\u017enijeg prirodoznanstvenog \u010dasopisa Nature.<\/p>\n

To je slika dominantnih medija u Hrvatskoj. Siroti zatucani vjernik Tomislav koji objavljuje u Nature-u o\u010dito nema pojma o znanosti, ve\u0107 \u0107e ga o tome pou\u010diti epistemolozi iz EPH \u010diji su volterovski obzori izbru\u0161eni u srednjo\u0161kolskom sustavu JNA i koji za razliku od njega objavljuju u Jutarnjem listu, kojem on, siromah, ne mo\u017ee ni primirisati.<\/p>\n

U \u010detvrtu, dru\u0161tveno jo\u0161 pogubniju skupinu spadaju oni koji su papu primili kao tobo\u017enji vjernici, ljubili mu ruku i glumatali demokr\u0161\u0107ansku elitu. Najmanji je problem u tome \u0161to su se oko Ratzingera sjatili biv\u0161i re\u017eimski komunisti, raspu\u0161tenice, lopine, kurvari, tutti quanti, jer i evan\u0111elje ka\u017ee kako ne treba zdravima lije\u010dnik ve\u0107 bolesnima. \u017dalosno je \u0161to ih taj susret nije nimalo izmijenio i \u0161to se iz njihovih izjava jasno vidjelo kako su u potpunosti proma\u0161ili cijelu pastoralnu, duhovnu dimenziju Benediktovog posjeta i sveli ga na mjeru svojih dnevnopoliti\u010dkih interesa. U svojim uskim du\u0161ama i glavama papu svode na nekakvog briselskog lobista Ministarstva vanjskih poslova RH, koji ih je do\u0161ao izvijestiti o potpori skorom ulasku u EU, a usput je malo izvodio nekakve starinske obrede i lijepo pri\u010dao o obitelji i savjesti. Cijela ta \u201ekatoli\u010dka\u201c politi\u010dka elita izravno je sudjelovala u dono\u0161enju izrazito protukatoli\u010dkih zakona, da bi se danas oportuno grebala o papinu auru. O kriminalu i korupciji da i ne govorimo.<\/p>\n

Ali, u krajnjoj liniji, sve je to manje va\u017eno. O pastoralnoj dimenziji posjeta Benedikta XVI i duhovnim plodovima ovog posjeta tek \u0107e se pisati. \u010cini mi se da \u0107e ipak vi\u0161e od svih mudrih rije\u010di i lijepih pjesama odjekivati one \u010dudesne minute ti\u0161ine prilikom klanjanja Presvetom oltarskom sakramentu na Trgu Bana Jela\u010di\u0107a. Dramati\u010dan, misti\u010dan trenutak, kap svetosti u banalnoj profanosti Trga i njegove optere\u0107ene simbolike, trenutak u kojem je izgledalo kao da se ne\u0161to kona\u010dno prelomilo i nakon kojeg vjerniku nije te\u0161ko povjerovati da \u0107e nam svima kona\u010dno krenuti, barem malo, nabolje.<\/p>\n

Nino Raspudi\u0107 | komentar.hr<\/strong><\/span><\/div>\n<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\"papa_benedikt\"Posjet pape Benedikta XVI Hrvatskoj, uz najva\u017eniju, duhovnu dimenziju, te nezanemarive moralne, politi\u010dke, dru\u0161tvene i kulturne implikacije bio je i svojevrstan lakmus papir za hrvatsko dru\u0161tvo, ili, bolje re\u010deno, bio je poput onog snijega iz poslovice koji ne pada zato da prekrije brijeg, ve\u0107 da svaka zvjerka u njemu trag poka\u017ee. <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":9749,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[19],"tags":[3928,136,1672,126,1196,163,80,3930,3931,1840,3927,134,102,2063,1019],"class_list":["post-9750","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo-drustvo","tag-javnosti","tag-kao","tag-kojeg","tag-koji","tag-ljudi","tag-nije","tag-nisu","tag-papin","tag-papu","tag-posjet","tag-posjeta","tag-sto","tag-sve","tag-tome","tag-vec"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9750","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9750"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9750\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9749"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9750"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9750"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9750"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}