{"id":9820,"date":"2011-06-14T19:38:41","date_gmt":"2011-06-14T17:38:41","guid":{"rendered":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/2011\/06\/14\/hercegovacki-duhan-pusiti-domace\/"},"modified":"2011-06-14T19:38:41","modified_gmt":"2011-06-14T17:38:41","slug":"hercegovacki-duhan-pusiti-domace","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/hercegovacki-duhan-pusiti-domace\/","title":{"rendered":"Hercegova\u010dki duhan: pu\u0161iti doma\u0107e!"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-9819\" height=\"113\" width=\"150\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/novo_jesen_herc_duhan.gif\" alt=\"herc_duhan\" style=\"float: left; margin-top: 3px; margin-right: 6px;\" \/>Isprva kao glasina, nepotvr\u0111ena i nepouzdana, a onda vrlo brzo kao stvarni i o\u010digledni fenomen, vra\u0107anje uzgoju duhana u mom kraju ne mo\u017ee se sada vi\u0161e ne primijetiti. Eno, neki dan i jedne dnevne novine pisale su o tome.    <\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Krenuli vi dakle prema \u0160irokom Brijegu glavnim ili pak nekim od mno\u0161tva sporednih putova, i sami \u0107ete se osvjedo\u010diti kako se ovaj dio Hercegovine iznenada vra\u0107a kulturi koja je mo\u017eda i presudno odredila socio-psiholo\u0161ki profil na\u0161ih ljudi u pro\u0161lom stolje\u0107u. Mo\u017eete slobodno po\u0107i i drugim pravcom, onom prema jugu recimo, prema Ljubu\u0161kom, tako\u0111er \u0107ete iza svakoga graba ugledati vrta\u010de pravilno zasa\u0111ene ovom kontroverznom (osim s javnozdravstvenoga aspekta, kontroverznom i utoliko \u0161to se ona nekima vjerojatno \u010dini \u201ezaslu\u017enom\u201c, a nekima \u201ekrivom\u201c za spomenute glavne odlike hercegova\u010dkoga karaktera, ne\u0161to poput odnosa prema Tu\u0111manu ili Gotovini i njihovim zaslugama\/krivici za Oluju primjerice, ako \u0107ete tako lak\u0161e shvatiti) biljkom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kad se proljetos pro\u010dulo kako u cijelim Mami\u0107ima, ni onim Gornjim, a bome jednako ni u Donjim, ne mo\u017eete prona\u0107i kilogram \u0161kije ni za lijeka, pa kad su onda jo\u0161 krenule birtijske licitacije s cijenama na \u201eslobodnom\u201c tr\u017ei\u0161tu (koje nisu ostavile ravnodu\u0161nim \u010dak ni mene, kao prononsiranoga lijen\u010dinu i mrzitelja poslova oko duhana), pomama se nije dala zaustaviti. I dvadeset maraka za kilogram duhana, i to \u201eu listu\u201c, dakle \u201eneiskri\u017eanoga\u201c, zvu\u010dalo je senzacionalno, pa onda mo\u017eete misliti kako su \u0161irokom krugu nas neradnika ma\u0161tu zagolicale zadnje vijesti \u2013 evo to mi je ba\u0161 sa subotnje kave \u2013 prema kojima najbolji nakupci daju i do \u010detrdeset maraka za kilogram. \u0160tovi\u0161e, ne sude pritom ti nakupci \u2013 ako je vjerovati ovim glasinama \u2013 o kvaliteti onako strogo i naj\u010de\u0161\u0107e nepravedno kako su to onomad radili socijalisti\u010dki, starojugoslavenski ili austro-ugarski procjenitelji, taj prvi e\u0161alon za\u0161tite interesa dr\u017eavnoga duhanskog monopola. Oni, ka\u017eu dobro upu\u0107eni, ne \u201eklasiraju\u201c previ\u0161e, kupuju onako \u201e\u0111uture\u201c, jedino mo\u017eda bez \u201epodbirka\u201c (onih donjih nekoliko listova na stabljici, sitni i zaprljani zemljom, uvijek slabe kvalitete) &#8211; ne mora sav duhan biti \u201eanjc-a\u201c, da se poslu\u017eimo tim autohtonim, neprijeporno hercegova\u010dkim izrazom i mjerom za prvorazrednu izvrsnost.\u00a0\u00a0<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Mogu li se u ovom najnovijem trendu prepoznati neki \u201eznakovi vremena\u201c? Tko i za\u0161to sve vi\u0161e pu\u0161i hercegova\u010dki rezani duhan, ili, ako ho\u0107ete, tko \u0107e sve p(r)opu\u0161iti zbog svih tih hercegova\u010dkih trendova i fenomena? Kakav je posao ta proizvodnja duhana uop\u0107e?<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Da ne bi bilo nikakve zabune ili zavisti, uz krajnje ekstenzivnu \u201etehnologiju\u201c \u2013 zadanu u velikoj mjeri upravo vrstom duhana (pogodnog za rezanje) i usitnjeno\u0161\u0107u posjeda &#8211; kakva se u Hercegovini i danas primjenjuje, posao je to mukotrpan i te\u017eak, posao koji tra\u017ei anga\u017eman cijelih obitelji i sve njihovo vrijeme. Pritom, \u010dak i uz ovakve, naoko privla\u010dne cijene, kada bi nekoj obitelji to bio jedini izvor prihoda \u2013 taj posao bi je u najboljem slu\u010daju tek dr\u017eao na \u017eivotu. Tako je to uostalom bilo oduvijek, uz sve kratkotrajne uzlete \u201eisplativosti\u201c poput ovoga dana\u0161njeg, pa stoga nije nikakvo \u010dudo \u0161to je ba\u0161 ovaj kraj desetlje\u0107ima bio nositelj laskave titule najzaostalijega u nekada\u0161njoj dr\u017eavi.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Posao je to nadalje (barem bio) takav da se i desetogodi\u0161nju djecu po cijelo ljeto ustajalo jo\u0161 prije zore ili u sami njen cik. Da je u ono staro vrijeme bilo institucije pravobraniteljice za djecu, mnogu hercegova\u010dku neja\u010d bi Mila Jelavi\u0107 (ombudsmanica u Republici Hrvatskoj; ne treba je brkati s novinarkom Milom Horvat; ve\u0107ina nas, onda\u0161nje izrabljivane mu\u0161ke djece, danas bi bez zna\u010dajnijega opiranja dopustila da nas ona sportska Mila \u201eoduzme\u201c) i nadle\u017ene socijalne slu\u017ebe bili oduzeli njihovim roditeljima. Ne \u017eelim ovakvom postupanju s djecom odre\u0107i stanovitu pedago\u0161ko-odgojnu ulogu u izgradnji radnih navika i odgovornosti, nije naravno dobro kad se moji Kre\u0161imir i Davor po cijelo ljeto ustaju u podne i onda povla\u010de po ku\u0107i ostatak dana, ali ne \u010dini mi se niti prikladnim da djecu ve\u0107 u dobi od desetak godina redovito ustajete u \u010detiri ujutro. Mo\u017eemo mi \u201ebavljenju duhanom\u201c u\u010ditavati (ne)postoje\u0107e elemente (metafizi\u010dke, lirske) koliko god ho\u0107emo, ostaje me\u0111utim \u010dinjenica da je to rijetko krvav posao, i da se iz Hercegovine u pro\u0161losti tako masovno odlazilo i zato \u0161to mladim ljudima takav omjer ulo\u017eenoga truda i postignutih u\u010dinaka naprosto nije otvarao nikakvu perspektivu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u0160to se razloga za pove\u0107anje potra\u017enje za hercegova\u010dkim duhanom ti\u010de, ne treba biti neki nobelovac ili, ne znam, Jerko Ivankovi\u0107 Lijanovi\u0107 pa da ih ispravno prepoznate u op\u0107oj gospodarskoj krizi. Ra\u010dunica je prosta: pu\u0161iti rezani duhan vi\u0161estruko je jeftinije nego pu\u0161iti cigarete, a kad je kriza \u2013 valja \u0161tedjeti gdje god je to mogu\u0107e. Premda ovo na prvi pogled izgleda kao \u201ewin-win\u201c kombinacija, i za proizvo\u0111a\u010de (kojima je porasla otkupna cijena) i za potro\u0161a\u010de (koji pu\u0161e jeftinije), meni bi ipak puno dra\u017ee bilo da ta kriza pro\u0111e \u0161to prije, a da se hercegova\u010dka \u0161kija &#8211; kao brendirani proizvod, za\u0161to ne &#8211; nastavi prodavati po barem dvostruko vi\u0161im cijenama i od onih najvi\u0161ih koje smo mi znali izlicitirati za dokoli\u010darenja subotom. I sve to uz dvostruko manje rada, i bez ustajanja u praskozorje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">(Zamalo sam zaboravio i rije\u010d-dvije o furadanu. Furadan vam je, dragi moji, robna marka ameri\u010dke tvrtke FMC Corporation za \u201ecarbofuran\u201c, jedan od najotrovnijih pesticida. Neki drugi proizvo\u0111a\u010di \u201ecarbofuran\u201c rade pod robnom markom curater. U SAD-u ovo se za\u0161titno sredstvo po\u010delo proizvoditi 1969. godine, a u Hercegovini njegova primjena po\u010dinje samo deset-petnaest godina nakon toga. Sje\u0107am se kao da je ju\u010der bilo: bez tretiranja zemlje furadanom, na na\u0161im njivama duhan vi\u0161e jednostavno nije mogao narasti. Valjda paralelno sa svjetskim raspravama o njegovoj \u0161tetnosti za ljudsko zdravlje i zdravlje \u017eivotinja (ve\u0107 1991. u SAD-u je zabranjeno kori\u0161tenje granularnog furadana zbog ugibanja milijuna ptica, koje su mijenjale ove smrtonosne granule za sjemenke), raspravama u stru\u010dnoj i \u0161iroj javnosti, i u Hercegovini se devedesetih po\u010delo naga\u0111ati o povezanosti primjetno sve ve\u0107eg broja oboljelih od karcinoma plu\u0107a (i drugih karcinoma) i kori\u0161tenja ovog sredstva. Ova veza nikad nije dokazana. Ameri\u010dki proizvo\u0111a\u010d je uvijek tvrdio da ispravna upotreba furadana nije \u0161tetna. Dana\u0161nja situacija s \u201ecarbofuranom\u201c (furadanom) je sljede\u0107a: on je potpuno zabranjen u Europskoj Uniji i Kanadi, povla\u010di ga se iz ve\u0107ine afri\u010dkih zemalja, a US EPA (Ameri\u010dka agencija za za\u0161titu okoli\u0161a) je od 31.prosinca 2009. zabranila upotrebu furadana na svim kulturama koje se koriste za ljudsku prehranu. FMC Corporation se o\u010dekivano \u017ealio na ovakvu odluku i cijeli taj spor je do\u0161ao i do tamo\u0161njega Vrhovnog suda. Ako bih u ne\u010demu htio da odmah po\u010dnemo primjenjivati te famozne EU standarde, onda je to upravo potpuna zabrana toga spornog pesticida, koji je u Hercegovini u me\u0111uvremenu skoro postao sinonim za otrov.)<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><strong><span style=\"font-size: 8pt;\">Ivan \u0160imi\u0107 | Dnevnik.ba<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p style=\"text-align: justify;\" \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" alignleft size-full wp-image-9819\" height=\"113\" width=\"150\" src=\"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/novo_jesen_herc_duhan.gif\" alt=\"herc_duhan\" style=\"float: left; margin-top: 3px; margin-right: 6px;\" \/>Isprva kao glasina, nepotvr\u0111ena i nepouzdana, a onda vrlo brzo kao stvarni i o\u010digledni fenomen, vra\u0107anje uzgoju duhana u mom kraju ne mo\u017ee se sada vi\u0161e ne primijetiti. Eno, neki dan i jedne dnevne novine pisale su o tome.  <\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":9819,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[4145],"class_list":["post-9820","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne-kolumne","tag-pusiti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9820","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9820"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9820\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9819"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9820"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9820"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ljportal.com\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9820"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}